Povežite se s nama

Vijesti

Bolest štitnjače je u porastu, a čak 60 posto ljudi s tom bolešću nije svjesno svog stanja

Svjetski dan štitnjače obilježava se diljem svijeta svake godine 25. svibnja.

Objavljeno

na

Svjetski dan štitnjače obilježava se diljem svijeta svake godine 25. svibnja s ciljem podizanja svijesti o bolestima štitnjače, s posebnim naglaskom na prevenciju te što ranije otkrivanje i liječenje.

Štitnjača je mala endokrina žlijezda veličine oko pet centimetara koja svojim djelovanjem utječe na cijeli organizam. Smještena je s prednje strane vrata, a oblikom, zbog svoja dva režnja spojena u sredini, nalikuje leptiru. Štitnjača u krv izlučuje hormone trijodtironin (T3) i tetrajodtironin ili tiroksin (T4) koji su nužni za pravilno funkcioniranje svih tkiva i organa. Važni su za normalan rad živčanog sustava, održavanje tjelesne temperature, normalne aktivnosti centra za disanje, kontrolu potrošnje energije i kisika. Na srce djeluju tako da dovode do povećanja kontraktilnosti srčanog mišića i ubrzanja rada srca, a također, pojačavaju pokretljivost crijeva, utječu na pregradnju kosti, homeostazu šećera i masnoća u krvi. Jasno je stoga da poremećaji štitnjače mogu izazvati brojne zdravstvene tegobe.

Procjenjuje se da i do 60 % osoba s bolestima štitnjače nije svjesna svoga stanja. Simptomi bolesti štitnjače variraju od osobe do osobe i nerijetko se pogrešno povezuju sa stanjima kao što su trudnoća, menopauza ili depresija. Hormonalni poremećaji su obično povezani te neravnoteža jednog hormona utječe i na druge sustave. Štitnjaču često krivimo za brojne simptome, kao što su probavni problemi, neplodnost, spor metabolizam, ispadanje kose, debljanje, kronični umor… Često je usporen rad štitnjače rezultat većeg problema: na primjer, sveprisutan stres utječe na porast kortizola, a trajno povišene razine kortizola mogu dovesti do iscrpljenosti nadbubrežne žlijezde i hipotireoze. Osim toga na funkciju štitnjače loše utječu i loše prehrambene navike, nutritivni deficiti, izloženost toksinima, nedovoljan unos hrane, kronična upala, stalne dijete…

Najčešći poremećaji funkcije štitnjače su hipotireoza (smanjena aktivnost štitnjače) i hipertireoza (pojačana aktivnost štitnjače).

Simptomi hipotireoze (smanjene količine hormona) su suha koža, lomljivi nokti, usporen govor i umor, smanjeno pamćenje, sklonost depresiji, opća slabost, mišićna slabost, bolovi u mišićima i zglobovima, zatvor, povećanje tjelesne mase i poremećaj menstrualnog ciklusa.

Simptomi hipertireoze su najčešće: nervoza, razdražljivost, kronični umor, malaksalost, ispadanje kose, probavni problemi, gubitkom tjelesne mase, problemima s očima (vlažne i sjajne oči, ispupčene očne jabučice) te ubrzani, ponekad nepravilni srčani ritam.

Simptomi koji mogu ukazivati na neravnotežu hormona štitnjače.

Rak štitnjače je najčešća zloćudna bolest endokrinog sustava. Prema podacima Registra za rak, u RH u 2019. godini od raka štitnjače oboljela je 831 osoba, od čega 78% žena. Incidencija je u stalnom porastu, oko 5 % godišnje u posljednjih 20 godina. Porast pojavnosti možemo pripisati, osim starenju stanovništva, sve boljoj dijagnostici uz pomoć koje se karcinomi otkrivaju u ranoj fazi što je ranije bilo nemoguće. Čimbenici rizika su pretilost, izlaganje ionizirajućem zračenju, obiteljska anamneza raka štitnjače, niski sadržaj joda u prehrani, snižena razina D vitamina.

Hashimotov sindrom je autoimuna bolest u kojoj organizam stvara antitijela koja uništavaju vlastitu štitnjaču, što s vremenom dovodi do hipotiroidizma. Ali Hashimoto je puno složeniji sindrom. Naime zbog smanjene mogućnosti stvaranja hormona, javljaju se simptomi hipotireoze, a zbog autoimunog uništenja štitnjače, njene stanice i hormoni se otpuštaju u krvotok, doprinoseći simptomima hipertireoze. Nije stoga rijetkost da oboljeli od ovog sindroma imaju kako simptome hipotiroidizma, tako i simptome hipertiroidizma. Bolest zahvaća žene 10-15 puta češće nego muškarce. Može se javiti već kod adolescentica i mladih žena, a najčešća je u žena između tridesete i pedesete godine života. Učestalost joj i kod žena i kod muškaraca raste s dobi. Često se pojavljuje uz neke druge autoimune bolesti kao što su šećerna bolest tip 1, vitiligo, celijakija, reumatoidni artritis, lupus i druge. Postoji genetska predispozicija nastanku ovog sindroma, ali da bi se bolest razvila mora postojati okidač. Najčešći uzroci su: netolerancija na hranu, propusnost crijeva (leaky gut), deficiti nutrijenata, infekcije (virusi, bakterije, paraziti, gljivice), insuficijencija jetre, problem s nadbubrežnom žlijezdom (neodgovarajući odgovor na stres). Bez obzira na uzrok, prilagodba životnog stila mogu pomoći u većini slučajeva. Prehrana koja podržava zdravlje štitnjače održava stabilne razine šećera u krvi uz dovoljno raznovrsnih izvora nutrijenata. Glavni stresori su uz nedovoljan unos hranjivih tvari i nedovoljno sna te kronična izloženost toksinima iz okoliša.

Ponekad će prilagodba životnih navika biti dovoljna za opravak rada štitnjače, a ponekad su potrebni lijekovi po preporuci liječnika. Kako bi liječenje bilo uspješnije, nekoliko savjeta za osobe koje uzimaju hormone štitnjače (levotiroksin):

  • Preporučljivo ih je uzimati ujutro na prazan želudac barem 30 do 60 minuta prije hrane ili kave jer hrana smanjuje asporpciju.
  • Osobe koje uzimaju i antacide ili inhibitore protonske pumpe (lijekovi koji smanjuju kiselost želuca) trebaju ih odvojiti 4 sata od hormona štitnjače.
  • Kalcij i željezo tvore netopive komplekse s levotiroksinom te ih treba uzimati bar 2 sata poslije levotiroksina. Isto se odnosi i na multivitaminske komplekse koji sadrže kalcij ili željezo.

Podizanje društvene svijesti o zdravlju štitnjače igra ključnu ulogu u prevenciji, ranom otkrivanju bolesti i pravovremenom liječenju. Budući da simptomi variraju od osobe do osobe, i liječenje treba biti individualizirano. Ukoliko sumnjate na problem u radu štitnjače ili vam je već dijagnosticirana određena bolest štitnjače, obratiti se možete timu Ljekarni Zagrebačke županije.

– Možemo Vam pomoći u donošenju zdravih navika, odgovoriti na pitanja u vezi Vaše terapije ili izbora dodataka prehrani koji bi bili najprikladniji za Vaše trenutno stanje. Tako ćete izbjeći uzimanje nepotrebnih ili čak štetnih dodataka prehrani jer ne zaboravimo da i lijekovi koji ne idu na recept mogu izazvati nuspojave i stupiti u interakcije s postojećom terapijom – poručili su iz Ljekarni.

Vijesti

Zagrebačka županija povećala ulaganja u protupožarnu zaštitu, evo koliko je izdvojeno

Za protupožarnu zaštitu izdvojeno je 265 tisuća eura više nego lani, a Zagrebačka se svrstala uz bok županija koje najviše ulažu u vatrogastvo.

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas, 4. svibnja, na blagdan svetog Florijana zaštitnika vatrogasaca, tradicionalno se obilježava Dan vatrogastva, a upravo u tom povodu objavljeni su i podaci o izdvajanjima za protupožarnu zaštitu. Zagrebačka županija prošle je godine povećala izdvajanja za vatrogastvo i ušla među županije koje u proračunu imaju najveći udio namijenjen protupožarnoj zaštiti.

Prema dostupnim podacima koje prenosi Župan.hr, Zagrebačka županija je u 2025. godini za vatrogastvo izdvojila 265,7 tisuća eura više nego godinu ranije, što je svrstava među županije s najvećim rastom ulaganja u tom području.

Po udjelu u proračunu, Zagrebačka je dosegnula 0,39 %, čime se našla u društvu županija koje najviše izdvajaju za protupožarnu zaštitu. Ispred nje su Splitsko-dalmatinska (0,47 %), Karlovačka (0,46 %) i Šibensko-kninska (0,43 %), dok je Primorsko-goranska imala udio od 0,35 %.

Ukupno su županije (bez Sisačko-moslavačke, za koju podaci nisu bili dostupni) u 2025. godini za vatrogastvo izdvojile 35,1 milijun eura, što je gotovo 15 % više nego godinu prije, kada je ukupni iznos bio 30,6 milijuna eura.

Vatrogasci u Hrvatskoj djeluju kroz više od 2.100 različitih subjekata, uključujući javne postrojbe i dobrovoljna društva, a njihov posao nije vezan samo uz ljetne požare, već i uz prometne nesreće, tehničke intervencije i sve češće nepredvidive situacije koje traže brzu reakciju tijekom cijele godine.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Sport Zagrebačke županije’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Vijesti

Radovi u Zagrebu – zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, promet prebačen na suprotnu stranu

Zatvara se južni kolnik nadvožnjaka iznad Selske, a promet će se privremeno odvijati samo dvjema trakama

Objavljeno

na

Objavio/la

04.05.2026., Zagrebacka avenija, Zagreb - Zapoceli su radovi na odrzavanju nadvoznjaka na Zagrebackoj aveniji iznad Selske ceste. U prvoj fazi zatvara se juzni kolnik nadvoznjaka, dok ce se promet na sjevernom kolniku odvijati dvosmjerno, po jednom trakom u svakom smjeru. Na donjoj razini raskrizja promet ce se i dalje odvijati u oba smjera, s po dvije prometne trake za istok i zapad. Nakon zavrsetka radova na juznom kolniku, radovi se sele na sjeverni kolnik, uz zadrzavanje dvosmjernog prometa bez potpunog prekida u smjeru istok–zapad. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Radovi na nadvožnjaku Zagrebačke avenije iznad Selske ceste počinju danas u 9 sati, a vozače u Zagrebu odmah očekuju nove gužve i usporavanja. Tijekom izvođenja radova promet će biti sužen na dvije trake, odnosno jednu u svakom smjeru.

Kako piše Jutarnji.hr, u prvoj fazi zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, a sav promet prebacuje se na sjeverni kolnik, gdje će se voziti dvosmjerno.

Važno je naglasiti da će donja razina raskrižja ostati bez promjena, ondje će i dalje biti dostupne dvije trake u svakom smjeru.

Nakon što radovi na južnom kolniku završe, gradilište se seli na sjeverni kolnik. I tada će promet ostati organiziran dvosmjerno, bez potpunog prekida prometovanja u smjeru istok–zapad.

Nastavite čitati

Moja županija

TZ Zagrebačke županije postavlja održivost kao temelj razvoja destinacije

Zaključci panela usmjereni su prema jedinstvenoj poruci – dugoročna održivost ne podrazumijeva smanjenje razvoja, nego njegovo preusmjeravanje prema modelu koji uzima u obzir granice prostora i potrebe lokalne zajednice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Velike Gorice

Turizam više ne može biti promatran isključivo kroz broj dolazaka i ekonomski učinak, nego kroz njegov stvarni utjecaj na prostor, okoliš i kvalitetu života stanovnika – poruka je panela održanog u Zagrebačkoj županiji, gdje je održivost postavljena kao ključni okvir budućeg razvoja destinacije.

Rasprava pod nazivom „Okoliš kao kapital: Kako očuvanje postaje pokretač održivog turizma” održana je danas u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije. Okupljeni su bili predstavnici lokalne samouprave, turističkog sektora i organizacija za zaštitu prirode, uz fokus na pitanje koliko turizam može rasti, a da pritom ne naruši prirodne i društvene resurse.

Središnja tema otvorena je kroz dilemu koja sve češće prati razvoj destinacija – gdje završava turistički razvoj, a počinje preopterećenje prostora.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je da se pristup destinaciji u posljednjih nekoliko godina promijenio iz temelja te da se naglasak više ne stavlja na promociju, nego na upravljanje posljedicama turizma: „Destinacija nije izlog, destinacija je prije svega sustav odgovornosti. U Turističkoj zajednici Zagrebačke županije održivost gradimo unatrag šest godina. Naš zadatak nije samo dovesti gosta, nego upravljati učincima koje turizam ostavlja u prostoru, zajednici i kvaliteti života.”

 U raspravi je naglašeno da odgovornost za turistički razvoj ne može biti isključivo na turističkim zajednicama, nego i na lokalnoj vlasti koja oblikuje prostor u kojem se turizam odvija. Gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian upozorio je da bez koordinacije svih dionika održivost ostaje deklarativna: „Lokalna samouprava nije samo domaćin turizma, mi smo suoblikovatelji prostora u kojem turizam živi i razvija se. Naša je odgovornost osigurati da turistički razvoj ide ruku pod ruku s potrebama građana, zaštitom okoliša i očuvanjem identiteta našeg kraja.”

U drugom dijelu panela otvorena je i tema konkretnih lokalnih praksi i primjera suradnje između gradova, turističkih zajednica i gospodarstva. Istaknuto je da se održivost ne gradi isključivo strategijama, nego i konkretnim modelima povezivanja lokalnih resursa s turističkom ponudom, pri čemu se naglašava važnost očuvanja identiteta manjih sredina.

Turistička zajednica Zagrebačke županije najavila je nastavak razvoja politika koje povezuju turizam, okoliš i lokalnu zajednicu, uz daljnje jačanje održivosti kao temeljnog kriterija planiranja turističkog razvoja.

Nastavite čitati

Najave

Gradska četvrt Pleso organizira Turnir Plešana – prijave su otvorene, broj ekipa ograničen

Objavljeno

na

Objavio/la

Povoodm dana Gradske četvrti Pleso, u subotu 13. lipnja, održat će se “Turnir Plešana”. Broj sudionika je ograničen na maksimalno šest ekipa, a kotizacija iznosi 15 eura po igraču. Organizatori ističu i kako su hrana i piće osigurani za svaku ekipu.

Najuspješnije ekipe očekuju i nagrade, pobjedniku pripada pehar i 30 piva, drugoplasiranoj ekipi pehar i 20 piva, dok će treće mjesto osvojiti pehar i 10 piva.

Prijave za Turnir Plešana moguće su putem telefona na brojeve 098 810 020 (Slavko) i 097 699 5150 (Donny).

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija pokazala snagu domaće proizvodnje na sajmu u Skradinu

Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Oko 170 izlagača sudjelovalo je na 15. Sajmu agroturizma Šibensko-kninske županije, koji se od 30. travnja do 2. svibnja održavao na tri lokacije u Skradinu, nudeći posjetiteljima bogat presjek domaće proizvodnje i tradicije.

Među sudionicima bila je i Zagrebačka županija, ovogodišnji partner sajma, koja se predstavila kroz proizvode lokalnih proizvođača: „Sirevi Šestak“, OPG Đurinski, OPG Gregorić Snježana, OPG Marjanović Mile, OPG Aroniaexelanta, OPG Cesar Ivica, OPG Varga Nikolina, OPG Barišec – Samo ljuto, OPG Andruza i OPG Ježić Mladen.

Naglasak manifestacije bio je na povezivanju poljoprivrede, turizma i tradicijskih vrijednosti, što je istaknuto i na samom otvorenju. Šibensko-kninski župan Paško Rakić tom je prilikom poručio: „Imamo se čime pohvaliti – od poljoprivrede i stočarstva do vinarstva i tradicijskih proizvoda – a ovaj sajam upravo je mjesto gdje sve to dolazi do izražaja“.

U ime Zagrebačke županije događanju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović, koji je ukazao na važnost ovakvih susreta za razvoj domaće proizvodnje i njezinu integraciju u turističku ponudu. „Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske. Važno je da potičemo proizvodnju i konzumaciju domaćih proizvoda te da hrvatski proizvodi budu dio turističke ponude“, rekao je Tomljenović. Dodao je kako Zagrebačka županija sustavno podupire svoje poljoprivrednike kroz bespovratne potpore, koje obuhvaćaju širok raspon ulaganja.

Tijekom trodnevnog sajma posjetitelji su mogli sudjelovati u različitim programima, upoznati raznoliku ponudu domaćih proizvoda te doživjeti autentičnu atmosferu Skradina.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno