Vijesti
Bolest štitnjače je u porastu, a čak 60 posto ljudi s tom bolešću nije svjesno svog stanja
Svjetski dan štitnjače obilježava se diljem svijeta svake godine 25. svibnja.
Svjetski dan štitnjače obilježava se diljem svijeta svake godine 25. svibnja s ciljem podizanja svijesti o bolestima štitnjače, s posebnim naglaskom na prevenciju te što ranije otkrivanje i liječenje.
Štitnjača je mala endokrina žlijezda veličine oko pet centimetara koja svojim djelovanjem utječe na cijeli organizam. Smještena je s prednje strane vrata, a oblikom, zbog svoja dva režnja spojena u sredini, nalikuje leptiru. Štitnjača u krv izlučuje hormone trijodtironin (T3) i tetrajodtironin ili tiroksin (T4) koji su nužni za pravilno funkcioniranje svih tkiva i organa. Važni su za normalan rad živčanog sustava, održavanje tjelesne temperature, normalne aktivnosti centra za disanje, kontrolu potrošnje energije i kisika. Na srce djeluju tako da dovode do povećanja kontraktilnosti srčanog mišića i ubrzanja rada srca, a također, pojačavaju pokretljivost crijeva, utječu na pregradnju kosti, homeostazu šećera i masnoća u krvi. Jasno je stoga da poremećaji štitnjače mogu izazvati brojne zdravstvene tegobe.
Procjenjuje se da i do 60 % osoba s bolestima štitnjače nije svjesna svoga stanja. Simptomi bolesti štitnjače variraju od osobe do osobe i nerijetko se pogrešno povezuju sa stanjima kao što su trudnoća, menopauza ili depresija. Hormonalni poremećaji su obično povezani te neravnoteža jednog hormona utječe i na druge sustave. Štitnjaču često krivimo za brojne simptome, kao što su probavni problemi, neplodnost, spor metabolizam, ispadanje kose, debljanje, kronični umor… Često je usporen rad štitnjače rezultat većeg problema: na primjer, sveprisutan stres utječe na porast kortizola, a trajno povišene razine kortizola mogu dovesti do iscrpljenosti nadbubrežne žlijezde i hipotireoze. Osim toga na funkciju štitnjače loše utječu i loše prehrambene navike, nutritivni deficiti, izloženost toksinima, nedovoljan unos hrane, kronična upala, stalne dijete…
Najčešći poremećaji funkcije štitnjače su hipotireoza (smanjena aktivnost štitnjače) i hipertireoza (pojačana aktivnost štitnjače).
Simptomi hipotireoze (smanjene količine hormona) su suha koža, lomljivi nokti, usporen govor i umor, smanjeno pamćenje, sklonost depresiji, opća slabost, mišićna slabost, bolovi u mišićima i zglobovima, zatvor, povećanje tjelesne mase i poremećaj menstrualnog ciklusa.
Simptomi hipertireoze su najčešće: nervoza, razdražljivost, kronični umor, malaksalost, ispadanje kose, probavni problemi, gubitkom tjelesne mase, problemima s očima (vlažne i sjajne oči, ispupčene očne jabučice) te ubrzani, ponekad nepravilni srčani ritam.
Simptomi koji mogu ukazivati na neravnotežu hormona štitnjače.
Rak štitnjače je najčešća zloćudna bolest endokrinog sustava. Prema podacima Registra za rak, u RH u 2019. godini od raka štitnjače oboljela je 831 osoba, od čega 78% žena. Incidencija je u stalnom porastu, oko 5 % godišnje u posljednjih 20 godina. Porast pojavnosti možemo pripisati, osim starenju stanovništva, sve boljoj dijagnostici uz pomoć koje se karcinomi otkrivaju u ranoj fazi što je ranije bilo nemoguće. Čimbenici rizika su pretilost, izlaganje ionizirajućem zračenju, obiteljska anamneza raka štitnjače, niski sadržaj joda u prehrani, snižena razina D vitamina.
