Povežite se s nama

Gospodarstvo

Dragan Perić: Kako sam VG Komunalac spasio od stečaja

Objavljeno

na

Pozitivna priča ovog tjedna stiže iz zamalo posrnulog gradskog poduzeća. Riječ je o VG Komunalcu. Nakon što je neslavna sudbina pogodila VELKOM, tragedija većih razmjera bila bi da se isto dogodilo još jednom gradskom komunalnom poduzeću. Ali na vrijeme se povukao pravi potez. Na čelo VG Komunalca 2013. godine došao je Dragan Perić, mlad čovjek prepun entuzijazma i čvrste volje da zatečene minuse pretvori u pluseve. Nije bilo otpuštanja radnika, svi koji su otišli bilo je to prirodnim putem, a jedino što je učinjeno, rekli bi neki na štetu radnika, no ipak u konačnici na dobrobit, je smanjenje plaća za pet posto, ukinuta su sva materijalna prava, ali sve je to bilo u dogovoru sa Sindikatima i Gradom.

 

“Cilj mene kao predsjednika Uprave je da poduzeće koje je bilo posrnulo, skoro otišlo u stečaj s likvidacijom, izvedemo na pravi put, te osiguramo kvalitetu i stabilnost komunalnog sustava Velike Gorice.” – ističe Dragan Perić.

 

Izrečeno, itekako potkrepljuju rezultati. “Preko deset milijuna poreznog duga je bilo 2012./2013. godine, poduzeće smo stabilizirali, temeljni kapital ove godine trebao bi ostati tri milijuna kuna kako je nekada bio, likvidnost je još narušena, no popravljamo je pozitivnim rezultatima. Važno je reći da je 2014. godina završena s dobiti 1,6 mil.kn, za 2015. još nisu stigli rezultati, ali dobit bi također mogla biti u tim okvirima.” – ističe Perić.

 

Kako je od ničega stvoreno puno

 

Poražavajuća je informacija da jedna ovako važna komunalna tvrtka od svog osnutka nije imala nekretnine u svojem vlasništvu, ali i to se promijenilo “Prvi put u povijesti od osnutka 2002. imamo dvije nekretnine u svom vlasništvu koje nam je dodijelio Grad, nalaze se na Sajmištu i u Rakarju, i nama su od iznimne važnosti, vrijednosti su 4 milijuna kuna.” – kaže Perić.

 

Dragan Perić

U dvije godine je puno uloženo i u opremu, samo u prošloj godini u dugotrajnu imovinu uloženo je milijun i pol kuna, rekao nam je Perić, te istaknuo da toliko nije uloženo četiri godine, a oprema je temelj za pozitivno poslovanje.

 

Radovi na zgradi novog komunalnog centra VG Goričanka su u punom jeku, a Perić kaže kako se “očekuje preseljenje 01. lipnja s Upravnim odjelom. To je odlična investicija, doista je došlo vrijeme da izađemo iz desetogodišnjeg najma, a konačno će biti lakše i nama, i građanima.”

 

Loši vremenski uvjeti ometaju građevinske radove u niskogradnji, ali zato se zelene površine punim kapacitetom pripremaju za nadolazeći blagdan Uskrsa, ali to će za građane biti iznenađenje, a kako bismo doznali o čemu je riječ treba još malo pričekati.

 

Radovi na prometnicama nastavljaju se i ove godine

 

Kako bi bolje održavali ceste i tu se ide u novo ulaganje. “U planu je kupnja termo kontejnera što je bitno za održavanje cesta, kako bismo cijeli dan imali topli asfalt, a ne kao do sad hladnim asfaltom kojim se rupe samo “potapkaju”. To ružno izgleda, i u budućnosti želimo na drugačiji način održavati ceste.” – kaže Perić.

 

Kad govorimo o prometnicama, radovi ove godine očekuju jednu od glavnih gradskih prometnica “Sanirat ćemo dio kolnika od robne kuće do Sberbanke, to je strogi centar i to je zbilja potrebno. Svake godine se ide pomalo, kako bi strogi centar bio uređen kako građani zaslužuju. Također, dio ceste prema školi u Novom Čiču će isto ići u rekonstrukcuiju. Nemoguće je u godinu-dvije sve napraviti.” – kaže Perić.

