Povežite se s nama

KupNSZŽ

Objavljeno

na

Kultura

FOTO Održana XXII. županijska smotra mažoret timova Zagrebačke županije u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Objavio/la

XXII. Županijska smotra mažoret timova Zagrebačke županije u organizaciji Plesnog kluba Barbara (Velika Mlaka) i Zajednice kulturno umjetničkih udruga Zagrebačke županije (ZKUUZŽ-e) održana je danas (subota, 07.06.2025., početak u 15 sati) u Sportskoj dvorani Srednje strukovne škole u Velikoj Gorici.

Velika Gorica, 07.06.2025. XXII.Žžupanijska smotra mažžoret timova Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.06.2025. XXII.Žžupanijska smotra mažžoret timova Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.06.2025. XXII.žŽupanijska smotra mažžoret timova Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.06.2025. XXII.žŽupanijska smotra mažžoret timova Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sudjelovali su: Plesni klub Barbara (Velika Mlaka – Velika Gorica), Turopoljske mažoretkinje (Velika Gorica), Plesna udruga MAGI (Graberje Ivaničko – Ivanić Grad), Kloštranske mažoretkinje (Kloštar Ivanić), Plesna udruga Ritmokracija (Brdovec), Mažoretkinje Grada Svetog Ivana Zeline, Stupničke mažoretkinje (Gornji Stupnik), Zaprešićke mažoretkinje – Jelačićke (Zaprešić), Limena glazba i Mažoretkinje Vrbovec (Vrbovec) i Svetojanske mažoretkinje (Jastrebarsko).

Velika Gorica, 07.06.2025. XXII.žŽupanijska smotra mažžoret timova Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.06.2025. XXII.Žžupanijska smotra mažžoret timova Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.06.2025. XXII.Žžupanijska smotra mažžoret timova Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.06.2025. XXII.Žžupanijska smotra mažžoret timova Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sudionike smotre i posjetitelje pozdravili su kratkim govorima, predsjednik Zajednice kulturno umjetničkih udruga Grada Velike Gorice Vladimir Štarkelj, predsjednik ZKUUZŽ-e Zlatko Herček i izaslanik gradonačelnika Krešimira Ačkara Neven Topolnjak, koji je i otvorio smotru.

Velika Gorica, 07.06.2025. XXII.žŽupanijska smotra mažžoret timova Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.06.2025. XXII.Žžupanijska smotra mažžoret timova Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.06.2025. XXII.žŽupanijska smotra mažžoret timova Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.06.2025. XXII.Žžupanijska smotra mažžoret timova Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sudionicima su se još obratili Vlado Palac, predsjednik Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) i Štefica Krilčić, predsjednica PK Barbara. Svi oni i voditelji timova dobili su zahvalnice odnosno prigodne darove za sudjelovanje na smotri.

Velika Gorica, 07.06.2025. XXII.žŽupanijska smotra mažžoret timova Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.06.2025. XXII.žŽupanijska smotra mažžoret timova Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.06.2025. XXII.žŽupanijska smotra mažžoret timova Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.06.2025. XXII.Žžupanijska smotra mažžoret timova Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Smotra nije manifestacija natjecateljskog karaktera, nego je poveznica timova koji djeluju u četiri različita mažoret saveza. Od 15 timova Zagrebačke županije na smotri je sudjelovalo 10 timova, više od 350 mažoretkinja u četiri dobne selekcije: dječja, kadetska, juniorska i seniorska. Izvedena je ukupno 31 koreografija u tradicionalnom i modernom stilu te sa rekvizitima štap, pom pon, zastava. Odziv posjetitelja dobar.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Što je treći mirovinski stup i isplati li se uopće štedjeti u njemu?

Prema službenim podacima Hanfe, krajem ožujka 2025. godine otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi imali su 423.304 člana, dok je u zatvorenim fondovima bilo dodatnih 49.986 članova. Ukupno to čini više od 473.000 građana koji štede u trećem stupu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Više od 473.000 građana Hrvatske krajem ožujka 2025. štedjelo je u trećem mirovinskom stupu, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), prenosi Mirovina.hr. Iako je riječ o dobrovoljnom obliku štednje za starost, udio zaposlenih koji se odlučuju za ovu opciju iznosi oko 27 %. Unatoč porastu broja članova fondova, broj isplata mirovina iz trećeg stupa u stalnom je padu.

Treći mirovinski stup predstavlja dodatnu, dobrovoljnu štednju za starost koju građani mogu sami ugovarati i prilagođavati prema svojim mogućnostima. Dinamiku uplata, način i rokove isplate određuju sami štediše, a za uplate se ostvaruju državni poticaji, kao i određeni prinos. No, unatoč pogodnostima, treći stup još uvijek ne koristi većina građana Hrvatske.

Prema službenim podacima Hanfe, krajem ožujka 2025. godine otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi imali su 423.304 člana, dok je u zatvorenim fondovima bilo dodatnih 49.986 članova. Ukupno to čini više od 473.000 građana koji štede u trećem stupu.

Taj udio mogao bi biti i veći kada bi se iz ukupnog broja zaposlenih isključile specifične skupine poput umirovljenika i stranih radnika. Važno je napomenuti i da osobe koje nisu zaposlene također mogu samostalno uplaćivati sredstva u ovaj oblik štednje.

Iako broj ljudi u trećem stupu raste u odnosu na početak 2024. kada ih je bilo oko 443.000 (sada ih je 30.000 više), broj isplata iz trećeg stupa već godinama opada. Krajem 2019. godine zabilježeno je oko 7.900 isplata, dok je taj broj do kraja 2023. pao na 4.100. Hanfa nije iznijela podatke o prosječnom iznosu ovih isplata, budući da on ovisi o planu isplate koji štediša sam određuje. Među mogućnostima je i jednokratna isplata dijela sredstava.

Usporedi li se broj isplata s ukupnim brojem umirovljenika u Hrvatskoj, kojih je oko 1,2 milijuna, isplate iz trećeg stupa čine vrlo mali udio. Razlog za to djelomično leži u činjenici da u trećem stupu uglavnom štede mlađe generacije koje do mirovine još nisu stigle.

Jedna od pogodnosti trećeg stupa je i mogućnost korištenja mirovine već od 50. godine života, za one koji su štednju ugovorili do kraja 2018. godine ili od 55. godine za ostale, bez obzira na formalni odlazak u mirovinu. Uz to, moguće je jednokratno podići do 30 posto ukupno ušteđenih sredstava.

Još jedna važna stavka jest nasljednost. U slučaju smrti člana fonda, sredstva na njegovom osobnom računu u potpunosti su nasljediva. Ako je ugovorena privremena isplata iz imovine fonda, nasljednici i dalje imaju pravo na jednokratnu isplatu prema uvjetima ugovora.

Foto: Alesia Kozik/pexels.com

Što je treći mirovinski stup i kome se isplati?

Treći mirovinski stup zapravo obuhvaća dva tipa fondova, otvorene i zatvorene. U otvorene se može uključiti svaki građanin, dok su zatvoreni fondovi rezervirani za zaposlenike određenih organizacija koje svojim radnicima nude ovu štednju kao dodatnu pogodnost.

Sredstva uplaćena u treći stup smatraju se privatnim vlasništvom člana, bez obzira na to uplaćuje li ih sam ili to čini njegov poslodavac. Osim fleksibilnosti, dodatni poticaj za štednju dolazi u obliku državnih i poreznih olakšica.

Poslodavci imaju mogućnost uplaćivati do 55,36 eura mjesečno (odnosno 796,34 eura godišnje) kao priznati porezni trošak, dok zaposlenici mogu ostvariti državni poticaj u iznosu od 15 posto na uplate do 663,61 eura godišnje. To u praksi znači maksimalni godišnji poticaj od 99,54 eura.

Unatoč pogodnostima, broj građana uključenih u treći stup nije velik. Razlozi se kreću od nedostatka informacija, do činjenice da mnogima nakon pokrivanja osnovnih životnih troškova ne preostaje dovoljno za štednju. Ipak, mirovinska društva nude kalkulatore na svojim internetskim stranicama, koji mogu pomoći građanima da lakše procijene dugoročne koristi.

Prema primjeru kalkulatora Erste Plavog, uz uplate od 100 eura mjesečno, godišnji prinos od 5 % i državni poticaj, kroz 20 godina štednje moguće je akumulirati 43.776 eura. Od toga, 24.000 eura su izravne uplate korisnika, dok ostatak čine prinosi i poticaji.

Treći stup nudi niz pogodnosti, no i dalje ostaje manje iskorišten oblik štednje. Ključ njegove isplativosti leži u dugoročnosti i ranom početku.

