Vijesti
Bolest štitnjače je u porastu, a čak 60 posto ljudi s tom bolešću nije svjesno svog stanja
Svjetski dan štitnjače obilježava se diljem svijeta svake godine 25. svibnja.
Svjetski dan štitnjače obilježava se diljem svijeta svake godine 25. svibnja s ciljem podizanja svijesti o bolestima štitnjače, s posebnim naglaskom na prevenciju te što ranije otkrivanje i liječenje.
Štitnjača je mala endokrina žlijezda veličine oko pet centimetara koja svojim djelovanjem utječe na cijeli organizam. Smještena je s prednje strane vrata, a oblikom, zbog svoja dva režnja spojena u sredini, nalikuje leptiru. Štitnjača u krv izlučuje hormone trijodtironin (T3) i tetrajodtironin ili tiroksin (T4) koji su nužni za pravilno funkcioniranje svih tkiva i organa. Važni su za normalan rad živčanog sustava, održavanje tjelesne temperature, normalne aktivnosti centra za disanje, kontrolu potrošnje energije i kisika. Na srce djeluju tako da dovode do povećanja kontraktilnosti srčanog mišića i ubrzanja rada srca, a također, pojačavaju pokretljivost crijeva, utječu na pregradnju kosti, homeostazu šećera i masnoća u krvi. Jasno je stoga da poremećaji štitnjače mogu izazvati brojne zdravstvene tegobe.
Procjenjuje se da i do 60 % osoba s bolestima štitnjače nije svjesna svoga stanja. Simptomi bolesti štitnjače variraju od osobe do osobe i nerijetko se pogrešno povezuju sa stanjima kao što su trudnoća, menopauza ili depresija. Hormonalni poremećaji su obično povezani te neravnoteža jednog hormona utječe i na druge sustave. Štitnjaču često krivimo za brojne simptome, kao što su probavni problemi, neplodnost, spor metabolizam, ispadanje kose, debljanje, kronični umor… Često je usporen rad štitnjače rezultat većeg problema: na primjer, sveprisutan stres utječe na porast kortizola, a trajno povišene razine kortizola mogu dovesti do iscrpljenosti nadbubrežne žlijezde i hipotireoze. Osim toga na funkciju štitnjače loše utječu i loše prehrambene navike, nutritivni deficiti, izloženost toksinima, nedovoljan unos hrane, kronična upala, stalne dijete…
Najčešći poremećaji funkcije štitnjače su hipotireoza (smanjena aktivnost štitnjače) i hipertireoza (pojačana aktivnost štitnjače).
Simptomi hipotireoze (smanjene količine hormona) su suha koža, lomljivi nokti, usporen govor i umor, smanjeno pamćenje, sklonost depresiji, opća slabost, mišićna slabost, bolovi u mišićima i zglobovima, zatvor, povećanje tjelesne mase i poremećaj menstrualnog ciklusa.
Simptomi hipertireoze su najčešće: nervoza, razdražljivost, kronični umor, malaksalost, ispadanje kose, probavni problemi, gubitkom tjelesne mase, problemima s očima (vlažne i sjajne oči, ispupčene očne jabučice) te ubrzani, ponekad nepravilni srčani ritam.
Simptomi koji mogu ukazivati na neravnotežu hormona štitnjače.
Rak štitnjače je najčešća zloćudna bolest endokrinog sustava. Prema podacima Registra za rak, u RH u 2019. godini od raka štitnjače oboljela je 831 osoba, od čega 78% žena. Incidencija je u stalnom porastu, oko 5 % godišnje u posljednjih 20 godina. Porast pojavnosti možemo pripisati, osim starenju stanovništva, sve boljoj dijagnostici uz pomoć koje se karcinomi otkrivaju u ranoj fazi što je ranije bilo nemoguće. Čimbenici rizika su pretilost, izlaganje ionizirajućem zračenju, obiteljska anamneza raka štitnjače, niski sadržaj joda u prehrani, snižena razina D vitamina.