 

Svjećomati, novina na goričkim grobljima

 

Puno će se raditi i na uređenju groblja što u Velikoj Gorici, što onim okolnim. “Mrtvačnicu u Velikoj Gorici namjeravamo pobojati, te sanirati krovište, ali i asfaltirati nekoliko staza na samom groblju”, kaže Perić, te podsjeća kako se u Vukovini i Novom Čiču ide na proširenje “u Vukovini nema grobnih mjesta koja se mogu kupovati unaprijed jer ih je nedostatak. U roku mjesec dana trebalo bi se napraviti proširenje, krenut će se s izgradnjom okvira kako bi građani ponovno mogli nesmetano kupovati grobna mjesta. Isto je i s grobljem u Novom Čiču gdje smo pokrenuli proširenje, a tamo ćemo izgraditi i plato ispred groblja, kao što smo prošle godine napravili u Vukovini.”

 

Groblja u Kušancu i Novom Čiču, te u skorije vrijeme i Velikoj Buni uskoro će imati – svjećomate! A to znači da ćete lampione moći kupovati 24 sata dnevno putem uređaja u koji samo treba ubaciti kovanice i kupiti ih. Perić ističe kako je to dodatna usluga građanima koja će im zasigurno dobro doći.

 

Tržnica dobiva nove sadržaje

 

Unutar VG Komunalca više nijedan odjel ne posluje s gubitkom. Bilo je tu raznih promjena, ali sve je posloženo. O tržnici se puno govorilo, izmjena lokacije mnogima nije “sjela”, ali danas nitko nema prigovora osim što bi građani voljeli da uz voće i povrće ima i drugih sadržaja, poput npr. mesnica. “Mi ćemo ove godine na tržnicu staviti nove sadržaje, a naš voditelj tržnice napravio je jedan kvalitetan plan za ovu godinu što će raditi i to u dogovoru s našim komitentima koji tamo prodaju. Grad Velika Gorica u suradnji sa svojim odjelima mora osigurati “limenke” koje su tamo potrebne. Ja sam se obvezao da ću iz vlastitih prihoda ako treba osigurati nadstrešnicu, kako ljudi ne bi bili na kiši.Volio bih da ta tržnica zaživi punim kapacitetom jer se uvijek može bolje.” – ističe Perić.

 

Planova je puno, a o njihovoj realizaciji ovisi kakav će nam biti grad, jer, kako ističe Perić “komunalni sustav mora biti ogledalo grada.”

Gospodarstvo

Gornja Lomnica dobiva novo igralište i stazu

Projekt vrijedan više od 50 tisuća eura ulazi u završnu fazu.

Objavljeno

na

U Gornjoj Lomnici u tijeku su radovi na izgradnji pješačke staze i dječjeg igrališta u Ulici Ljudevita Gaja, unutar postojećeg parka na samom ulazu u naselje.

Projekt, vrijedan nešto više od 50 tisuća eura, obuhvaća asfaltiranje 566 četvornih metara staze, izgradnju igrališta površine 448 četvornih metara, sanaciju 350 četvornih metara zelenih površina te postavljanje klupa s naslonom. Radovi su u tijeku, a trenutačno se uređuju zemljane i zelene površine. 

Foto: Cityportal

Radovi čiji je investitor Grad Velika Gorica odnose se na nekoliko infrastrukturnih zahvata u Ulici Ljudevita Gaja. Projekt uključuje izradu i asfaltiranje pješačke staze površine 566 četvornih metara, što podrazumijeva niz pripremnih radnji, od iskopa do završne obrade. Uz stazu, ugrađeno je ukupno 747 metara malih rubnjaka, čime se osigurava uredna i sigurna granica između staze i okolnog terena, ali i olakšava održavanje površine u budućnosti. 

Ukupna cijena je 50.186,25 eura s PDV-om. 

Foto: Cityportal

Paralelno s tim, uređuje se i igralište površine 448 četvornih metara, koje će u konačnici postati dodatni sadržaj za djecu i mlade u ovom dijelu naselja. Igralište je također asfaltirano, čime se želi postići trajnost i funkcionalnost površine, neovisno o vremenskim uvjetima i učestalosti korištenja.

Foto: Cityportal

 U sklopu projekta predviđena je i sanacija 350 četvornih metara zelenih površina. Ova faza uključuje uređenje okoliša nakon završetka građevinskih radova, a cilj je vraćanje prostora u uredno i estetski prihvatljivo stanje. Dio opreme je već ranije ugrađen, a dio će biti postavljen u tjednima koji dolaze. 

Foto: Cityportal

Klupe s naslonom već su postavljene, a omogućit će građanima, posebice roditeljima i starijim osobama, predah i ugodan boravak u prostoru. 

Trenutačno su radovi još uvijek u tijeku. Prema zadnjem izvješću, Najveći dio posla preostao je na dovršenju uređenja zemljanih i zelenih površina, što je i završna faza prije potpunog kraja radova. 

Foto: Cityportal

Završetkom radova u Ulici Ljudevita Gaja stanovnici Gornje Lomnice dobit će funkcionalniju i sigurniju pješačku stazu (šetalište), novo asfaltirano igralište te uređen okoliš koji doprinosi kvaliteti života u naselju.

Iako radovi još traju, projekt se približava završnoj fazi, a nakon završetka uređenja zelenih površina prostor će u potpunosti biti spreman za korištenje.  

Foto: Cityportal

Ovakva ulaganja pokazatelj su kontinuiranih nastojanja Grada Velike Gorice da kroz manje infrastrukturne projekte unaprijedi svakodnevicu svojih građana, osobito u prigradskim naseljima. 

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Koliko smo zarađivali u travnju? Novi podaci o prosječnim plaćama u Hrvatskoj

Najviša prosječna neto plaća po zaposlenome u travnju zabilježena je u djelatnosti Informacijske uslužne djelatnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cottonbro studio/pexels.com

U travnju 2025. prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.439 eura, što je pad od 0,6 % u odnosu na ožujak, dok je bruto plaća pala na 1.998 eura, odnosno 0,8 % manje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, riječ je o realnom smanjenju od 1,2% za neto i 1,4 % za bruto iznose. Najveće neto plaće isplaćene su u informacijskim uslužnim djelatnostima (2.812 eura), dok su najniže zabilježene u proizvodnji odjeće (925 eura). Unatoč mjesečnom padu, u odnosu na travanj prošle godine prosječne su plaće i dalje nominalno više, neto za 8,8 %, a bruto za 9,2 %.

Uspoređujući travanjske plaće s onima iz istog mjeseca prethodne godine, prosječna neto plaća porasla je nominalno za 8,8 %, a realno za 5,4 %. Bruto plaća istodobno je zabilježila nominalni rast od 9,2 % i realni od 5,8 %. Tijekom prva četiri mjeseca 2025., prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 1.424 eura, što je u odnosu na isto razdoblje 2024. nominalno više za 10,9 %, a realno za 7,1 %. Prosječna bruto plaća za razdoblje od siječnja do travnja 2025. iznosila je 1.976 eura, što predstavlja nominalni rast od 11,8 %, odnosno realni rast od 8 %.

Najviša prosječna neto plaća po zaposlenome u travnju zabilježena je u djelatnosti Informacijske uslužne djelatnosti i iznosila je 2 .812 eura. S druge strane, najniža neto plaća isplaćena je u djelatnosti Proizvodnja odjeće, gdje je iznosila 925 eura. Isto vrijedi i za bruto plaće, u informacijskim uslužnim djelatnostima dosegle su 4.287 eura, dok su u proizvodnji odjeće iznosile 1.210 eura.

Prosječan broj plaćenih sati u travnju iznosio je 174, što je povećanje od 4,8 % u odnosu na ožujak. Najveći broj plaćenih sati zabilježen je u djelatnosti Vodni prijevoz (184), a najmanji u djelatnosti Djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (163). Prosječna neto plaća po satu za travanj iznosila je 8,08 eura, što je pad od 4,5 % u odnosu na prethodni mjesec, ali rast od 8,9 % u usporedbi s travnjem 2024. Bruto satnica iznosila je 11,22 eura, što je 4,7 % manje nego mjesec ranije, ali 9,3 % više nego u istom razdoblju prošle godine.

