U listopadu,  prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promet hrvatskih maloprodajnih trgovina porastao je i u odnosu na rujan i u odnosu na isti mjesec prošle godine. Najveći doprinos rastu dali su prehrambeni i neprehrambeni proizvodi, čime se nastavio trend koji traje već više od dvije i pol godine.

Na mjesečnoj razini, sezonski i kalendarski prilagođen promet porastao je za 1,3 %. Trgovine koje prodaju prehrambene proizvode predvodile su oporavak uz rast od 2,9 %, dok je promet neprehrambenih proizvoda (bez goriva i maziva) povećan za 1,7 %.

Godišnji rast još je izraženiji. U usporedbi s listopadom 2024., realni promet porastao je za 4,1 %. Kategorija hrane, pića i duhanskih proizvoda zabilježila je povećanje od 1,6 %, dok su neprehrambeni proizvodi rasli čak 7,7 %.

U prvih deset mjeseci ove godine ukupni realni promet bio je 3,6 % viši nego u istom razdoblju lani, što potvrđuje stabilan uzlazni trend potrošnje.

Promatrajući izvorne indekse, rast su ostvarile sve trgovačke struke. Najveći utjecaj na nominalni rast imale su nespecijalizirane trgovine pretežno hranom, pićem i duhanom (+6,6 %), zatim sektor tekstila, odjeće, obuće i kožnih proizvoda (+12,6 %), te ljekarne i trgovine medicinskim, optičkim i kozmetičkim proizvodima (+10,3 %). Ukupno, nominalni promet na godišnjoj razini porastao je za 6,9 %.

Hoće li se takav ritam zadržati do kraja godine, ovisit će o predblagdanskoj potrošnji koja tradicionalno snažno utječe na rezultate.

Krajem listopada 2025. godine na području Ispostave Velika Gorica evidentirano je 937 nezaposlenih osoba, što predstavlja blagi pad u odnosu na rujan te gotovo dvopostotno smanjenje u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tijekom istog mjeseca posao je pronašlo 107 osoba, dok su poslodavci istovremeno prijavili ukupno 324 nova radna mjesta.

U listopadu su se među novozaposlenima najviše isticali skladištari i prodavači, svaki s po 11 zaposlenih. Slijede administrativni službenici i čistači s po pet novozaposlenih, dok je po tri radnika pronašlo posao u ugostiteljstvu i elektrotehnici.

S druge strane, potražnja poslodavaca bila je znatno veća od broja zaposlenih. Najviše je otvorenih pozicija zabilježeno za pomoćnike u nastavi, čak 37. Čistači su bili druga najtraženija skupina s 28 slobodnih mjesta, a slijede radnici na proizvodnoj liniji (25), odgojitelji predškolske djece (18) i poštari (17). Tražili su se i nastavnici, učitelji razredne nastave, čuvari, taksi-vozači, kuhari te medicinske sestre.

Iako se broj nezaposlenih smanjuje sporim tempom, velik broj prijavljenih radnih mjesta upućuje na dinamično razdoblje za tražitelje posla u mjesecima koji slijede.

Prema analizi Financijske agencije (FINA) o poslovanju poduzetnika u 2024. godini, deset najvećih hrvatskih gradova ostvarilo je više od polovice ukupnih gospodarskih pokazatelja u zemlji. Među njima je i Velika Gorica, piše Gradonačelnik.hr.

Podaci pokazuju da su poduzetnici iz deset najvećih gradova imali 51,2% udjela u ukupnom broju poduzetnika, 55% u broju zaposlenih, te su ostvarili čak 65,6% ukupnih prihoda svih poduzetnika u Hrvatskoj. Ti gradovi zabilježili su i 66,5% ukupne dobiti te 62,4% ukupnog gubitka.

Najveći doprinos hrvatskom gospodarstvu, očekivano, dolazi iz Zagreba, čije su tvrtke u 2024. godini ostvarile 83,9 milijardi eura prihoda, što čini 75,4% svih prihoda poduzetnika iz spomenutih deset gradova. Slijede Split s 5,4 milijarde eura (4,9%) i Rijeka s 4,4 milijarde eura (4,0%).

U kontekstu Velike Gorice, grad se nalazi u krugu gospodarski najaktivnijih sredina u Hrvatskoj. FINA posebno ističe doprinos tvrtke LIDL Hrvatska, čije je poslovanje imalo značajan utjecaj na pozitivne rezultate.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u listopadu 3,6 % više nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS). U odnosu na rujan, cijene su u prosjeku porasle za 0,5 %. Time se godišnja inflacija lagano usporila nakon rujanskog ubrzanja, kada je iznosila 4,1 %.

Kako prenosi Poslovni.hr, u prvim mjesecima ove godine inflacija je oscilirala, od 4 % u siječnju do 3,2 % u ožujku i travnju. Nakon toga ponovno je počela rasti, dosegnuvši vrhunac u srpnju i kolovozu s 4,1 %. Rujan je donio blago ubrzanje, a listopad sada prvi put nakon nekoliko mjeseci pokazuje vidljivije usporavanje.

Prema glavnim komponentama indeksa, najveći godišnji rast cijena zabilježen je kod usluga, koje su poskupjele 6,4 %. Slijedi skupina hrane, pića i duhana s rastom od 4,4 %, dok su energenti porasli 3,9 %. Jedini pad bilježe industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, čije su cijene niže za 0,2 % u odnosu na prošlu godinu. Na mjesečnoj razini, u usporedbi s rujnom, najviše su porasle cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije (+1,9 %) i energenata (+0,8 %). S druge strane, hrana, piće i duhan u prosjeku su pojeftinili 0,2 %, a cijene usluga pale su 0,1 %.

Prema prvim podacima Eurostata, inflacija u Hrvatskoj u listopadu je iznosila 4 %. Iako se rast cijena lagano usporio, Hrvatska i dalje ima jednu od najviših inflacija u eurozoni. Višu imaju samo Estonija i Latvija. Unatoč padu tempa rasta cijena, podaci pokazuju da pritisci na troškove života i dalje traju, ponajviše kroz rast cijena usluga i energenata. Kako će se ti trendovi kretati do kraja godine, pokazat će objava detaljnih podataka sredinom studenoga.

Kako doći do povoljnih zajmova i potpora za razvoj poslovanja, širenje investicija ili jačanje obrtnog kapitala – tema je informativne radionice koju će 13. studenoga 2025. u 10 sati u Poduzetničkom inkubatoru Velika Gorica organizirati Velikogorička razvojna agencija VEGORA u suradnji s HAMAG-BICRO-om.

Radionica pod nazivom “Aktualni zajmovi za poduzetnike – Pronađite idealan zajam za svoj poslovni rast” namijenjena je postojećim poduzetnicima, obrtnicima, ali i svima koji razmišljaju o pokretanju vlastitog posla. Sudionici će imati priliku saznati koje su trenutno najpovoljnije opcije financiranja dostupne na tržištu te kako uspješno aplicirati za zajam.

Tijekom radionice bit će predstavljen detaljan pregled najnovijih zajmova i financijskih instrumenata, objašnjeni uvjeti i prednosti pojedinih programa te ponuđeni praktični savjeti koji mogu pomoći u pripremi i podnošenju prijava. Predviđen je i dio za pitanja, kako bi polaznici mogli razjasniti sve nedoumice vezane uz dostupne programe i procedure.

Sudjelovanje na radionici je besplatno, no broj mjesta je ograničen, stoga se zainteresirani pozivaju da se prijave na vrijeme putem linka.