Hashimotov sindrom je autoimuna bolest u kojoj organizam stvara antitijela koja uništavaju vlastitu štitnjaču, što s vremenom dovodi do hipotiroidizma. Ali Hashimoto je puno složeniji sindrom. Naime zbog smanjene mogućnosti stvaranja hormona, javljaju se simptomi hipotireoze, a zbog autoimunog uništenja štitnjače, njene stanice i hormoni se otpuštaju u krvotok, doprinoseći simptomima hipertireoze. Nije stoga rijetkost da oboljeli od ovog sindroma imaju kako simptome hipotiroidizma, tako i simptome hipertiroidizma. Bolest zahvaća žene 10-15 puta češće nego muškarce. Može se javiti već kod adolescentica i mladih žena, a najčešća je u žena između tridesete i pedesete godine života. Učestalost joj i kod žena i kod muškaraca raste s dobi. Često se pojavljuje uz neke druge autoimune bolesti kao što su šećerna bolest tip 1, vitiligo, celijakija, reumatoidni artritis, lupus i druge. Postoji genetska predispozicija nastanku ovog sindroma, ali da bi se bolest razvila mora postojati okidač. Najčešći uzroci su: netolerancija na hranu, propusnost crijeva (leaky gut), deficiti nutrijenata, infekcije (virusi, bakterije, paraziti, gljivice), insuficijencija jetre, problem s nadbubrežnom žlijezdom (neodgovarajući odgovor na stres). Bez obzira na uzrok, prilagodba životnog stila mogu pomoći u većini slučajeva. Prehrana koja podržava zdravlje štitnjače održava stabilne razine šećera u krvi uz dovoljno raznovrsnih izvora nutrijenata. Glavni stresori su uz nedovoljan unos hranjivih tvari i nedovoljno sna te kronična izloženost toksinima iz okoliša.
Ponekad će prilagodba životnih navika biti dovoljna za opravak rada štitnjače, a ponekad su potrebni lijekovi po preporuci liječnika. Kako bi liječenje bilo uspješnije, nekoliko savjeta za osobe koje uzimaju hormone štitnjače (levotiroksin):
- Preporučljivo ih je uzimati ujutro na prazan želudac barem 30 do 60 minuta prije hrane ili kave jer hrana smanjuje asporpciju.
- Osobe koje uzimaju i antacide ili inhibitore protonske pumpe (lijekovi koji smanjuju kiselost želuca) trebaju ih odvojiti 4 sata od hormona štitnjače.
- Kalcij i željezo tvore netopive komplekse s levotiroksinom te ih treba uzimati bar 2 sata poslije levotiroksina. Isto se odnosi i na multivitaminske komplekse koji sadrže kalcij ili željezo.
Podizanje društvene svijesti o zdravlju štitnjače igra ključnu ulogu u prevenciji, ranom otkrivanju bolesti i pravovremenom liječenju. Budući da simptomi variraju od osobe do osobe, i liječenje treba biti individualizirano. Ukoliko sumnjate na problem u radu štitnjače ili vam je već dijagnosticirana određena bolest štitnjače, obratiti se možete timu Ljekarni Zagrebačke županije.
– Možemo Vam pomoći u donošenju zdravih navika, odgovoriti na pitanja u vezi Vaše terapije ili izbora dodataka prehrani koji bi bili najprikladniji za Vaše trenutno stanje. Tako ćete izbjeći uzimanje nepotrebnih ili čak štetnih dodataka prehrani jer ne zaboravimo da i lijekovi koji ne idu na recept mogu izazvati nuspojave i stupiti u interakcije s postojećom terapijom – poručili su iz Ljekarni.
Da nam vatrogasci “čuvaju leđa” i kad nije u pitanju opasnost od požara, dokaz je i današnja situacija iz ulice Slavka Kolara u Velikoj Gorici.
Naime, Županijski vatrogasni operativni centar dobio je poziv upomoć stanara da je u jednom stanu ostalo zaključano dijete, te je potrebno provaliti vrata stana.
Foto: Mile Šola
Na adresu je došla i policijska patrola, a kako je intervencija u tijeku, još ne znamo detalje i okolnosti.
Jedan od zaključaka je da je možda došlo do gubitka ključeva od vrata stana nakon što je odrasla osoba izašla, te je dijete ostalo zaključano do dolaska vatrogasaca…
Vijesti
DAN GRADA Čin počasti i zahvalnosti svima koji su život dali za domovinu
Poginulim braniteljima pijetet u ime Grada dali su gradonačelnik Krešimir Ačkar, zamjenik Neven Karas i predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić.
Izaslanstvo Grada Velike Gorice, jutros je u povodu Dana grada, položilo vijence kod Spomenika poginulim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata na platou ispred velikogoričkog gradskog groblja.
Foto: Sanjin Vrbanus
Čin počasti i zahvalnosti svima koji su život dali za domovinu, održan je uz članove počasnog voda Turopoljskog banderija.
Foto: Sanjin Vrbanus
Poginulim braniteljima pijetet u ime Grada dali su gradonačelnik Krešimir Ačkar, zamjenik Neven Karas i predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić, a pridružili su se članovi gradskih stranačkih izaslanstava, te brojni predstavnici udruga, članovi obitelji poginulih branitelja, vatrogasci i policija.
FOTO galerija:
Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal
HOTNEWS
FOTO “Trbuh grada” od danas i službeno otvoren
Gradska tržnica je dobila “krov nad glavom” ali i dodatni ulaz te javni toalet!
Simbolično, na sam Dan Grada Velike Gorice, gradonačelnik Krešimir Ačkar sa suradnicima danas je svečano otvorio Gradsku tržnicu u Školskoj ulici, iza koje je period rekonstrukcije nadstrešnice nad 600 metara kvadratnih površine, ali i dogradnja dodatnih elemenata za bolje funkcioniranje.
-Od sada naših 40 komitenata može uživati tijekom prodaje u novouređenom prostoru s novom nadstrešnicom koja ih štiti od kiše i snijega. Otvoren je i drugi ulaz s istočne strane gdje smo uredili novu prilaznu stazu i drugi javni wc za sugrađane – ispričao je predsjednik Uprave VG Komunalca Jurica Mihalj.
Foto: Sanjin Vrbanus
A zadovoljan s projektom je i voditelj Gradske tržnice Krunoslav Češković.
-Naši komitenti koji ovdje prodaju namirnice žive od ovog posla i zaslužili su bolje uvjete u kojima svakodnevno mogu raditi. Kažu da su zadovoljni, nema više onog šatora, ne curi im više za vratom, a rasteretili smo i glavni ulaz još jednim dodatnim gdje s lakoćom mogu dostaviti robu, pogotovo za ribarnicu. Nadam se , danas-sutra i otvorenju mesnice – dodao je Češković.
Foto: Sanjin Vrbanus
Bili smo svjesni problema Gradske tržnice od preuzimanja nadležnosti – istaknuo je gradonačelnik i podsjetio kako je projekt tržnice vrijedan nešto više od pola milijuna eura.
-U većini gradova je srce okupljanja tržnica – zato smo tražili najadekvatnije rješenje, jer je bilo neprihvatljivo da šesti grad po veličini nema adekvatne uvjete na zelenoj tržnici. Pregovarali smo i našli rješenje da na postojećem mjestu napravimo kvalitetnu nadstrešnicu, a ono što me veseli da konačno imamo i javni toalet, koji smo izgradili na zahtjev sugrađana koji čekaju prijevoz na autobusnom kolodvoru ovdje u blizini – objasnio je Ačkar, a prema povratnim informacijama prodavača, OPG-ovaca s tržnice, zadovoljstvo je veliko – od funkcionalnosti, pristupačnosti i kvalitete boravka.
FOTO galerija:
Gospodarstvo
Trgovište Gorycha – središte života turopoljskoga, postalo je pravom na sajam
Jedno od najstarijih naselja u Turopolju imalo je značajnu ulogu od 13. stoljeća do danas.
Da je Turopolje, odnosno Zagrebačko polje kako se nazivalo u prošlosti, bilo od davnina važno gospodarsko središte, pokazuju dokumentirani zapisi Emilija Laszowskog u kojima je prikupio zemljopis, narodopis i povijesni pregled Plemenite opčine Turopolja.
Zahvaljujući njegovom svesku izdanom 1910. godine pronašli smo niz činjenica o životu stanovnika ovoga kraja, pa tako i najvećeg mjesta – Velike Gorice, a prebiranje po požutjelim stranicama uvijek donese čitatelju neki novi doživljaj prošlih vremena.
Danas Velika Gorica obilježava 30.obljetnicu od dobivanja statusa grada, a iza ovog modernog doba u kojem uživa i status najprivlačnijeg grada za život, puno je minulih godina – tijekom kojih su, posebice turopoljski plemenitaši, ispisali početke napretka, organizaciju zajednice i običaje.
Tako je Laszowski zapisao kako se Velika Gorica spominje u zapisima 1228. godine a kako Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije zasigurno tu stoji od 13. stoljeća. Naime, ime grada spominje se kao sjedište župe, što je čini jednim od najstarijih naselja u Turopolju koje je imalo značajnu ulogu u povijesti od tada do danas.
Od gotovo 50 naselja koja su pripadala Plemenitoj opčini turopoljskoj, koja ove godine obilježava 800 godina postojanja, najveće je i nekoć bilo trgovište Velika Gorica.
Procvat je grad dobio razvojem trgovine, no za to je trebalo čekati dozvolu kralja.
Povijesna građevina u srcu Velike Gorice u kojoj je danas smješten Muzej Turopolja, nekada se zvala Turopoljski grad a u gradnji su sudjelovala mnoga naselja.
Laszowski nadalje piše kako su se 1615. dovažale daske, a 1617. gradio se strop za koji su se šibe i drvena građa dovozili iz općinske šume. Kurilovec, Kobilić Ilovnjak i Rakarje trebali su dovesti najveći broj vozova šiblja – 12, a slama za klak vozila se iz Donje Lomnice, Kurilovca, Kobilića, Plesa, Rakarja…a tko nije dao – plaćao je globu.
Zanimljivo je kako se iste godine u Velikoj Gorici spominje škola (župna trivijalna škola, na mjestu današnje OŠ Eugena Kvaternika), a 50 godina kasnije Velika Gorica je brojila 17 kuća.
IZVOR: Povijest plemenite opčine turopoljske (Svezak I) 1910. godina, Emilij Laszowski
Materijale ustupila: Anita Ivanušić Hlopec, Donje Podotočje
HOTNEWS
Dodijeljena javna priznanja – Povelju za životno djelo dobili Josip Zidar postumno, te Ivan Rožić
Svojim doprinosom ostavili su značajan trag u razvoju Velike Gorice.
Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća povodom Dana Grada dodijeljena su javna priznanja ovogodišnjim laureatima koji su svojim doprinosom ostavili značajan trag u razvoju grada. Nagrada Grada Velike Gorice s likom Franje Lučića dodijeljena je Aleksi Bjelišu prof. emer. dr.sc. i akademiku Ratku Cvetniću, Stjepanu Kovačeviću postumno, Dubravki Veliki i Veri Šebrek.
Nagradu Krčka vrata dobila je Štefa Kos, a Nagradu Grada Velike Gorice s likom Nikole Škrlca Lomničkog dobio je Marijan Plodinec dok je Nagrada Zlatna turopoljska podgutnica pripala Ljiljani Haidar Diab.
Dodijeljene su i tri Nagrade Turopoljsko srce i to: Miroslavu Grahovcu, Josipi Nuić i Slobodanu Mišćeviću Mići.
Poveljom grada za životno djelo nagrađeni su Josip Zidar postumno, te Ivan Rožić.
– Kada se dobiva ovako visoko priznanje čovjek si nehotice postavlja pitanje je li on baš ta osoba i čime je on baš to zaslužio. Iskreno govoreći, sve što sam u svojem poslovnom životu radio sam po vlastitom izboru i zadovoljstvu. Ako je rezultat moga rada zaslužio ovako visoko priznanje onda me to ispunjava posebnim ponosom. Drago mi je da se ovo priznanje dodjeljuje u godini kada slavimo 800. obljetnicu Plemenite općine turopoljske čijoj sam afirmaciji posljednjih godina posvetio najviše vremena – rekao je Rožić, koji je cijeli život posvetio je društvenom, kulturnom i prosvjetnom radu te očuvanju tradicijskih vrijednosti Turopolja.
FOTO galerija/Sanjin Vrbanus:
-
Vijestiprije 6 danaVelikogorički županijski sud danas u zoni visokog rizika
-
Najaveprije 4 dana“Dupli” Petek na Gorice zove na još! Milina na štandovima i prilika za dobro djelo
-
Sportprije 4 dana‘Mi ćemo na Maksimiru igrati finale Svjetskog prvenstva. A oni će možda i rotirati…’
-
Kulturaprije 5 danaNova izložba “Medicina u Turopolju” – od asanacije i rodilišta do ratne bolnice i Veterinarske stanice