Medijalna neto plaća u travnju 2025. iznosila je 1 218 eura, što je rast od 1,5 % u odnosu na ožujak te 9,7 % u usporedbi s istim mjesecom lani. Medijalna bruto plaća iznosila je 1.656 eura, odnosno 2,2 % više nego mjesec ranije i 10,4 % više nego u travnju 2024.

Unatoč blagom padu plaća na mjesečnoj razini, podaci za travanj 2025. potvrđuju nastavak trenda rasta u odnosu na prethodnu godinu, i to u gotovo svim promatranim kategorijama. Rastuće nominalne i realne plaće, posebno u informacijskom sektoru, ukazuju na postojanu potražnju za visoko kvalificiranim kadrom, dok najniže plaće i dalje bilježe djelatnosti vezane uz tekstilnu industriju. Istodobno, povećanje broja plaćenih sati može upućivati na veći intenzitet rada u pojedinim granama gospodarstva. Sveukupno gledano, podaci upućuju na stabilan, ali neujednačen rast primanja u Hrvatskoj, s izraženim razlikama među djelatnostima.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Zaposlenost u Hrvatskoj raste! U svibnju čak 1,7 % više radnih mjesta

Povećanje zaposlenosti zabilježeno je u svim sektorima, a najizraženije je u obrtima, slobodnim profesijama i poljoprivredi.

Objavljeno

na

Objavio/la

foto: Pixabay/Firmbee

U svibnju 2025. u Republici Hrvatskoj zabilježen je rast broja zaposlenih za 1,7 % u odnosu na travanj, dok je stopa registrirane nezaposlenosti pala na 4,1 %, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Ukupno je bilo 1.731.610 zaposlenih, od čega 804.581 žena, što predstavlja i rast zaposlenosti žena za 1,8 %. Povećanje zaposlenosti zabilježeno je u svim sektorima, a najizraženije je u obrtima, slobodnim profesijama i poljoprivredi. U istom razdoblju, broj nezaposlenih pao je za više od 10 %, što jasno ukazuje na nastavak pozitivnih kretanja na tržištu rada.

Povećanje zaposlenosti i detaljna analiza sektora

Prema detaljnim podacima, u svibnju je ukupno 1.731.610 osoba bilo zaposleno, od čega 804.581 žena. U odnosu na prethodni mjesec, broj zaposlenih povećan je za 1,7 %, a broj zaposlenih žena za 1,8 %. U usporedbi sa svibnjem prošle godine, broj zaposlenih porastao je za 1 %, dok je broj zaposlenih žena porastao za 1,4 %.

Kada se promatraju pravne osobe, u njima je u svibnju radilo 1.489.145 ljudi, među kojima je 704.222 žena. U odnosu na travanj, broj zaposlenih u pravnim osobama porastao je za 1,4 %, a jednak rast zabilježen je i među ženama. U odnosu na svibanj 2024., zaposlenost u pravnim osobama porasla je za 0,8 %, dok je kod žena taj rast iznosio 1,3 %. U prvih pet mjeseci 2025., u usporedbi s istim razdobljem lani, zaposlenost u pravnim osobama porasla je za 1,4 %, a kod žena za 1,8 %.

U obrtima i slobodnim profesijama, zaposlenost u svibnju je porasla za 3,7 %, dok je među ženama u tim djelatnostima zabilježen još veći rast, točnije 4,1 %. Značajan rast bilježi se i u poljoprivredi, gdje je broj zaposlenih osiguranika povećan za 4,6 %, a broj zaposlenih poljoprivrednica za 4,5 %.

Broj nezaposlenih osoba također je osjetno smanjen. U svibnju ih je bilo 10,1 % manje nego u travnju, a među ženama čak 10,3 % manje. Stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 4,1 %, dok je među ženama iznosila nešto višu 4,6 %. U razdoblju od siječnja do svibnja 2025., u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ukupna zaposlenost porasla je za 1,6 %, a zaposlenost žena za 1,9 %.

U isto vrijeme, broj nezaposlenih osoba u svibnju 2025. zabilježio je značajan pad – smanjen je za čak 10,1 % u odnosu na travanj. Kod žena je pad nezaposlenosti bio još izraženiji i iznosio je 10,3 %. Stopa registrirane nezaposlenosti pala je na 4,1 %, dok je kod žena ostala nešto viša i iznosila je 4,6 %. Ovi podaci ukazuju na kontinuirano poboljšanje uvjeta na tržištu rada, gdje se stvara sve više radnih mjesta, a istovremeno se smanjuje broj onih koji traže posao.

Promatrajući razdoblje od siječnja do svibnja 2025. u odnosu na isto razdoblje 2024., ukupna zaposlenost povećala se za 1,6 %, dok je zaposlenost žena porasla za 1,9 %. Ove brojke potvrđuju da je rast zaposlenosti dugoročan i održiv, a uključivanje žena u tržište rada postaje sve značajnije.

Usporedba s podacima iz svibnja 2023.

Ako ove brojke usporedimo s onima od prije dvije godine, to jest u usporedbi sa svibnjem 2023., stanje na tržištu rada u svibnju 2025. također pokazuje vidljiv napredak. Broj ukupno zaposlenih povećao se za oko 96 tisuća, dok je broj zaposlenih žena porastao za gotovo 38 tisuća. Rast zaposlenosti zabilježen je i u pravnim osobama, gdje je broj zaposlenih porastao za gotovo 80 tisuća, a broj zaposlenih žena za više od 30 tisuća.

Značajan pomak vidi se i u poljoprivredi, gdje je u svibnju 2023. zabilježen pad broja zaposlenih, dok je u svibnju 2025. zabilježen snažan rast. Osim toga, stopa registrirane nezaposlenosti smanjila se sa 5,6 % u svibnju 2023. na 4,1 % u svibnju 2025., što ukazuje na značajno poboljšanje uvjeta na tržištu rada. Pad nezaposlenosti zabilježen je i među ženama, sa 6,6 % na 4,6 %, kao što je i spomenuto ranije.

Zaključno, podaci za svibanj 2025. potvrđuju nastavak pozitivnih trendova na hrvatskom tržištu rada. Rast zaposlenosti prisutan je u svim sektorima, posebno među ženama. Istovremeno, stopa nezaposlenosti bilježi značajan pad u odnosu na prethodne godine, što jasno ukazuje na jačanje gospodarske aktivnosti i stabilizaciju radnog okruženja. Ovi rezultati daju optimističan pogled na budućnost tržišta rada u Hrvatskoj, ali i naglašavaju važnost daljnjeg praćenja i podrške razvoju svih sektora.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika Gorica među vodećima po ulaganju u obrazovanje! Izdvojeno 12 milijuna eura više nego lani

Grad je ušao među vodeće u Hrvatskoj po rastu ulaganja i udjelu obrazovanja u proračunu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Gradska uprava/cityportal.hr

Grad Velika Gorica prošle je godine značajno povećao izdvajanja za obrazovanje, skočivši s 35,67 na 47,75 milijuna eura, čime je ostvarila jedno od najvećih apsolutnih povećanja u Hrvatskoj, više od 12 milijuna eura u odnosu na 2023. godinu. Kako prenosi Gradonačelnik.hr, prema novoj analizi rashoda gradova, Gorica je tako ušla među top 10 gradova s najvećim porastom ulaganja, a ujedno je i među 10 gradova koji su na obrazovanje usmjerili više od 45 posto svojeg proračuna.

Prema podacima Ministarstva financija i analizi rashoda po funkciji jedinica lokalne samouprave, Grad Velika Gorica lani je u obrazovanje uložio 47,75 milijuna eura, što je povećanje od čak 12,08 milijuna eura u odnosu na godinu ranije. Time se Velika Gorica svrstala među pet gradova u Hrvatskoj s najvećim apsolutnim rastom izdvajanja za ovu proračunsku stavku, odmah iza Splita, Osijeka i Rijeke, a ispred Zadra.

Udio obrazovanja u ukupnom gradskom proračunu iznosio je 46,7 %, čime se Velika Gorica svrstala među deset hrvatskih gradova koji su u ovu svrhu usmjerili više od 45 % svojih sredstava. Iznad Velike Gorice nalaze se Pazin (60,9 %), Čakovec (53,7 %), Slavonski Brod (52,1 %), Vrbovec (51,2 %), Koprivnica (48,5 %), Čazma (47,0 %) i Garešnica (46,9 %), dok su odmah iza Osijek (46,5 %) i Gospić (45,83 %).

Na razini cijele Hrvatske, gradovi su u 2024. godini za obrazovanje ukupno izdvojili rekordnih 1,9 milijardi eura, što predstavlja nastavak uzlaznog trenda iz prethodnih godina. 2021. godine je ta brojka iznosila 1,2 milijarde, 2022. godine 1,3 milijarde, a 2023. godine 1,5 milijardi eura. Porast ulaganja vidljiv je i u broju gradova koji su povećali iznose, njih čak 122 bilježe rast, od čega je 53 gradova izdvojilo više od milijun eura više nego prethodne godine.

Promatrajući ulaganja po stanovniku, prosječan iznos koji su gradovi uložili u obrazovanje iznosi 417 eura, dok je medijan 307 eura. Ukupno 42 grada izdvojila su više od 500 eura po stanovniku, a njih 20 premašilo je granicu od 700 eura. Deset najizdašnijih gradova uložilo je između 815,16 i 1.739 eura po stanovniku. Tri istarska grada, Pazin, Poreč i Rovinj, jedina su premašila 1.000 eura po stanovniku.

U postotnom smislu, najveći rast ulaganja zabilježen je u manjim gradovima, gdje su povećanja rezultat većih infrastrukturnih zahvata poput dogradnje škola ili gradnje sportskih dvorana. Grad Vrlika predvodi s rastom od čak 547,3 %, dok Benkovac (+395,5 %) i Vodnjan (+355,6 %) zaokružuju prvu trojku. Među deset gradova s troznamenkastim postotnim povećanjem nalaze se još Ivanec, Slunj, Lipik, Pregrada, Nin, Korčula i Zlatar.

Velika Gorica se, uz visinu ukupnog ulaganja, posebno istaknula u apsolutnom povećanju proračunskih sredstava za obrazovanje, gdje se smjestila u sam vrh ljestvice, ispred gradova kao što su Samobor, Poreč i Koprivnica. Ukupan kontekst pokazuje da se upravo kroz lokalne budžete vode ključne bitke za kvalitetnije obrazovanje, u čemu Velika Gorica ima sve istaknutiju ulogu.

Podaci pokazuju da Grad Velika Gorica ne samo da prati, već i aktivno oblikuje trendove kada je riječ o ulaganju u obrazovanje na lokalnoj razini. S jednim od najvećih apsolutnih povećanja u državi i visokim udjelom obrazovanja u ukupnom proračunu, Velika Gorica potvrđuje strateško opredjeljenje prema stvaranju boljih uvjeta za učenike, nastavnike i obrazovnu infrastrukturu.

Iako brojke same po sebi ne donose kvalitetu obrazovanja, one su jasan signal političke volje i financijskog prioriteta. U vremenu kada se modernizacija školskog sustava često promatra kroz reformske zahvate na nacionalnoj razini, iskustvo velikogoričkog proračuna pokazuje da konkretni pomaci najčešće počinju lokalno.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Gospodarski uspjeh Zagrebačke županije, bilježi se rast dobiti i plaća

Kako stoji poslovanje u Zagrebačkoj županiji i što pokazuju najnoviji podaci o gospodarstvu po hrvatskim regijama?

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay/Pexels

Prema analizi portala Župan.hr, u 2024. godini poduzetnici u Zagrebačkoj županiji ostvarili su neto dobit od 441,3 milijuna eura, čime se županija svrstala među pet najuspješnijih u Hrvatskoj, odmah nakon Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Istarske i Primorsko-goranske. Unatoč smanjenju neto dobiti za gotovo 198 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu, Zagrebačka županija zadržala je visoke prosječne plaće, koje su dosegnule 1.191 euro, što je druga najviša razina u zemlji.

Veliku ulogu u gospodarskim rezultatima ima i Velika Gorica, gdje su Lidl i Hrvatska pošta ostvarili značajne dobiti od gotovo, točnije 60 milijuna eura za Lidl i 31 milijun eura za HP.

Stanje u županiji

Nakon Grada Zagreba, koji je i dalje dominirao hrvatskim gospodarstvom s neto dobiti od 5,57 milijardi eura, Zagrebačka županija zauzela je visoko četvrto mjesto po neto dobiti poduzetnika u 2024. godini. Iako je neto dobit u toj županiji pala za 197,9 milijuna eura u odnosu na 2023., ukupni rezultati i dalje su snažni s 441,3 milijuna eura.

Velika Gorica, kao najveći grad unutar Zagrebačke županije, istaknula se kao jedan od gospodarskih motora regije. Tvrtke poput LIDL Hrvatska d.o.o. k.d. ostvarile su dobit od 59,9 milijuna eura, dok je Hrvatska pošta d.d., također sa sjedištem u Velikoj Gorici, prijavila dobit od 30,9 milijuna eura. Ovi rezultati potvrđuju važnost Velike Gorice u regionalnom gospodarstvu i značajan doprinos ukupnim rezultatima Zagrebačke županije.

Prosječne neto plaće u Zagrebačkoj županiji iznosile su 1.191 euro, što je druga najviša razina u Hrvatskoj, odmah nakon Grada Zagreba (1.323 eura). Ovaj podatak ilustrira ne samo dobitak poduzetnika nego i rast životnog standarda zaposlenih u regiji. Također, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, plaće su nastavile rasti i u prvom tromjesečju 2025., pri čemu je Zagrebačka županija zabilježila jedan od najvećih godišnjih porasta.

Foto: Pixabay/Gerd Altmann

Po pitanju zaposlenosti, Zagrebačka županija nalazi se u samom vrhu, odmah iza Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije, što dodatno potvrđuje stabilnost i razvoj poslovnog sektora u regiji. Broj poduzetnika u županiji kontinuirano raste, a ukupno ih je u Hrvatskoj u 2024. bilo 162.135, što je povećanje u odnosu na 156.145 poduzetnika u 2023.

Izvoz iz Zagrebačke županije također zauzima važno mjesto u hrvatskoj gospodarskoj slici. Poduzetnici iz ove regije među najvećim su izvoznicima u zemlji, odmah iza Grada Zagreba i Istarske županije. To potvrđuje njihovu ulogu u međunarodnoj trgovini i doprinos rastu hrvatskog izvoza, koji je u 2024. iznosio ukupno 24 milijarde eura.

Pored brojki, važno je naglasiti da su u Zagrebačkoj županiji, kao i u cijeloj Hrvatskoj, značajan doprinos rastu gospodarstva dale mjere koje su usmjerene na potporu malim i srednjim poduzetnicima, što se može iščitati i iz kontinuiranog rasta broja novih tvrtki i obrta po stanovniku.

Situacija u ostatku Hrvatske

Izvan Zagrebačke županije, po neto dobiti u 2024. prednjače Splitsko-dalmatinska (638,7 mil. eura), Istarska (553,5 mil. eura), Primorsko-goranska (433,2 mil. eura) i Varaždinska županija (305,4 mil. eura). Dok je Istarska zabilježila rast dobiti za 86,1 milijun eura, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska su je blago smanjile, a Varaždinska povećale.

Po ekonomičnosti poslovanja vode Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska i Istarska županija. Najveći rast zaposlenosti u prvom tromjesečju 2025. imale su Virovitičko-podravska (+3,5%), Šibensko-kninska (+3,4%) i Vukovarsko-srijemska (+3,2%). Najnižu nezaposlenost, nakon Zagreba (2,6%), imale su Istarska, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija (2,8%).

Zagrebačka županija i dalje pokazuje snažan gospodarski potencijal, no razlike među hrvatskim regijama ostaju velike. Kako bi se osigurao održiv i ravnomjeran razvoj, važno je kontinuirano pratiti i podržavati poduzetnike diljem cijele zemlje, posebno u županijama koje bilježe slabije rezultate.

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno