CityLIGHTS

Buševski čuvar vremena David Dodić vraća sjaj starim satovima

U svojoj kolekciji ovaj strastveni sakupljač satova ima 150 primjeraka, a najstariji je iz 16. stoljeća.

Objavljeno

prije 3 godine

27. veljače 2023.

Objavio/la

Petra Škrinjarić

Kada je davne 1988. godine u Njemačkoj kupio prvi sat, David Dodić iz Buševca, nije mogao niti pomisliti da će taj sat postati njegova budućnost. Za vrijeme svog rada i života u Njemačkoj upoznao je čovjeka koji je na njega prenio ljubav prema antiknim satovima. Upravo oni već više od 20 godina okupiraju Davidovu pažnju te su postali važan segment njegova života.

– Bilo je to davno kada sam kupio svoj prvi sat. No, nakon nekog vremena “vura“ je stala i zamolio sam prijatelja koji se razumio u satove da ju pogleda i popravi. Tada me on naučio kako se to radi i tu se rodila ta ljubav prema satovima i njihovoj restauraciji – započinje nam David svoju priču.

Prvi sati koji je David kupio 1988. godine u Njemačkoj – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Na žalost, prijatelj koji ga je naučio tajnama tog zanata je preminuo, ali u nasljedstvo mu je ostavio nekolicinu satova i alat koji David i danas čuva.

– Kada sam se vratio u Hrvatsku 2016. godine, nisam imao gdje sa svim tim prikupljenim satovima pa smo prostor koji je nekada bio štala, preuredili i prenamijenili u radionu i prostor u kojem čuvam svoje primjerke. Danas brojim oko 150 satova. Radi se o selekciji satova iz 50-tih godina, od putnih do satova za kamine i spavaće sobe. Raznih su materijala poput mesinga, drva, sa staklom, a neki su i ručno oslikani – ističe ovaj strastveni hobist.

Svoje satove David kupuje na raznim sajmovima, uglavnom onima koji imaju antikvitete, ali i od ljudi koji ih više ne žele.

Satovi sa staklenim zvonom – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Među njegovom kolekcijom nalaze se i neki posebni primjerci, poput velikog stojećeg drvenog sata koji krasi dnevni boravak kuće Dodić, a potječe iz 1940. godine. Osim njegovog specifičnog zvuka koji je poput crvenog zvona, ovaj je sat poseban i zbog težine utega. Naime, jedan njegov uteg teži čak 4,5 kilograma.

– Da bi sat u potpunosti funkcionirao svaki uteg mora biti točno precizan. Ako ima gram ili dva manje, sat neće raditi – stručno nam objašnjava David ističući kako je najstariji sat koji posjeduje minijatura crkvenog sata iz 16. stoljeća. U potpunosti je izrađen od željeza, ide na špagu, a utezi su mu kamen. Sve to David i supruga Nena, doznali su proučavajući stručne časopise i knjige kako bi saznali nešto više o svakom od satova koji posjeduju.

Davidova kupnja nikada nije ciljana, a uvijek kupi neispravne satove s namjerom da ih popravi i restaurira. Kaže kako su nekada satovi bili više na cijeni, dok se danas cijene kreću od oko 100 do 200 eura, najviše. Lošeg sata, dodaje David – nema.

– Meni su svi satovi dobri, nema niti jednog za kojeg bi rekao da nije dobar jednostavno me toliko privlače. Ne mogu vam to niti opisati. Kada popravim sat i krene kucati baš poput srca, sreća je neopisiva i taj osjećaj me u potpunosti ispunjava – s osmijehom će David, a dok priča o svojim satovima u oku mu se vidi istinska sreća i veselje.

Popravaljanje satova ga smiruje i opušta – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

– Neke stvari jednostavno moraš voljeti, inače to ne funkcionira. To je zapravo jedan jako precizan posao i mehanizam koji zahtjeva puno strpljenja. Ako se imalo živciraš, gotovo je. Ne radim ovo kako bih zaradio, već iz ljubavi i zadovoljstva – dodaje.

Sati, dani i mjeseci utkani su u svaki sat koji je prošao kroz te vrijedne ruke. Ponekad, Davidu u pomoć pri popravku priskoči i supruga Nena.

– Obično feder u satu zna stvarati probleme, pa tu uskočim kada treba pomoći i pridržati, jer za taj dio posla ipak treba više ruku. I sama volim satove. Jednostavno, daju mi tu neku toplinu, mir i zadovoljstvo. Uvijek se iznenadim svakom satu koji kupi, jer svaki je posebniji i drugačiji. No, mene više fascinira i zanima njihovo porijeklo jer svaki je sat različit i ima svoju priču. Rado bih da znamo što je prošao, gdje je bio i što je sve doživio – ističe Nena.

Mještani i prijatelji koji znaju čime se njihov susjed bavi su oduševljeni i često znaju donijeti svoj sat na popravak ili servis, a David ga s radošću prihvaća i odrađuje posao u kojem najviše uživa. Kolika je zapravo Davidova volja, ali i ljubav prema tome što radi pokazuje i nedavni slučaj kada mu je prijatelj donio sat na popravak.

– David bi ga najradije otvorio isti čas, istu sekundu bi pogledao što to ne štima s njim. Imam osjećaj da je to ponekad baš kao što se malo dijete veseli čokoladi, tako se i on veseli kada vidi sat – sa smiješkom nam govori Nena.

David i sat koji je izradio vlastitim rukama – foto: Petra Škrinjarić/Citypotal.hr

Posebnu čar i vrijednost imaju još dva sata iz Davidove kolekcije. Njih je, naime, od postolja do posljednjeg kotačića, izradio sam, vlastitim rukama.

– Izradio sam ih još dok sam radio. Svaki dan kad bi došao s posla, poslije ručka i odmora, uzeo sam si dva ili tri sata vremena i bacio se u izradu. Nekako mi se čini da sam prije kada sam još radio imao više vremena nego sada kada sam u mirovini – šali se David.

Kada uđete u Davidovu radionicu ne možete ostati ravnodušni. Prostor je to koji odiše nekim prošlim vremenom, a svaki sat tajnu svoju čuva. Nikada u isto vrijeme ne rade svi, jer njihovu zvonjavu i kucanje, vjerojatno bi čulo cijelo selo. Baš poput susjedovog psa koji je prije nekoliko godina lajao i na samo nekolicinu puštenih satova.

– Tijekom zime satovi ne rade jer prostorija u kojoj se nalaze nije grijana. Zbog njihove starosti i materijala temperatura mora biti identična kako se ne bi stvarala kondenzacija i vlaga koja može naštetiti samom mehanizmu, ali i drvu. Po zimi ih ne diram previše, neke pustim da prorade koji nisu toliko osjetljivi – kaže, a ista ta prostorija prije dvije godine poslužila je i kao kulisa za snimanje video spota.

Kolekcija zidnih satova – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Osim toga, prije mjesec dana Davidovu radionu posjetila su i djeca iz drugog razreda Područne škole Buševec u sklopu terenske nastave. S obzirom na to da su učili o satovima, ovo im je bila idealna prilika da se upoznaju s mehanizmima, ali i da vide primjerke koje do sada nisu imali gdje vidjeti. A o satovima je ovaj njihov kolekcionar pričao i najmlađim mještanima u buševskom vrtiću.

Iako će ove godine proslaviti 70. rođendan, David će nastaviti sa svojim hobijem dokle god će ga služiti dobro zdravlje.

– Zadovoljan sam što sam izabrao taj hobi jer me popravljanje i boravak uz satove posebno opušta. Ponekad sjednem u prostoriju, pustim laganu glazbu i jednostavno uživam – zaključuje David, čuvar i restaurator satova.

CityLIGHTS

VIDEO Kraljica sevdaha ostavila nas bez daha

Kako se zaljubljivalo nekada, koliko se teško zavoljeti pa rastati, zašto joj novac ne predstavlja ništa te što joj je draže – burek ili ćevapi? Samo su neka od pitanja na koje nam je dala odgovore u videu.

Objavljeno

prije 6 sati

4. lipnja 2026.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Foto: Cityportal.hr

Piše: Matko Mihaljević

Znate one ljude koji uđu u prostoriju i isijavaju pozitivom i nekom, pomalo i zaraznom mirnoćom? E upravo takva je Hanka Paldum.

Kraljica Sevdaha bila je gošća ove srijede u jutarnjem showu našeg City radija. Povod je bio njezin koncert koji će se održati sutra, u parku dr.Franje Tuđmana s početkom u 20 sati.
“Pamtim još”, “Zelene oči”, “Voljela sam, voljela”, “Što svaka žena sanja”, “Ja te pjesmom zovem”…samo su neki od hitova koje je ova legendarna pjevačica otpjevala.
U razgovoru, kao i u pjesmama, bila je otvorena, iskrena, spontana i dala nam taj luksuz pa je naše slušatelje obogatila ogromnom dozom mudrosti koju posjeduje.
Osobno, dajem si za pravo napisati da kad’ bi svi pjevači, a i ljudi općenito bili poput Hanke, estrada bi neosporno bila kvalitetnija, a svijet bi bio ljepše mjesto.

Postoje razni intervjui: formalni, zanimljivi i manje zanimljivi, a postoje i razgovori koji vas nose. Upravo takav razgovor imali smo s Velikom Hankom Paldum u našem studiju.
Topla preporuka da u ovom videu poslušate i pogledate što je to Hanka otkrila o svojem privatnom i poslovnom životu.
Kako se zaljubljivalo nekada, koliko se teško zavoljeti pa rastati, zašto joj novac ne predstavlja ništa te što joj je draže – burek ili ćevapi? Samo su neka od pitanja na koje nam je dala odgovore.
Ekipa City radija i Cityportala vas poziva da sutra dođete na koncert ove hodajuće legende i uživate u njezinim bezvremenskim pjesmama s dušom.
Hanki naravno, želimo puno sreće sutra na koncertu, a i u daljoj budućnosti.

Velika Gorica bit će sutra od 20 sati svjetski centar Sevdaha.
Vidimo se na “Tuđmancu”.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

KTC lipanjska akcija: ostvari kupnju od najmanje 100 eura i preuzmi poklon karticu

Akcija se održava u ponedjeljak i utorak, 8. i 9. lipnja.

Objavljeno

prije 1 dan

3. lipnja 2026.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

KTC supermarket u Velikoj Gorici početkom lipnja priprema promotivnu akciju u sklopu koje će kupci moći ostvariti dodatne pogodnosti prilikom kupnje.

Prema objavljenim informacijama, svi kupci koji u navedenom razdoblju ostvare jednokratnu kupnju u minimalnom iznosu od 100 eura dobit će KTC poklon karticu u vrijednosti od 20 eura.

Riječ je o promotivnoj ponudi koja se odnosi na kupnju u KTC supermarketu u Velikoj Gorici, a organizator je naveo kako je cilj dodatno nagraditi kupce uoči ljetne sezone.

Akcija se održava u ponedjeljak i utorak, 8. i 9. lipnja.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Besplatan ljetni program za roditelje

Centar za djecu, mlade i obitelj prima prijave do 25. lipnja, a sudjelovanje je u potpunosti besplatno.

Objavljeno

prije 2 dana

3. lipnja 2026.

Objavio/la

Morena Martinović

Foto: Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica

Roditelji koji žele bolje razumjeti vlastiti odgojni stil, unaprijediti komunikaciju s djecom i steći nova znanja o roditeljstvu mogu se uključiti u ljetni program „Podrška roditeljstvu“ koji organizira Centar za djecu, mlade i obitelj.

Riječ je o programu namijenjenom roditeljima zainteresiranima za propitivanje svakodnevnih odgojnih obrazaca te usvajanje novih pristupa u odnosu s djecom. Sudionici će kroz grupni rad imati priliku razvijati roditeljske vještine, razmjenjivati iskustva i dobiti stručnu podršku.

Program će voditi Iva Bačurin, diplomirana socijalna radnica i integrativna dječja psihoterapeutkinja. Susreti će se održavati u manjim grupama tijekom pet tjedana, od 29. lipnja do 27. srpnja 2026. godine, a predviđeno je ukupno osam termina u večernjim satima, dva puta tjedno.

Posebnost programa je nastavak podrške i nakon završetka grupnog rada. Naime, roditeljima će biti omogućena još četiri individualna savjetodavna susreta, ovisno o njihovim potrebama i temama koje žele dodatno obraditi.

U program se mogu uključiti majke i očevi pojedinačno, ali i zajedno kao roditeljski par. Sudjelovanje je u potpunosti besplatno.

Prijave su otvorene do 25. lipnja 2026. godine, a zainteresirani se mogu javiti osobno u Centar za djecu, mlade i obitelj, putem telefona 6231-734, mobilnog broja 091/6231-734 ili elektroničkom poštom na adresu [email protected].

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Dani kriznog upravljanja: Naglasak na otpornosti u vremenu složenih izazova

Gradonačelnik Velike Gorice, Krešimir Ačkar istaknuo je kako su znanje, suradnja i kontinuirano usavršavanje ključni za uspješno suočavanje s krizama.

Objavljeno

prije 3 dana

2. lipnja 2026.

Objavio/la

Morena Martinović

Foto: Morena Martinović/Cityportal

Velika Gorica bila je domaćin 19. međunarodne konferencije Dani kriznog upravljanja 2026. (DKU 2026), koja je okupila vodeće domaće i strane stručnjake iz područja sigurnosti, znanosti, tehnologije i javnih politika s ciljem razmjene znanja i pronalaženja odgovora na sve složenije krizne izazove suvremenog društva.

Ovogodišnje izdanje održano je u okolnostima obilježenima geopolitičkim nestabilnostima, klimatskim promjenama, energetskim izazovima i ubrzanim tehnološkim razvojem. Sudionici su istaknuli kako se današnje krize više ne pojavljuju izolirano, već se međusobno preklapaju i pojačavaju, zbog čega tradicionalni modeli upravljanja rizicima više nisu dostatni.

Dekanica Veleučilišta Velika Gorica Tamara Čendo Metzinger izrazila je zadovoljstvo što je konferencija ponovno održana upravo u Velikoj Gorici, posebno naglasivši međunarodnu dimenziju događanja.

– Veseli me što smo ovu konferenciju organizirali u našoj Velikoj Gorici. Posebno mi je zadovoljstvo što na ovogodišnjoj konferenciji sudjeluju studenti Veleučilišta Velika Gorica, kao i studenti te nastavnici iz Portugala, Estonije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Nizozemske, Španjolske i Poljske. Govoreći o aktualnom trenutku u kojem se konferencija održavala, Čendo Metzinger upozorila je na brojne promjene koje oblikuju suvremeni svijet.

– I ove godine Konferenciju organiziramo u vrijeme koje je obilježeno složenom geopolitičkom situacijom. U vrijeme brzih promjena, razvoja i primjene novih tehnologija u svim područjima rada, klimatskih promjena, energetskoj nestabilnosti i brojnim drugim ugrozama koje na specifične načine utječu na svijet i društvo u kojem živimo, ali istovremeno i oblikuju društvo koje ostavljamo budućim generacijama.

Ravnatelj civilne zaštite RH Neven Karas istaknuo je kako suvremeno sigurnosno okruženje zahtijeva drukčiji pristup upravljanju krizama te snažniju suradnju svih relevantnih dionika.

– Ovo je prilika podsjetiti da se u današnje vrijeme, kada se krize više ne događaju izolirano, kad se prelijevaju preko granica sektora i sustava, sigurnost nije stanje nego proces koji zahtjeva stalno učenje, prilagodbu i zajedničko djelovanje. Hrvatska, kao dio europskog i globalnog sigurnosnog prostora, suočava se s istim izazovima kao i ostatak svijeta. Stoga, tradicionalni model upravljanja krizama više nije dovoljan. Naglasak se stavlja na otpornost, na horizontalnu i vertikalnu koordinaciju, a bez zajedničkog djelovanja svih relevantnih institucija, lokalne i državne razine, operativnih snaga i politike, ne možemo niti govoriti o učinkovitom upravljanju krizama.

O važnosti zajedničkog djelovanja na europskoj razini govorila je i Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Naglasila je kako su prirodne katastrofe i druge krize podsjetnik na potrebu međusobne solidarnosti država članica.

– Potres ne pita jesmo li već iscrpljeni od borbe protiv inflacije, požar ne čeka da vjetar završi, a upravo tu otpornost na razini Europske unije gradimo zajedno. Vidljivo je kako pomažemo jednim drugima u kriznim situacijama i u situacijama velikih katastrofa, a Hrvatska je dio te mreže i kao primatelj i kao donator.

Govoreći o klimatskim politikama Europske unije, Ujević je poručila da Europa ne odustaje od svojih dugoročnih ciljeva.

– Često smo pitani ostajemo li kao Europa na našim klimatskim ciljevima koje smo si zadali, koji su u našim zakonima. Moj odgovor je da ostajemo i razmišljamo kako ćemo ih što bolje provesti u novoj geopolitički situaciji i kroz nove geopolitičke izazove.

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar istaknuo je kako su znanje, suradnja i kontinuirano usavršavanje ključni za uspješno suočavanje s krizama.

– Krizno upravljanje je jedno od najvažnijih područja suvremenog društva. Ono nas uči kako predvidjeti rizik, pripremiti se za izazove i zajednički odgovoriti na situacije koje ne možemo uvijek spriječiti. Također, razvijena znanja, suradnje i kontinuirano usavršavanje važniji su nego ikada.

Konferencija DKU 2026 još je jednom potvrdila svoju ulogu važnog mjesta susreta stručnjaka, donositelja odluka, znanstvenika i studenata, koji zajedničkim radom nastoje razvijati otpornije sustave i učinkovitije odgovore na izazove koji obilježavaju današnje vrijeme.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Održana završna konferencija Projekta ‘Learn4Green’ na Veleučilištu Velika Gorica

Objavljeno

prije 3 dana

1. lipnja 2026.

Objavio/la

David Jolić

Konferencija Learn4Green održana je danas (ponedjeljak, 01.06.2026., početak 15 sati) u prostoru Veleučilišta Velika Gorica i označila je završnicu trogodišnjeg Erasmus+ projekta u kojem su sudjelovala četiri fakulteta iz četiri europske zemlje – Belgije, Portugala, Estonije i Hrvatske. Uz Veleučilište Veliku Goricu, partneri na projektu bili su Brussels Brabant University College iz Belgije, Tartu Health Care College iz Estonije te Polytechnic University of Coimbra iz Portugala.