Hashimotov sindrom je autoimuna bolest u kojoj organizam stvara antitijela koja uništavaju vlastitu štitnjaču, što s vremenom dovodi do hipotiroidizma. Ali Hashimoto je puno složeniji sindrom. Naime zbog smanjene mogućnosti stvaranja hormona, javljaju se simptomi hipotireoze, a zbog autoimunog uništenja štitnjače, njene stanice i hormoni se otpuštaju u krvotok, doprinoseći simptomima hipertireoze. Nije stoga rijetkost da oboljeli od ovog sindroma imaju kako simptome hipotiroidizma, tako i simptome hipertiroidizma. Bolest zahvaća žene 10-15 puta češće nego muškarce. Može se javiti već kod adolescentica i mladih žena, a najčešća je u žena između tridesete i pedesete godine života. Učestalost joj i kod žena i kod muškaraca raste s dobi. Često se pojavljuje uz neke druge autoimune bolesti kao što su šećerna bolest tip 1, vitiligo, celijakija, reumatoidni artritis, lupus i druge. Postoji genetska predispozicija nastanku ovog sindroma, ali da bi se bolest razvila mora postojati okidač. Najčešći uzroci su: netolerancija na hranu, propusnost crijeva (leaky gut), deficiti nutrijenata, infekcije (virusi, bakterije, paraziti, gljivice), insuficijencija jetre, problem s nadbubrežnom žlijezdom (neodgovarajući odgovor na stres). Bez obzira na uzrok, prilagodba životnog stila mogu pomoći u većini slučajeva. Prehrana koja podržava zdravlje štitnjače održava stabilne razine šećera u krvi uz dovoljno raznovrsnih izvora nutrijenata. Glavni stresori su uz nedovoljan unos hranjivih tvari i nedovoljno sna te kronična izloženost toksinima iz okoliša.
Ponekad će prilagodba životnih navika biti dovoljna za opravak rada štitnjače, a ponekad su potrebni lijekovi po preporuci liječnika. Kako bi liječenje bilo uspješnije, nekoliko savjeta za osobe koje uzimaju hormone štitnjače (levotiroksin):
- Preporučljivo ih je uzimati ujutro na prazan želudac barem 30 do 60 minuta prije hrane ili kave jer hrana smanjuje asporpciju.
- Osobe koje uzimaju i antacide ili inhibitore protonske pumpe (lijekovi koji smanjuju kiselost želuca) trebaju ih odvojiti 4 sata od hormona štitnjače.
- Kalcij i željezo tvore netopive komplekse s levotiroksinom te ih treba uzimati bar 2 sata poslije levotiroksina. Isto se odnosi i na multivitaminske komplekse koji sadrže kalcij ili željezo.
Podizanje društvene svijesti o zdravlju štitnjače igra ključnu ulogu u prevenciji, ranom otkrivanju bolesti i pravovremenom liječenju. Budući da simptomi variraju od osobe do osobe, i liječenje treba biti individualizirano. Ukoliko sumnjate na problem u radu štitnjače ili vam je već dijagnosticirana određena bolest štitnjače, obratiti se možete timu Ljekarni Zagrebačke županije.
– Možemo Vam pomoći u donošenju zdravih navika, odgovoriti na pitanja u vezi Vaše terapije ili izbora dodataka prehrani koji bi bili najprikladniji za Vaše trenutno stanje. Tako ćete izbjeći uzimanje nepotrebnih ili čak štetnih dodataka prehrani jer ne zaboravimo da i lijekovi koji ne idu na recept mogu izazvati nuspojave i stupiti u interakcije s postojećom terapijom – poručili su iz Ljekarni.
Vijesti
Sestre s vjetrom u kosi: Tata nas je vodio u garažu i rekao je da njegove cure moraju imati motor
Ljubav prema brzini prenio je na obje kćeri, a one danas iskreno uživaju u osjećaju slobode
Majin i Petrin tata bio je strastveni ljubitelj brzina. Volio je automobile i motore, a i sam je vozio rally. Budući da nije imao sinova, u svoju garažu vodio je kćeri, a kada je Maja imala 14 godina kupio im je i prvi motor. Bila je to Honda CTX.
– Tata je kao mlad vozio rally, dok su to još bili fićeki, i radio kao instruktor u autoškoli. Već i prije nego što nam je kupio prvi motor, seka i ja naučile smo voziti auto i đirale smo se po moru. Stalno nas je vodio na utrke, gledat rally, voziti carting… Budući da je bio lud za brzom vožnjom, rekao je da njegove cure moraju imati motor i sa 16 godina smo i jedna i druga polagale vozački. I tako je to nekako ostalo – ispričala je Maja Đuračić koja danas vozi Kawasaki ER-5 od 500 kubika, a s motorom putuje i na posao.
Petra Klarić i Maja Đuričić – sestre ljubiteljice motora. Foto: Privatna arhiva
Nakon što su rano ostale bez oca djevojke su na neko vrijeme prestale voziti motore, ali čini se da taj osjećaj i slobodu nikada nisu zaboravile.
– Imala sam pauzu od 20 godina što se tiče motora. Tata mi je umro kad sam imala 17 i ostao mi je taj 125-ica, zadnji motor koji je on kupio, i to je stajalo u garaži dok nisam rodila prvo dijete. Onda smo muž i ja govorili da nam ne treba motor jer nećemo nikada imati vremena za to i skoro 20 godina je prošlo do toga da mi se ispunila želja i kupila sam si motor i sad guštamo seka i ja – prepričava Maja i dodaje kako se osjećaj koji ima dok vozi motor ni sa čime ne može usporediti i jednostavno uživa u vjetru i brzini.
Njezina sestra Petra Klarić bila je uvjerena kako više nikada neće sjesti na motor, a danas joj je jedna od najdražih stvari na svijetu voziti se na motoru i pjevati si u kacigu.
– Sloboda – to za mene znači motor. Mi smo sad još relativno friške bajkerice. Uopće ne znam da li se tako možemo nazvati jer nismo još napravile par tisuća kilometara koji su valjda nužni da bi se zvao bajker. Ali kad sjednem na motor do posla, do Zagreba i nazad, do Siska, je gušt. Otkrila sam si super foru, a to je da kad stavim kacigu imam osjećaj kao da imam prste u ušima i pjevam iz sveg glasa. Dogodilo se da cijelim putem od Gorice do Siska pjevam jednu te istu pjesmu jer mi je baš taj dan pasala – priča Petra koja nije ni pomišljala nakon 20 godina opet početi voziti motor dok se njena sestra nije pojavila sa svojim Kawasakijem.
Petra Klarić i Maja Đuričić – sestre ljubiteljice motora. Foto: Privatna arhiva
– Seka je bila prva koja je nakon 20 godina kupila motor i još smo joj i mama i ja govorile da treba li joj to baš, je li nužno, a ona kakva je, kad nešto zacrta to i napravi, kupila je motor. Nakon par dana sam ju nagovorila da mi da da pokušam ponovo voziti i dogodilo se to da je ona više od sat vremena sjedila i igrala se s klincima dok sam se ja vozila. To se ne zaboravlja, sve se vratilo i bilo je prirodno, kao da nisam imala pauzu. Muž mi je bio podrška, a tjedan dana nakon što sam kupila motor i on je otišao položiti za A kategoriju – kaže ova majka dvoje djece.
Petra Klarić i Maja Đuričić – sestre ljubiteljice motora. Foto: Privatna arhiva
Maja je ljubav prema motorima prenijela na svoje troje djece, a kako sada stvari stoje, čini se da će motor voziti i Petrina kćer.
U svakom slučaju, kada idući put vidite na semaforu nekog na motoru, sjetite se da se ispod kacige možda krije duga ženska kosa, a Maju ćete prepoznati i po plavoj kečki na kacigi.
Petra Klarić i Maja Đuričić – sestre ljubiteljice motora. Foto: Privatna arhiva
Crna kronika
U Bukevju smrtno stradala 79-godišnjakinja, prevrnula se traktorom
Preminula je na mjestu događaja
Vijesti
Maleni Mraclinci i njihovi roditelji subotu će provesti na likovnom pikniku
Voditeljice radionice su članice Zajednice za kreativni razvoj “Zvirek” iz Kravarskog
Crna kronika
Kupio auto na rate pa ga prestao plaćati. Uskoro mu je ‘na vrata’ došao prodavatelj
Muškarci su se prvo posvađali, a onda i potukli
Sport
Deset medalja iz Siska za ekipu iz Karate kluba Centar
Najviše se istaknula Franka Jerkin s dvije osvojene zlatne medalje.
-
Sportprije 4 danaZa jednog igrača Gorice bore se Dinamo i Rijeka, za drugog dva bundesligaša?!
-
Vijestiprije 4 danaEvo kako rade trgovine u Velikoj Gorici na Tijelovo
-
Sportprije 3 danaFOTO Kurilovec pobjednik Kupa Grada Velike Gorice
-
Sportprije 4 danaFOTO Juniori HNK Gorice pobjednici Kupa Grada Velike Gorice
