Kultura

Društvo žena Velika Mlaka i bunjevačke Hrvatice predstavile jedinstvenu slamarsku umjetnost Goričanima i Turopolju

Održane su radionice u Etno centru Novo Čiče, te na Gastro Turopolja, gdje je upriličena i prodajna izložba slamarskih rukotvorina za koje je najčešći komentar bio kako je riječ o ‘unikatima kojima se ne može odrediti cijena’.

Objavljeno

prije 2 godine

16. listopada 2023.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Na poziv članica Društva žena Velika Mlaka, bunjevačke Hrvatice iz Tavankuta, predstavile su proteklog vikenda u našem gradu stvaralaštvo u tehnici slame, kao važan dio tradicije bunjevačkih Hrvata i hrvatske zajednice u Vojvodini. Slamarke Marija Rukavina Prčić, voditeljica Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu koja djeluje u sklopu HKPD-a „Matija Gubec“ Tavankut, Marija Dulić i Katarina Skenderović održale su dvije uspješne radionice s polaznicama Sekcije veza i tkanja pri KUD-u Čiče, Novo Čiče na čelu s Goranom Postićem i članicama Istraživačke sekcije Društva žena Velika Mlaka.

Prva uvodna radionica održana je u petak, 13 listopada, u Etnocentru Novo Čiče, gdje im je dobrodošlicu poželio domaćin, predsjednik KUD-a Čiče, Stipo Duvnjak, partner u projektu kojeg je iniciralo Društvo žena Velika Mlaka, a koji je dio Dana europske baštine. Okupljene je pozdravila i predsjednica Društva žena Velika Mlaka, Ivana Andrić Penava, pri čemu je pozdravila želju kreativnih i marljivih žena iz Turopolja, koje cijene ručni rad, da se upoznaju s tradicionalnim načinom pletenja slame.

– Za potrebe izrade rukotvorina od slame koristimo starinski soj pšenice čije su sjeme godinama čuvale generacije Tavankućana te ga zahvaljujući njima imamo danas. Za izradu rukotvorina koristimo isključivo prirodni materijal, a različitost boja postižemo korištenjem slame pšenice, raži, zoba, ječma – pojasnila je voditeljica radionice, Marija Rukavina Prčić. Kreativno druženje sa slamarkama nastavilo se u subotu u okviru manifestacije Gastro Turopolja u Velikoj Gorici. Osim radionice, na koju se priključilo još novih polaznika, posjetitelji su imali priliku vidjeti izložbu sa slamarskim rukotvorinama, a posjetitelji su komentirali kako se radi o ‘unikatima kojima se ne može odrediti cijena’.

– Dok slamarke rade, izgleda sve tako jednostavno, ali kada krenete sami raditi shvatite se da to i nije tako. Doslovno razmišljate o svakom potezu kako što izrezati. Prava vježba koncentracije. Meni osobno sasvim drugačiji pristup ručnom radu, vrlo izazovno, a prelijepo – oduševljeno je izjavila članica Društva žena Velika Mlaka, Marija Janjac.

– Ideja, cjelokupna organizacija, koncept radionica, način na koji su nas slamarke poučavale, što s umjetničke, što s ljudske strane, bili su izvrsni. Mogućnosti rada sa slamom su velike. Bar četiri dana trebaju da bi se ta širina mogućnosti mogla obuhvatiti. Volim sve što se može raditi rukama i uvijek je lijepo naučiti nešto novo, bez obzira je li riječ o rukotvorinama iz Hrvatske ili izvan nje. Suradnja s hrvatskim zajednicama izvan Republike Hrvatske uvijek je dobrodošla.“, izjavila je Vera Turković, polaznica Sekcije vezenja i tkanja pri KUD-u Čiče Novo Čiče.

Naslovna i fotografije u članku: Društvo žena Velika Mlaka

HOTNEWS

FOTO Obredom pepeljenja i Biblijskim bdijenjem u crkvi Navještenja započela priprema za Uskrs

Vlč. Koprivec: “Vrijeme je to u kojem se vjernici nastoje vratiti Bogu kroz “duhovne vježbe” – molitvu, post, dobra djela i milostinju.

Objavljeno

prije 10 minuta

18. veljače 2026.

Objavio/la

Vanesa Miković

Danas je u župi Navještenja Blažene Djevice Marije u Velikoj Gorici održano misno slavlje povodom Čiste srijede, odnosno Pepelnice.

Time je započelo korizmeno vrijeme, razdoblje duhovne priprave za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Na misi je obavljen i obred pepeljenja, simboličan čin kojim vjernici ulaze u vrijeme posta, molitve i obraćenja.

O značenju Pepelnice i početku korizme govorio je župnik Norbert Ivan Koprivec.

– Pepelnica je pokornički čin koji čovjeka podsjeća na njegovu prolaznost, smrtnost i grešnost, ali istodobno i na zahvalnost jer nas je Gospodin otkupio od grijeha i smrti. U znaku posipanja pepelom, s jedne strane prepoznajemo vlastitu prolaznost na ovome svijetu, a s druge u vjeri i nadi gledamo prema novom i vječnom životu – rekao je velečasni Koprivec.

Govoreći o korizmi, vlč. Norbert Ivan Koprivec naglasio je kako je poziv na obraćenje upućen svima jednako. Korizma je, ističe, vrijeme u kojem se vjernici nastoje vratiti Bogu kroz „duhovne vježbe“ – molitvu, post, dobra djela i milostinju te tako produbljivati svoju vjeru.

– Milostinja i dobra djela otvaraju nas prema drugima i oblikuju naš odnos prema bližnjima. Molitva nas vodi Bogu, a post nas potiče na odricanje od nepotrebnoga, ali i od grijeha. Sve su to putovi koji nam pomažu da se vratimo Bogu – poručio je.

Dodao je kako svi ljudi imaju slabosti i grijehe, no nitko nije izgubljen. Upravo kroz molitvu, post i milostinju uvijek je moguće započeti iznova. Cilj korizmenog hoda, istaknuo je, jest rast u vjeri koja postaje vidljiva u svakodnevnom životu – u obitelji, na radnom mjestu i u odnosima s bližnjima kroz strpljivost, međusobno razumijevanje, slušanje i činjenje dobrih djela.

Također, danas je započelo i tradicionalno Biblijsko bdijenje, za koje je vlč. Koprivec podsjetio da je ova molitvena inicijativa započela upravo u župi Navještenja Blažene Djevice Marije prije 26 godina. Prošle je godine obilježen i mali jubilej – srebrna obljetnica bdijenja.

Ideja je, istaknuo je, potekla od samih vjernika koji su tadašnjem župniku mons. Josipu Frkinu predložili pokretanje bdijenja, a on je taj prijedlog prihvatio. Od tada se neprekidno održava već 26 godina.

– Biblijsko bdijenje potiče nas da češće uzimamo Božju riječ, da se njome hranimo, o njoj razmišljamo i osluškujemo što nam Bog govori te što je za nas dobro. Ako možda i ne čitamo redovito, kroz ovih pet dana i noći možemo doći i slušati. Vjerujemo da će Božja riječ pasti na plodno tlo naših srdaca – poručio je župnik.

Nastavite čitati

Kultura

Velikogorička književnica Darija Žilić predstavlja novu zbirku u Gradskoj knjižnici

Publika će imati priliku čuti više o njezinu dosadašnjem radu

Objavljeno

prije 1 dan

17. veljače 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

U utorak, 24. veljače 2026. u 18 sati, u Središnjem odjelu za odrasle Gradske knjižnice Velika Gorica gostuje velikogorička književnica Darija Žilić. Povod susreta je njezina nova zbirka poezije “Zmajevo cvijeće”, ali i nedavno objavljeni izbor iz poezije “Pjesme nevinosti i iskustva” u izdanju američkog Perlina Pressa.

Publika će imati priliku čuti više o njezinu dosadašnjem radu koji obuhvaća 24 knjige poezije, proze, eseja, kritika i intervjua.

Osim o knjigama, razgovor će se dotaknuti i njezinih nastupa na festivalima, susreta s umjetnicima te aktualnog uredničkog rada u novinama za kulturu Vijenac. Susret će moderirati književna promotorica i prevoditeljica Romana Perečinec.

Ulaz je slobodan za sve zainteresirane.

Nastavite čitati

Kultura

Koncert učenika Umjetničke škole Franje Lučića

Objavljeno

prije 1 dan

17. veljače 2026.

Objavio/la

Vanesa Miković

U duhu fašničkog veselja, ali uz ozbiljnu dozu glazbenog talenta, Umjetnička škola Franje Lučića otvara vrata svoje Koncertne dvorane za „Koncert pod maskama“.

Koncert će se održati večeras, 17. veljače, s početkom u 19:00 sati.

Publiku očekuju nastupi velikog broja talentiranih učenika škole koji će izvoditi skladbe na klaviru, gitari, violončelu, trubi, harmonici, violini, rogu, flauti i saksofonu. Na programu su djela iz bogatog repertoara klasične glazbe.

Bit će to večer u kojoj će se spojiti kreativnost maski i ozbiljnost glazbenog izričaja. Svi ljubitelji dobre glazbe pozvani su podržati mlade umjetnike i uživati u njihovim izvedbama.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Održana sudačka škola HUMT-a i EMTA-a

Objavljeno

prije 2 dana

16. veljače 2026.

Objavio/la

David Jolić

Dvodnevna sudačka škola u organizaciji Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) i Europske asocijacije mažoret timova (EMTA) održana je prošlog vikenda (14.-15. veljače 2026.) u Velikoj Mlaki. Sudjelovalo je 6 polaznica, četiri iz Hrvatske te po jedna iz Njemačke i Poljske.