Nastavite čitati

Vijesti

Svako treće dijete u Hrvatskoj ima problem s težinom! „Djeca s masnom jetrom već s tri godine”

Pretilost kod djece u Hrvatskoj doseže zabrinjavajuće razmjere, a stručnjaci pozivaju na hitnu edukaciju, prevenciju i promjenu društvene percepcije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Pretilost među djecom postaje jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice, upozoravaju stručnjaci. Kako bi potaknula javnost na bolje razumijevanje slojevitosti ovog problema, Poliklinika Salvea pokrenula je kampanju „Ljubav je poljubac, ne hrana” koja kroz niz edukativnih aktivnosti i javnih nastupa, naglašava važnost emocionalnog zdravlja i podrške u prevenciji debljine, a posebno se ističe suradnja s Drugim programom hrvatskog radija gdje se kroz emisije i razgovore okupljaju stručnjaci iz medicine, psihologije, nutricionizma i kineziologije.

U jednoj od emisija, pedijatar dr. Natko Beck iznio je potresno iskustvo iz prakse koje ga je motiviralo na javno djelovanje. Radi se o slučaju trogodišnje djevojčice s masnom jetrom i bez ijednog zdravog zuba. „Ono što je iznenađujuće, majka joj je radila u sektoru zdrave prehrane”, izjavio je dr. Beck, dodajući kako su pogrešne prehrambene navike u obitelji dovele do ozbiljnih zdravstvenih posljedica.

Podaci pokazuju da se čak svako treće dijete u Hrvatskoj suočava s pretilošću, a kod mnogih su već prisutne komplikacije upravo poput masne jetre, bolesti koja je ranije bila gotovo isključivo povezana s alkoholizmom. „Masna jetra je postala jedan od glavnih razloga za transplantaciju u SAD-u. Ne zbog alkohola, nego zbog pretilosti”, upozorava dr. Beck.

Jedan od problema, prema Becku, leži i u iskrivljenoj društvenoj percepciji tijela. „Danas se više ne zna jasno imamo li višak kilograma ili ne. Postali smo previše tolerantni na ono što bi trebali nazvati kroničnom bolešću što je postala debljina”, tvrdi Beck. Kampanja poziva na sustavno bilježenje i klasificiranje pretilosti unutar zdravstvenog sustava, jer se mali broj slučajeva evidentira u medicinskoj dokumentaciji.

Također se ističe važnost educiranja roditelja o načinima komunikacije s djecom bez stigmatizacije. „Roditelji često ne znaju kako reći djetetu da ima problem, a da ga ne povrijede. Moramo učiti kako komunicirati, jednako pažljivo kao kad govorimo o težim dijagnozama”, poručuje Beck.

Suvremeni način života i okruženje dodatno otežavaju situaciju. Visokokalorična hrana je dostupna i jeftina, a društvo favorizira trenutačno zadovoljstvo. „Tako nas danas mozak programira da umjesto salate najčešće odaberemo hamburger. Jer je hamburger finiji i dostupniji. I nitko nije imun”, dodaje Beck.

U sklopu kampanje organizira se i Back Together Summit na zagrebačkom Zrinjevcu, koji se svake godine početkom lipnja bavi temama zdravlja. Prvi dan posvećen je odraslima, dok je drugi rezerviran za djecu, s naglaskom na mentalno i fizičko zdravlje te prehranu u školama. Ova kampanja naglašava da pretilost nije samo osobni, već društveni problem. Promjene su moguće, no kako ističe dr. Beck, moraju doći „i odozdo i odozgo”.

„Ako želimo sustavne promjene, moramo ih tražiti. Politika reagira na pritisak građana. A prvi korak je osvijestiti problem”, zaključuje Beck.

Edukativne emisije emitiraju se svakog ponedjeljka u 9 sati na Drugom programu Hrvatskog radija, a dodatni sadržaji dostupni su putem društvenih mreža Poliklinike Salvea.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Tevenovela s turopoljskim snagama! Filip i Gianna zajedno u sceni vjenčanja

Goričke glumačke snage – poznati kazališni, televizijski i filmski glumac i televizijski voditelj Filip Detelić rodom iz Buševca i gorička radijska voditeljica City radija i glumica Gianna Kotroman, snimili zajedničku scenu u popularnoj seriji Nove TV ‘”U dobru i zlu”.

Objavljeno

na

Naša Gianna Kotroman, koja vas radnim danom budi u programu City radija Velika Gorica, našla se u novoj TV ulozi. Ovoga puta ulozi matičarke.

Pridružila se velikom setu na snimanju hrvatske serije, koja svake večeri gledatelje “priljubi” uz male ekrane.

Odglumila je dio scene vjenčanja koju su gledatelji s nestrpljenjem i napetošću iščekivali jer se do zadnjeg trenutka nije znalo hoće li Toma Benčić (Filip) oženiti Niku Sriću, svoju ljubav u seriji “U dobru i zlu”, koja je nedavno prikazana na Novoj TV, a gledatelji su u utorak mogli pogledati posljednju epizodu ove serije prije ljetne stanke.

Snimanje je bilo interesantno i izazovno sa puno glumaca i statista tzv. masovka. Da bi scena nakon ton/kamera/akcija bila snimljena, osim teksta i uživljavanja u ulogu, treba znati svoju poziciju ispred kamera, naučiti tekst svih koji glume, budući da nema ubacivanja “preko reda ” i na kraju odraditi posao najbolje moguće opisala je Gianna.

Očito joj ova uloga leži, budući da je već jednom utjelovila matičarku.

U “Larinom izboru” vjenčala sam Dinka i Lejlu a glumila sam i serijama “Ljubav u zaleđu”, “Kumovi”, “Sjene prošlosti”, “Blago nama”, a u seriji “Drugo ime ljubavi” pojavila sam se u ulozi medicinske sestre Mirjana Šikić, gdje sam morala savladati naglasak. Svaka uloga nosi svoje, nova ekipa, tekst, drugačiji karakter u koji se moraš uživiti, ali bez obriza na to, snimanje na setu je vrlo interesantno i dinamično, malo remek djelo u nastajanju – dodala je.

Spomenimo kako je upravo ulogom medicinske sestre Mirjane Šikić bila dio glumačke ekipe koja je osvojila nagradu za najbolju regionalnu seriju.

Kaže da se i dalje veseli novim projektima i novim ulogama, jer je to neprocjenjivo iskustvo, a mi se pitamo, nakon matičarke i medicinske sestre, u koju će sljedeću ulogu uskočiti?

Nastavite čitati

Kultura

“Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi”, izložba koja istražuje emocije i slabosti

U Galeriji Galženica 10. lipnja otvara se drugi Velikogorički salon s radovima koji istražuju tamnije emocije, slabosti i unutarnje borbe suvremenog čovjeka.

Objavljeno

na

Objavio/la

Drugo izdanje Velikogoričkog salona, trijenalne manifestacije vizualnih umjetnika i umjetnica, otvara se u utorak, 10. lipnja u 19 sati u Galeriji Galženica, pod vodstvom kustosice Jozefine Ćurković. Izložba nosi naziv “The horrors persist, but so do we!” (Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi), a ostaje otvorena do 8. srpnja 2025.

Koncepciju i kustoski odabir radova izvršilo je stručno povjerenstvo sastavljeno od Jozefine Ćurković (autorica koncepcije i kustosica izložbe), Ivane Meštrov (povjesničarka umjetnosti i kustosica) te Antonie Vodanović (viša kustosica i voditeljica Galerije Galženica).

Na salonu će se predstaviti 12 vizualnih umjetnika i umjetnica:

  • Nataša Devčić
  • Marijana Stanić
  • Marija Lovrić Rajačić
  • Hana Hanak
  • Martina Miholić
  • Ana Katulić, Tara Stanić
  • Sara Pukanić
  • Matej Vuković
  • Željka Kaurić
  • Mirna Nestić
  • Mihael Frančić

Izložba se bavi osjećajima i ponašanjima koje često ne pokazujemo otvoreno, poput sebičnosti, zavisti, impulzivnosti, tračeva, bijega u maštu ili emocionalne iscrpljenosti. Umjetnici kroz različite medije i pristupe propituju kako se nosimo s takvim trenucima i što oni govore o nama i društvu u kojem živimo.

“Umjetnice i umjetnici koji izlažu na izložbi bave se tom našom niskom frekvencijom u koju zapadamo kada si dopuštamo neke manje prijestupe poput zavisnosti, sebičnosti, eskapizma, impulzivnih reakcija i slično. Spektar tema koje istražuju proteže se od mentalnog zdravlja i romantičnih odnosa, preko apsurda i bijega iz stvarnosti, pa sve do ženskosti i majčinstva u tom kontekstu”, istaknula je kustosica Jozefina Ćurković.

Program otvorenja uključuje i glazbeni nastup poznatog zagrebačkog DJ-a Sniha, koji će od 19:30 do 21:30 sati na terasi Galerije Galženica izvesti set elektroničke glazbe.

Ova izložba u sklopu 2. Velikogoričkog salona donosi provokativan i introspektivan pogled na suvremeni identitet, emocionalne slabosti i svakodnevne unutarnje borbe kroz radove relevantnih domaćih umjetnika i umjetnica.

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno