Hrvatska pošta upozorava građane na novu internetsku prijevaru koja se širi putem SMS poruka, prenosi Index.hr. U porukama se korisnike obavještava o navodnoj nemogućnosti dostave paketa zbog netočne adrese, a poruka uključuje poveznicu na koju se ne bi trebalo klikati. Prevara se temelji na lažnom predstavljanju uime Hrvatske pošte, a cilj joj je krađa novca.

Prevaranti koriste sumnjive internetske adrese koje nisu povezane sa službenom domenom Hrvatske pošte – posta.hr, često su prisutne gramatičke pogreške, a poveznice vode na stranice koje traže podatke bankovne kartice i CVC/CVV broj. I samo jedan od tih elemenata dovoljan je za sumnju u autentičnost poruke.

Iz Hrvatske pošte ističu kako njihove službene obavijesti uvijek sadrže broj pošiljke koji se može provjeriti putem sustava za praćenje na ovoj adresi. Ako korisnik primi poruku u isto vrijeme kada očekuje paket, riječ je o slučajnosti, a podatke o pošiljci mogu provjeriti samo pošiljatelj i primatelj koji imaju broj pošiljke i ako je usluga praćenja aktivirana.

Naglašava se i da Hrvatska pošta nikada ne traži dodatno plaćanje putem SMS poruka. Sve novčane transakcije vezane uz dostavu moguće su isključivo poštaru prilikom dostave, u poštanskom uredu ili na paketomatu.

„Korisnicima savjetujemo da se jave policiji ako su bili žrtva internetske prijevare, a najbolja prevencija svakako je obraćanje pozornosti na detalje u poruci“, poručuju iz Hrvatske pošte.

Iako se o mentalnom zdravlju sve više govori u javnom prostoru, mentalno zdravlje muškaraca i dalje ostaje tema obavijena šutnjom i predrasudama. Lipanj, mjesec posvećen osvještavanju muškog mentalnog zdravlja, idealna je prilika za razbijanje tišine i otvaranje prostora za iskren razgovor o izazovima koje muškarci svakodnevno proživljavaju , često sami i u tišini.

Statistike pokazuju da muškarci rjeđe traže stručnu pomoć, a istovremeno su podložniji ozbiljnim posljedicama poput depresije, ovisnosti i sličnih stanja. Zašto je tomu tako i kako možemo stvoriti društvo u kojem će muškarci bez srama govoriti o svojim emocijama i ranjivostima?

Tišina koja boli

Svake godine milijuni muškaraca diljem svijeta bore se s depresijom, tjeskobom, stresom i emocionalnim pritiscima, no većina to čini u tišini. Podaci su zabrinjavajući, samo u SAD-u, više od 6 milijuna muškaraca godišnje pati od depresije, a gotovo svaki deseti muškarac doživljava neki oblik anksioznosti. Ipak, manje od polovice njih potraži stručnu pomoć. Čak 49% muškaraca priznaje da se osjećaju depresivnije nego što to pokazuju prema okolini.

Tema ovogodišnjeg Men’s Health Month-a posvećena je zatvaranju tzv. Empathy Gapa, jaza u empatiji prema muškim zdravstvenim i emocionalnim potrebama. Taj jaz se očituje u manjku brige i podrške kada su u pitanju muški zdravstveni problemi, fizički, ali i mentalni.

Premda muškarci umiru u prosjeku šest godina ranije nego žene, većina preventivnih programa i kampanja fokusirana je na ženske zdravstvene teme. Slično je i u području mentalnog zdravlja. Cilj kampanje Men’s Health Week 2025 je upravo uvođenje promjena u politici, povećanje financiranja istraživanja te poticanje proaktivnog pristupa zdravlju muškaraca i dječaka.

Premda su se vremena promijenila, mnogi muškarci su još uvijek odgajani odgajani u duhu tvrdokorne emocionalne samokontrole. Rečenice poput „muškarci ne plaču” i „mudi jak” mnogima su urezane u podsvijest od najranije dobi. Psiholozi upozoravaju kako upravo takve poruke stvaraju emocionalne barijere koje kasnije rezultiraju izolacijom, potiskivanjem emocija i izbjegavanjem traženja pomoći.

Zdrav muškarac nije onaj koji šuti i trpi, nego onaj koji zna da nije slab ako zatraži pomoć. Priznati da ne možeš sve sam, to nije slabost, to je hrabrost.

Vrijeme je za promjenu

Mentalno zdravlje muškaraca više ne smije biti tema o kojoj se govori samo jednom godišnje i to šaptom. Suočavanje s problemima, izražavanje emocija i traženje pomoći ne smije se više smatrati slabošću, nego znakom snage i zrelosti.

Društvo u kojem muškarci osjećaju da imaju pravo na ranjivost, da nisu sami u svojim borbama i da postoji sustav podrške koji ih razumije je nužnost. Promjena počinje edukacijom, ali i malim koracima, razgovorom bez predrasuda, pruženom rukom pomoći i slušanjem bez osude.

Ako želimo zdravije muškarce, zdravije obitelji i zdravije zajednice, moramo prestati tražiti od muškaraca da šute. Jer njihova tišina može biti smrtonosna, a naša empatija može biti prvi korak prema ozdravljenju.

Nakon prošlogodišnjeg velikog uspjeha i osvajanja nagrade u ovoj nacionalnoj akciji ‘Od izvora do mora’, Velika Gorica i ove godine s ponosom sudjeluje u globalnom ekološkom projektu “Od izvora do mora”, a ove godine volontere je okupio Stipo Duvnjak koji na čelu KUD-a Čiče, čini pravi primjer djelovanja i rada jedne udruge za cijelu zajednicu.  

Osim iznimnog doprinosa kulturi, očuvanju baštine i manifestacijama, Duvnjak je dao svoj doprinos i današnjoj eko-akciji kako bi Gradu pomogao u očuvanju prirodnog bogatstva, a kao i prošle godine rado su se uključili i naši ribiči, članovi Športsko ribolovne udruge “Odra” Velika Gorica. 

Podsjetimo, prošle godine, zahvaljujući zajedničkom trudu više od 100 volontera, naš grad je iz okoliša uklonio više od 19 tona otpada, čime je postao najuspješniji veliki grad ove akcije i osvojio je prvo mjesto.

Osvojena nagrada uložena je u daljnju brigu za okoliš – sadnju novih stabala – formiran je drvored u ulici Andrije Kačića Miošića, a dio sadnica posađen je i na prostoru edukativnog centra u Novom Čiču. 

–Zahvaljujem svim volonterima, udrugama i građanima koji su jutros došli na jezero Čiče i pridružili nam se uklanjanju otpada, jer vaš entuzijazam i predanost pokazatelji su koliko nam svima zajednički znači čist, zdrav i zelen grad. Posebice me veseli veliki broj djece koja sudjeluju u ovoj akciji, jer upravo njima dugujemo budućnost koju gradimo. Kroz ovakve inicijative djeca ne samo da doprinose ljepšem i čišćem okolišu, već uče o važnosti brige za prirodu i zajednicu – to je vrijednost koja nadilazi ovu akciju i ostaje za cijeli život – poručio je gradonačelnik Grada Velike Gorice Krešimir Ačkar, koji danas i sam aktivno sudjeluje s volonterima u akciji. 

Grad nisu samo zgrade i prometnice, već ljudi i priroda koja nas okružuje 

Predanost očuvanju okoliša i održivom razvoju nije trenutačna inicijativa, već trajno usmjerenje Grada Velike Gorice koji uspješno balansira urbani prostor sa zelenom infrastrukturom, lider je u smanjenju komunalnog otpada i inovativnim načinima gospodarenja otpadom, kao i u trajnoj brizi za zeleni dio bogatstva grada. 

Ovogodišnji čuvari prirode 

Ove godine u akciji u kategoriji malih gradova (do 10 tisuća stanovnika) sudjeluju: Pakrac, Korčula, Benkovac, Otočac, Vrgorac, Varaždinske Toplice, Beli Manastir, Vodnjan, Valpovo, Lipik, Crikvenica, Vrlika, Pag, Prelog i Rab.  U kategoriji srednjih gradova (od 10 do 35 tisuća stanovnika) sudjeluju: Našice, Sveta Nedelja, Jastrebarsko, Virovitica, Koprivnica, Zaprešić, Daruvar, Poreč, Vinkovci i Solin. U kategoriji velikih gradova (više od 35 tisuća stanovnika) ove godine sudjeluju: Velika Gorica, Varaždin, Rijeka, Pula, Osijek, Dubrovnik i Zadar. 

CILJ: Očuvati jedini dom koji imamo 

Projekt “Od izvora do mora” promiče zaštitu vodnih resursa, odgovorno gospodarenje otpadom i pošumljavanje urbanih sredina kako bi doprinijeli smanjenju ugljičnog otiska i snižavanju temperature zraka, a obveza gradova je organizirati jednodnevnu akciju čišćenja u suradnji s lokalnim nevladinim udrugama i volonterima od 14. travnja do 23. lipnja.  

Povezani krug za prirodu koju ostavljamo našoj djeci 

Gradovi će se bodovati prema broju okupljenih volontera i količini prikupljenog otpada, a za tri najuspješnija osiguran je nagradni fond od 45.000 eura namijenjen kupnji sadnica drveća za urbano pošumljavanje.  

U prošlogodišnjem projektu sudjelovalo je 30 gradova koji su s 2.200 volontera u akcijama čišćenja iz prirode uklonili 420 tona ambalažnoga otpada i primjereno ga odložili, a najuspješniji od svih velikih gradova bila je upravo naša – Velika Gorica!  

O projektu: 

• • Projekt Od izvora do mora pokrenula je Coca-Cola u Hrvatskoj 2018. godine, a do sada je organizirano ukupno 107 akcija prikupljanja ambalažnog otpada. U njima je sudjelovalo više od 9700 volontera, koji su prikupili 644 tone otpada – što je gotovo 74 kamiona punih otpada. Prije četiri godine projektu se kao partner pridružio Jutarnji list, 2022. godine priključio se Konzum, a potom i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj. Projekt podržavaju Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. 

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) počinje s isplatom nacionalne naknade za starije osobe za svibanj u utorak, 17. lipnja, prenosi Mirovina.hr. Ovu vrstu pomoći primit će 18.785 korisnika, a više od 80 % njih su žene.

Nacionalna naknada iznosi 154,50 eura mjesečno, a pravo na nju imaju osobe starije od 65 godina koje ne primaju mirovinu, plaću ni socijalnu pomoć. Osim toga, ne smiju imati sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju da je pokrenut postupak za raskid ili poništenje ugovora.

Glavni uvjet za ostvarenje prava je prihodovni cenzus koji ne smije prelaziti 309 eura mjesečno po članu kućanstva. To znači da, primjerice, ako suprug ima mirovinu do 618 eura, a supruga nema nikakav prihod, ona može ostvariti pravo na nacionalnu naknadu.

Još jedan važan uvjet je prebivalište u Hrvatskoj. Podnositelj zahtjeva mora imati neprekidno prebivalište u zemlji najmanje 10 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva.

„Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni svi uvjeti propisani za stjecanje prava. Korisniku mirovine pravo pripada od prvoga dana nakon obustave isplate mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja. Korisniku zajamčene minimalne naknade od prvoga dana nakon prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu“, pojašnjavaju iz HZMO-a.

Zahtjev se može podnijeti u bilo kojem trenutku, osobno u područnoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta, preporučeno poštom ili putem sustava e-Građani.

Nastava u osnovnim i srednjim školama u školskoj godini 2025./2026. počinje u ponedjeljak, 8. rujna, a završava 12. lipnja 2026., objavilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, prenosi Večernji.hr. Odluka je službeno potpisana 6. lipnja, a odnosi se na sve osnovnoškolce i srednjoškolce, s iznimkama za završne razrede i strukovne programe.

Za učenike završnih razreda srednjih škola nastava završava ranije, točnije 22. svibnja 2026. godine. Prvo polugodište trajat će od 8. rujna do 23. prosinca, dok će drugo započeti 12. siječnja i trajati do kraja nastavne godine.

Velika novost u odnosu na prethodne godine odnosi se na zimski odmor. Učenici će imati odmor u samo jednom dijelu – od 24. prosinca 2025. do 9. siječnja 2026., a nastava će ponovno krenuti 12. siječnja. Proljetni odmor planiran je od 30. ožujka do 6. travnja, a učenici se u školske klupe vraćaju 7. travnja.

Ljetni odmor za većinu učenika počinje 15. lipnja, no iznimka su oni koji polažu predmetne, razredne, dopunske ili razlikovne ispite, učenici s dopunskom nastavom, završnim radovima ili ispitima državne mature, kao i oni uključeni u stručnu praksu ili programe s praktičnom nastavom. Za njih će trajanje nastave biti određeno prema godišnjem planu i programu škole.

Zakonom je propisano da se nastava organizira i izvodi u najmanje 175 nastavnih dana, dok učenici završnih razreda srednje škole imaju minimalno 160 nastavnih dana. Ako škole ne ostvare planirani broj nastavnih dana, nastavna godina može se produljiti uz suglasnost Ministarstva.

Učenici u strukovnim programima koji se temelje na radu ili imaju stručnu praksu mogu imati drugačiji raspored odmora, ali ukupno trajanje odmora ne smije biti kraće od 45 radnih dana, kako je propisano Zakonom o strukovnom obrazovanju.

No, prije svega, učenike čeka još jedno ljeto. Bilo ono radno ili opušteno, ispred njih su skoro 3 mjeseca predaha od školskih klupa i obaveza.