ktc
Povežite se s nama

Vijesti

Bolest štitnjače je u porastu, a čak 60 posto ljudi s tom bolešću nije svjesno svog stanja

Svjetski dan štitnjače obilježava se diljem svijeta svake godine 25. svibnja.

Objavljeno

na

Svjetski dan štitnjače obilježava se diljem svijeta svake godine 25. svibnja s ciljem podizanja svijesti o bolestima štitnjače, s posebnim naglaskom na prevenciju te što ranije otkrivanje i liječenje.

Štitnjača je mala endokrina žlijezda veličine oko pet centimetara koja svojim djelovanjem utječe na cijeli organizam. Smještena je s prednje strane vrata, a oblikom, zbog svoja dva režnja spojena u sredini, nalikuje leptiru. Štitnjača u krv izlučuje hormone trijodtironin (T3) i tetrajodtironin ili tiroksin (T4) koji su nužni za pravilno funkcioniranje svih tkiva i organa. Važni su za normalan rad živčanog sustava, održavanje tjelesne temperature, normalne aktivnosti centra za disanje, kontrolu potrošnje energije i kisika. Na srce djeluju tako da dovode do povećanja kontraktilnosti srčanog mišića i ubrzanja rada srca, a također, pojačavaju pokretljivost crijeva, utječu na pregradnju kosti, homeostazu šećera i masnoća u krvi. Jasno je stoga da poremećaji štitnjače mogu izazvati brojne zdravstvene tegobe.

Procjenjuje se da i do 60 % osoba s bolestima štitnjače nije svjesna svoga stanja. Simptomi bolesti štitnjače variraju od osobe do osobe i nerijetko se pogrešno povezuju sa stanjima kao što su trudnoća, menopauza ili depresija. Hormonalni poremećaji su obično povezani te neravnoteža jednog hormona utječe i na druge sustave. Štitnjaču često krivimo za brojne simptome, kao što su probavni problemi, neplodnost, spor metabolizam, ispadanje kose, debljanje, kronični umor… Često je usporen rad štitnjače rezultat većeg problema: na primjer, sveprisutan stres utječe na porast kortizola, a trajno povišene razine kortizola mogu dovesti do iscrpljenosti nadbubrežne žlijezde i hipotireoze. Osim toga na funkciju štitnjače loše utječu i loše prehrambene navike, nutritivni deficiti, izloženost toksinima, nedovoljan unos hrane, kronična upala, stalne dijete…

Najčešći poremećaji funkcije štitnjače su hipotireoza (smanjena aktivnost štitnjače) i hipertireoza (pojačana aktivnost štitnjače).

Simptomi hipotireoze (smanjene količine hormona) su suha koža, lomljivi nokti, usporen govor i umor, smanjeno pamćenje, sklonost depresiji, opća slabost, mišićna slabost, bolovi u mišićima i zglobovima, zatvor, povećanje tjelesne mase i poremećaj menstrualnog ciklusa.

Simptomi hipertireoze su najčešće: nervoza, razdražljivost, kronični umor, malaksalost, ispadanje kose, probavni problemi, gubitkom tjelesne mase, problemima s očima (vlažne i sjajne oči, ispupčene očne jabučice) te ubrzani, ponekad nepravilni srčani ritam.

Simptomi koji mogu ukazivati na neravnotežu hormona štitnjače.

Rak štitnjače je najčešća zloćudna bolest endokrinog sustava. Prema podacima Registra za rak, u RH u 2019. godini od raka štitnjače oboljela je 831 osoba, od čega 78% žena. Incidencija je u stalnom porastu, oko 5 % godišnje u posljednjih 20 godina. Porast pojavnosti možemo pripisati, osim starenju stanovništva, sve boljoj dijagnostici uz pomoć koje se karcinomi otkrivaju u ranoj fazi što je ranije bilo nemoguće. Čimbenici rizika su pretilost, izlaganje ionizirajućem zračenju, obiteljska anamneza raka štitnjače, niski sadržaj joda u prehrani, snižena razina D vitamina.

Hashimotov sindrom je autoimuna bolest u kojoj organizam stvara antitijela koja uništavaju vlastitu štitnjaču, što s vremenom dovodi do hipotiroidizma. Ali Hashimoto je puno složeniji sindrom. Naime zbog smanjene mogućnosti stvaranja hormona, javljaju se simptomi hipotireoze, a zbog autoimunog uništenja štitnjače, njene stanice i hormoni se otpuštaju u krvotok, doprinoseći simptomima hipertireoze. Nije stoga rijetkost da oboljeli od ovog sindroma imaju kako simptome hipotiroidizma, tako i simptome hipertiroidizma. Bolest zahvaća žene 10-15 puta češće nego muškarce. Može se javiti već kod adolescentica i mladih žena, a najčešća je u žena između tridesete i pedesete godine života. Učestalost joj i kod žena i kod muškaraca raste s dobi. Često se pojavljuje uz neke druge autoimune bolesti kao što su šećerna bolest tip 1, vitiligo, celijakija, reumatoidni artritis, lupus i druge. Postoji genetska predispozicija nastanku ovog sindroma, ali da bi se bolest razvila mora postojati okidač. Najčešći uzroci su: netolerancija na hranu, propusnost crijeva (leaky gut), deficiti nutrijenata, infekcije (virusi, bakterije, paraziti, gljivice), insuficijencija jetre, problem s nadbubrežnom žlijezdom (neodgovarajući odgovor na stres). Bez obzira na uzrok, prilagodba životnog stila mogu pomoći u većini slučajeva. Prehrana koja podržava zdravlje štitnjače održava stabilne razine šećera u krvi uz dovoljno raznovrsnih izvora nutrijenata. Glavni stresori su uz nedovoljan unos hranjivih tvari i nedovoljno sna te kronična izloženost toksinima iz okoliša.

Ponekad će prilagodba životnih navika biti dovoljna za opravak rada štitnjače, a ponekad su potrebni lijekovi po preporuci liječnika. Kako bi liječenje bilo uspješnije, nekoliko savjeta za osobe koje uzimaju hormone štitnjače (levotiroksin):

  • Preporučljivo ih je uzimati ujutro na prazan želudac barem 30 do 60 minuta prije hrane ili kave jer hrana smanjuje asporpciju.
  • Osobe koje uzimaju i antacide ili inhibitore protonske pumpe (lijekovi koji smanjuju kiselost želuca) trebaju ih odvojiti 4 sata od hormona štitnjače.
  • Kalcij i željezo tvore netopive komplekse s levotiroksinom te ih treba uzimati bar 2 sata poslije levotiroksina. Isto se odnosi i na multivitaminske komplekse koji sadrže kalcij ili željezo.

Podizanje društvene svijesti o zdravlju štitnjače igra ključnu ulogu u prevenciji, ranom otkrivanju bolesti i pravovremenom liječenju. Budući da simptomi variraju od osobe do osobe, i liječenje treba biti individualizirano. Ukoliko sumnjate na problem u radu štitnjače ili vam je već dijagnosticirana određena bolest štitnjače, obratiti se možete timu Ljekarni Zagrebačke županije.

– Možemo Vam pomoći u donošenju zdravih navika, odgovoriti na pitanja u vezi Vaše terapije ili izbora dodataka prehrani koji bi bili najprikladniji za Vaše trenutno stanje. Tako ćete izbjeći uzimanje nepotrebnih ili čak štetnih dodataka prehrani jer ne zaboravimo da i lijekovi koji ne idu na recept mogu izazvati nuspojave i stupiti u interakcije s postojećom terapijom – poručili su iz Ljekarni.

CityLIGHTS

VELIKA GORICA SDP otvara raspravu o kraćem radnom vremenu

Skraćenje radnog vremena nadilazi pitanje broja radnih sati te ga definira kao važan instrument za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: SDP

Socijaldemokratska partija Hrvatske nastavlja s programskim aktivnostima usmjerenima na poboljšanje položaja radnika, a središnja tema novog ciklusa tribina bit će skraćenje radnog vremena.

Nakon što su tijekom ožujka u Vinkovcima, Slavonskom Brodu i Zagrebu predstavili prijedloge za rješavanje problema prekarnih oblika rada, iz SDP-a sada otvaraju širu raspravu o jednom od ključnih elemenata svoje Programske deklaracije usvojene početkom godine.

Prva tribina pod nazivom „Raditi da bi živjeli” održat će se u petak, 10. travnja 2026. u 18 sati u prostorijama Gradske organizacije SDP-a u Velikoj Gorici, na adresi Cvjetno naselje 11.

Raspravu će voditi Ivana Mlinar, predsjednica Kluba gradskih vijećnika i lokalne organizacije SDP-a, dok će u panelu sudjelovati saborski zastupnici Mišo Krstičević i Denis Kralj, predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Gordan Gledec te predsjednik Foruma seniora Ivo Jelušić.

Fokus na kraći radni tjedan i digitalna prava

U središtu tribine bit će prijedlog postupnog uvođenja kraćeg radnog tjedna uz zadržavanje iste razine plaće, kao i pitanje prava radnika na digitalno isključenje. Sudionici će raspravljati i o redefiniranju društvene pravednosti u kontekstu ubrzanog tehnološkog napretka i rasta produktivnosti, uz naglasak na ravnomjerniju raspodjelu stvorenih vrijednosti.

Programska deklaracija SDP-a pritom ističe da skraćenje radnog vremena nadilazi pitanje broja radnih sati te ga definira kao važan instrument za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, povećanje učinkovitosti i ukupnog društvenog blagostanja.

Primjeri iz prakse i uloga sindikata

Na tribini će biti predstavljeni i konkretni primjeri iz Hrvatske, uključujući tvrtke koje su već implementirale četverodnevni radni tjedan. Prema tim iskustvima, takav model može donijeti veću produktivnost, zadovoljstvo zaposlenika i pozitivne poslovne rezultate.

Također će se otvoriti pitanje jačanja sindikata i kolektivnog pregovaranja kao ključnih mehanizama zaštite radničkih prava u promjenjivim ekonomskim uvjetima.

Ovim ciklusom tribina SDP želi potaknuti javnu raspravu o modernizaciji tržišta rada u Hrvatskoj, s ciljem stvaranja uvjeta u kojima rad osigurava dostojanstven život, ali i dovoljno vremena za obitelj, zdravlje i osobni razvoj.

Nastavite čitati

Najave

DVD Mraclin otvara vrata najmlađima – prvi sastanak već u petak

Objavljeno

na

Objavio/la

03.06.2018. Turopolje - Gradsko vatrogasno natjecanje djece i mladeži. Foto: David Jolić / cityportal.hr

DVD Mraclin pokreće vježbe za djecu i mladež, i to za dječake i djevojčice, a prvi informativni sastanak održat će se u petak, 10. travnja u 19:30 sati. Cilj prvog susreta je utvrditi broj zainteresiranih te dogovoriti daljnji plan aktivnosti, a iz DVD-a pozivaju djecu i roditelje da dođu na razgovor.

Program je namijenjen djeci u dobi od 6 do 12 godina te mladeži od 12 do 16 godina.

Rad s djecom vodit će Željko Babić i Petar Vinetić, dok će mušku mladež trenirati Filip Križanić i Josip Vukašinec. Za žensku mladež zadužene su Lucija Kos i Ana Posavec.

Nastavite čitati

Vijesti

MUP traži nove policajce! Otvoren natječaj za 700 kandidata

Upisuje se 150 učenika u Policijsku školu „Josip Jović“ i 550 polaznika u program za odrasle.

Objavljeno

na

Objavio/la

Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je natječaje za upis novih kandidata za zanimanje policajac/policajka u školskoj godini 2026./2027., a ukupno se traži 700 budućih policijskih službenika, kroz Policijsku školu „Josip Jović“ i program obrazovanja odraslih. Prijave kreću 8. travnja, a podnose se putem sustava e-Građani ili poštom.

Za Policijsku školu „Josip Jović“ planiran je upis 150 učenika u treći razred, od čega 130 za potrebe MUP-a te 20 za potrebe Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Prijaviti se mogu hrvatski državljani koji su završili drugi razred četverogodišnje srednje škole (gimnazije ili strukovne škole razine 4.2), imaju najmanje dobar uspjeh i vladanje, te na početku nastave nisu stariji od 19 godina.

Kandidati moraju proći profesionalnu selekciju, testove tjelesne spremnosti, motivacijski razgovor te provjere zdravstvene sposobnosti i osobne dostojnosti. Također, ne smiju biti članovi političkih stranaka. Natječaj je otvoren do 31. srpnja 2026.

Osim toga, MUP planira upis 550 polaznika u Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka. Program bi trebao početi najranije 19. listopada 2026., a nakon završetka polaznici će se, ovisno o potrebama službe, primati u radni odnos u MUP. Prijaviti se mogu hrvatski državljani koji imaju završenu srednju školu, trogodišnju ili četverogodišnju, te na dan 19. listopada 2026. nisu navršili 28 godina. Uvjeti uključuju i prolazak psihološkog testiranja, provjeru tjelesne spremnosti, motivacijski razgovor te zdravstvenu provjeru i provjeru osobne dostojnosti. Rok za prijave traje do 28. kolovoza 2026.

U oba natječaja kandidati su obvezni priložiti traženu dokumentaciju, uključujući svjedodžbe i dokaze o državljanstvu i prebivalištu, a nepotpune prijave neće se razmatrati. Kandidati će o terminima provjera biti obaviješteni putem web stranice MUP-a, korisničkog pretinca e-Građani te putem SMS-a i e-maila navedenih u prijavi. Više informacija možete pronaći ovdje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica i Zagrebačka županija prednjače u APN zahtjevima za prvu nekretninu

U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: SHOX ART/Pexels

Velika Gorica i Zagrebačka županija nalaze se među najistaknutijim područjima po broju odobrenih zahtjeva za državne potpore mladima pri kupnji ili gradnji prve nekretnine, pokazuju najnoviji podaci APN-a.

Do 8. travnja 2026. godine Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama zaprimila je ukupno 5.280 zahtjeva za povrat poreza. Riječ je o mjeri kojom država nastoji olakšati mladim građanima i obiteljima rješavanje stambenog pitanja, a dosad je odobrena isplata gotovo 27 milijuna eura.

Velika Gorica među vodećim gradovima

Posebno se ističe Velika Gorica, koja se s 130 odobrenih zahtjeva svrstava među gradove s najvećim interesom za ovu mjeru. Time se nalazi odmah iza najvećih urbanih središta poput Zagreba, Splita i Rijeke.

U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih. Blizina glavnog grada, ali i nešto pristupačnije cijene nekretnina, očito su među glavnim razlozima pojačanog interesa.

Ukupna vrijednost odobrenih potpora dosegnula je 27.183.298 eura, a najveći broj odobrenih zahtjeva dolazi iz Grada Zagreba – njih 1.530.

Profil korisnika i cijene nekretnina

Prosječna dob podnositelja zahtjeva iznosi 32 godine, dok se dob kreće od 18 do 44 godine. Kućanstva u prosjeku imaju dva člana, a zabilježen je i primjer obitelji s čak 12 članova. Prosječna površina nekretnina iznosi 71 četvorni metar. Najmanja odobrena nekretnina ima 14 kvadrata, dok najveća doseže 259 kvadrata.

Kada je riječ o cijenama, prosjek iznosi 2.181 euro po kvadratnom metru.

Interes u cijeloj Hrvatskoj, ali fokus ostaje na metropolitanskom području

Zahtjevi su pristigli iz svih dijelova Hrvatske, a potpore su raspoređene u svim županijama. Ipak, podaci jasno pokazuju da metropolitansko područje, predvođeno Zagrebom i Zagrebačkom županijom, uz snažan doprinos Velike Gorice, ostaje u središtu interesa mladih koji rješavaju svoje prvo stambeno pitanje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Tko gleda koga? Otvorene prijave za ovogodišnje izdanje Oglede festivala

Bit će odabrano do šest radova za izlaganje, dok će tri najbolje ocijenjena rada biti i novčano nagrađena iz ukupnog fonda od 800 eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Oglede festival

Oglede festival objavio je javni poziv za umjetnike za izdanje koje će se održati od 1. do 3. listopada 2026. u Velikoj Gorici, s fokusom na temu „Uvijek (te) netko gleda“.

Festival, koji djeluje kao platforma za suvremene izvedbene prakse i afirmaciju nezavisne scene, ove godine traži vizualne radove koji promišljaju identitet u kontekstu suvremenog društva i digitalnog okruženja. Naglasak je na identitetu kao promjenjivom procesu koji se oblikuje kroz odnos s drugima, ali i kroz stalnu izloženost, nadzor i granice između privatnog i javnog.

Umjetnička voditeljica festivala Ana Katulić ističe: „Zanimaju nas radovi koji na različite načine promišljaju identitet kao proces i konstrukciju kroz različite politike gledanja, ne gledanja ili zabrane gledanja. Koja je pozicija moći onoga koji promatra u odnosu na onoga koji je promatran te kako taj odnos definira nečiji pogled i mogući voajerizam. Radovi bi trebali odgovoriti na pitanja različitih načina pogleda, odnosno kako gledamo i bivamo gledani, kao i pitanja nadzora, osobne izloženosti te granice između privatnog i javnog prostora u digitalnom i društvenom kontekstu današnjice“.

Natječaj je otvoren za radove iz područja vizualnih komunikacija, industrijskog dizajna, umjetnosti, fotografije, grafike i kolaža. Svi prijavljeni radovi moraju biti prilagodljivi za tisak u formatu plakata dimenzija 100×70 centimetara. Moguće je prijaviti i multimedijalne radove, poput videa, performansa ili GIF-a, pod uvjetom da imaju jasno definiranu vizualnu formu pogodnu za statični prikaz.

Prijaviti se mogu vizualni umjetnici, studenti umjetničkih i dizajnerskih smjerova, kao i mladi autori te svi zainteresirani čiji rad odgovara zadanoj temi.

O odabiru će odlučivati stručni žiri koji čine vizualni umjetnici i dizajneri Martina Granić i Mario Dobrečević te kustosica Antonia Vodanović. Bit će odabrano do šest radova za izlaganje, dok će tri najbolje ocijenjena rada biti i novčano nagrađena iz ukupnog fonda od 800 eura.

Prijave se zaprimaju putem e-mail adrese [email protected], uz naznaku „Prijava za Javni natječaj“, a potrebno je priložiti opis rada, vizualne materijale i kratku biografiju autora ili autorice.

Rok za prijavu je 27. svibnja 2026. godine.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno