Povežite se s nama

Vijesti

Bolest štitnjače je u porastu, a čak 60 posto ljudi s tom bolešću nije svjesno svog stanja

Svjetski dan štitnjače obilježava se diljem svijeta svake godine 25. svibnja.

Objavljeno

na

Svjetski dan štitnjače obilježava se diljem svijeta svake godine 25. svibnja s ciljem podizanja svijesti o bolestima štitnjače, s posebnim naglaskom na prevenciju te što ranije otkrivanje i liječenje.

Štitnjača je mala endokrina žlijezda veličine oko pet centimetara koja svojim djelovanjem utječe na cijeli organizam. Smještena je s prednje strane vrata, a oblikom, zbog svoja dva režnja spojena u sredini, nalikuje leptiru. Štitnjača u krv izlučuje hormone trijodtironin (T3) i tetrajodtironin ili tiroksin (T4) koji su nužni za pravilno funkcioniranje svih tkiva i organa. Važni su za normalan rad živčanog sustava, održavanje tjelesne temperature, normalne aktivnosti centra za disanje, kontrolu potrošnje energije i kisika. Na srce djeluju tako da dovode do povećanja kontraktilnosti srčanog mišića i ubrzanja rada srca, a također, pojačavaju pokretljivost crijeva, utječu na pregradnju kosti, homeostazu šećera i masnoća u krvi. Jasno je stoga da poremećaji štitnjače mogu izazvati brojne zdravstvene tegobe.

Procjenjuje se da i do 60 % osoba s bolestima štitnjače nije svjesna svoga stanja. Simptomi bolesti štitnjače variraju od osobe do osobe i nerijetko se pogrešno povezuju sa stanjima kao što su trudnoća, menopauza ili depresija. Hormonalni poremećaji su obično povezani te neravnoteža jednog hormona utječe i na druge sustave. Štitnjaču često krivimo za brojne simptome, kao što su probavni problemi, neplodnost, spor metabolizam, ispadanje kose, debljanje, kronični umor… Često je usporen rad štitnjače rezultat većeg problema: na primjer, sveprisutan stres utječe na porast kortizola, a trajno povišene razine kortizola mogu dovesti do iscrpljenosti nadbubrežne žlijezde i hipotireoze. Osim toga na funkciju štitnjače loše utječu i loše prehrambene navike, nutritivni deficiti, izloženost toksinima, nedovoljan unos hrane, kronična upala, stalne dijete…

Najčešći poremećaji funkcije štitnjače su hipotireoza (smanjena aktivnost štitnjače) i hipertireoza (pojačana aktivnost štitnjače).

Simptomi hipotireoze (smanjene količine hormona) su suha koža, lomljivi nokti, usporen govor i umor, smanjeno pamćenje, sklonost depresiji, opća slabost, mišićna slabost, bolovi u mišićima i zglobovima, zatvor, povećanje tjelesne mase i poremećaj menstrualnog ciklusa.

Simptomi hipertireoze su najčešće: nervoza, razdražljivost, kronični umor, malaksalost, ispadanje kose, probavni problemi, gubitkom tjelesne mase, problemima s očima (vlažne i sjajne oči, ispupčene očne jabučice) te ubrzani, ponekad nepravilni srčani ritam.

Simptomi koji mogu ukazivati na neravnotežu hormona štitnjače.

Rak štitnjače je najčešća zloćudna bolest endokrinog sustava. Prema podacima Registra za rak, u RH u 2019. godini od raka štitnjače oboljela je 831 osoba, od čega 78% žena. Incidencija je u stalnom porastu, oko 5 % godišnje u posljednjih 20 godina. Porast pojavnosti možemo pripisati, osim starenju stanovništva, sve boljoj dijagnostici uz pomoć koje se karcinomi otkrivaju u ranoj fazi što je ranije bilo nemoguće. Čimbenici rizika su pretilost, izlaganje ionizirajućem zračenju, obiteljska anamneza raka štitnjače, niski sadržaj joda u prehrani, snižena razina D vitamina.

Hashimotov sindrom je autoimuna bolest u kojoj organizam stvara antitijela koja uništavaju vlastitu štitnjaču, što s vremenom dovodi do hipotiroidizma. Ali Hashimoto je puno složeniji sindrom. Naime zbog smanjene mogućnosti stvaranja hormona, javljaju se simptomi hipotireoze, a zbog autoimunog uništenja štitnjače, njene stanice i hormoni se otpuštaju u krvotok, doprinoseći simptomima hipertireoze. Nije stoga rijetkost da oboljeli od ovog sindroma imaju kako simptome hipotiroidizma, tako i simptome hipertiroidizma. Bolest zahvaća žene 10-15 puta češće nego muškarce. Može se javiti već kod adolescentica i mladih žena, a najčešća je u žena između tridesete i pedesete godine života. Učestalost joj i kod žena i kod muškaraca raste s dobi. Često se pojavljuje uz neke druge autoimune bolesti kao što su šećerna bolest tip 1, vitiligo, celijakija, reumatoidni artritis, lupus i druge. Postoji genetska predispozicija nastanku ovog sindroma, ali da bi se bolest razvila mora postojati okidač. Najčešći uzroci su: netolerancija na hranu, propusnost crijeva (leaky gut), deficiti nutrijenata, infekcije (virusi, bakterije, paraziti, gljivice), insuficijencija jetre, problem s nadbubrežnom žlijezdom (neodgovarajući odgovor na stres). Bez obzira na uzrok, prilagodba životnog stila mogu pomoći u većini slučajeva. Prehrana koja podržava zdravlje štitnjače održava stabilne razine šećera u krvi uz dovoljno raznovrsnih izvora nutrijenata. Glavni stresori su uz nedovoljan unos hranjivih tvari i nedovoljno sna te kronična izloženost toksinima iz okoliša.

Ponekad će prilagodba životnih navika biti dovoljna za opravak rada štitnjače, a ponekad su potrebni lijekovi po preporuci liječnika. Kako bi liječenje bilo uspješnije, nekoliko savjeta za osobe koje uzimaju hormone štitnjače (levotiroksin):

  • Preporučljivo ih je uzimati ujutro na prazan želudac barem 30 do 60 minuta prije hrane ili kave jer hrana smanjuje asporpciju.
  • Osobe koje uzimaju i antacide ili inhibitore protonske pumpe (lijekovi koji smanjuju kiselost želuca) trebaju ih odvojiti 4 sata od hormona štitnjače.
  • Kalcij i željezo tvore netopive komplekse s levotiroksinom te ih treba uzimati bar 2 sata poslije levotiroksina. Isto se odnosi i na multivitaminske komplekse koji sadrže kalcij ili željezo.

Podizanje društvene svijesti o zdravlju štitnjače igra ključnu ulogu u prevenciji, ranom otkrivanju bolesti i pravovremenom liječenju. Budući da simptomi variraju od osobe do osobe, i liječenje treba biti individualizirano. Ukoliko sumnjate na problem u radu štitnjače ili vam je već dijagnosticirana određena bolest štitnjače, obratiti se možete timu Ljekarni Zagrebačke županije.

– Možemo Vam pomoći u donošenju zdravih navika, odgovoriti na pitanja u vezi Vaše terapije ili izbora dodataka prehrani koji bi bili najprikladniji za Vaše trenutno stanje. Tako ćete izbjeći uzimanje nepotrebnih ili čak štetnih dodataka prehrani jer ne zaboravimo da i lijekovi koji ne idu na recept mogu izazvati nuspojave i stupiti u interakcije s postojećom terapijom – poručili su iz Ljekarni.

Gospodarstvo

Istraživanje pokazalo – Standardna košarica potvrđuje trend rasta cijena

Objavljeno

na

Objavio/la

trgovina

– Potrošačka košarica za osnovne potrebe poskupljuje i nastavlja trend rasta cijena, što jasno pokazuje da građani sve više plaćaju, a u vrećici nose sve manje – komentirala je Ana Knežević, predsjednica HUZP-a.

Naime, još snažnije poskupljuje košarica koja odražava stvarne potrošačke navike i potrebe, a čiji se porast cijena vidi u rezultatima istraživanja portala Koliko.HR u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).

Kao prvo, analizom posljednjih šest mjeseci utvrđeno je poskupljenje standardne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj za 17,49 eura, pa je već drugi mjesec zaredom iznad 730 eura. Riječ je o košarici koja odražava realne potrebe i navike hrvatskih obitelji.

Kao drugo, prosječna cijena temeljne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj u siječnju 2026. iznosila je 485,26 eura, što je 1,22 eura više nego u prosincu.

Koliko je to u kunama?

– Na prvu možda ne zvuči mnogo, ali dva eura mjesečno su nekadašnjih 15 kuna. Još više zabrinjava činjenica da standardna košarica za četveročlanu obitelj iznosi nekadašnjih 5.542 kuna – ističe Siniša Bogdanić s portala Koliko.HR.

Što sadrži temeljna košarica?

Temeljna ili tzv. „košarica za preživljavanje“ sadrži 51 artikl i pokriva minimalne mjesečne potrebe kućanstva: osnovne namirnice i sredstva za higijenu, uglavnom domaći proizvodi, bez luksuza.

Što sadrži standardna košarica?

Standardna košarica s 77 proizvoda bogatija je verzija, temelji se na navikama i preferencijama. Sadrži više mesa i voća, tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, sokove te umjerene količine piva i vina, uz dodatne higijenske proizvode poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.

Kako se računa?

Obje se košarice računaju prema modelu: majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina.

Cijena nacionalne košarice daje najtočniji prikaz trenda rasta cijena, troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj i predstavlja prosjek županijskih vrijednosti.

Najskuplje temeljne i standardne košarice zabilježene su u Splitsko-dalmatinskoj, Požeško-slavonskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a temelje se na cjenicima koje trgovački lanci moraju svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine.

Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, provodi anonimno istraživanje o tome kako doživljavate rast cijena, mjere Vlade i ponašanje trgovačkih lanaca.

Sudjelovati možete klikom na poveznicu.

Nastavite čitati

Vijesti

Kreće gradnja mosta preko Odre u Veleševcu – novi prijelaz dug gotovo 50 metara

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ŽUC Zagrebačke županije/FB

Na području općine Orle započeli su radovi na izgradnji mosta preko rijeke Odre, koji će povezivati Veleševec i Selce, a projekt provodi Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije.

Prema dostupnim informacijama, most će biti izveden kao prednapregnuta armiranobetonska konstrukcija s jednim rasponom. Svijetli razmak između upornjaka iznosit će 28,21 metar, dok je ukupna duljina mosta predviđena na 49,61 metar.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija udrugama dijeli 1,9 milijuna eura, otvoreni natječaji za 2026.

Od zdravstva i branitelja do poljoprivrede i kulture.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija u 2026. godini dodjeljuje 1,9 milijuna eura za projekte i programe udruga, uključujući zdravstvene, socijalne, kulturne, obrazovne, braniteljske i ekološke aktivnosti. Trenutačno je otvoreno 7 od 12 javnih natječaja. Za zdravstvene, socijalne i humanitarne programe dostupno je 420 tisuća eura, dok udruge proizašle iz Domovinskog rata mogu konkurirati za 100 tisuća eura.

Iz područja poljoprivrede i lovstva prijave za veće infrastrukturne projekte traju do 5. ožujka, dok je javni poziv za lovstvo otvoren do 31. listopada. Natječaj za ribarstvo također je otvoren do 5. ožujka, kao i onaj za poljoprivredne udruge.

Kulturne, socijalne, humanitarne i druge neprofitne organizacije mogu se prijaviti na javni poziv vrijedan 510 tisuća eura do 15. studenoga. Ustanove za obrazovanje odraslih prijave za nabavu opreme podnose do 31. listopada. Natječaji za zaštitu okoliša te projekte iz područja ljudskih prava i demokratske kulture bit će raspisani u ožujku, a poziv za pomoć Hrvatima izvan Hrvatske se također očekuje tijekom ožujka.

Sve možete pratiti ovdje.

Nastavite čitati

Sport

Vigo, Ema i Nelli – tri nova osobna rekorda AK Maraton VG Velika Gorica

Objavljeno

na

Objavio/la

Dok većina u veljači još uživa u zimskom ritmu i krafnama, mladi atletičari AK Maraton VG Velika Gorica pomiču granice i postavljaju nove osobne rekorde.

Na jučerašnjem Dvoranskom prvenstvu Hrvatske za mlađe kadete i mlađe kadetkinje sva tri natjecatelja pokazala su da upravo borbenost, ustrajnost i hrabrost čine temelj svakog uspjeha.

U disciplini 60 m mlađih kadeta Vigo Šušnjić postavio je osobni rekord ostvarivši izvanredan rezultat od 9,65 sekundi.

U utrci 55 m prepone kod mlađih kadetkinja Ema Glija istrčala je 9,86 sekundi i time također srušila već fenomenalni osobni rekord.

Disciplinu skok u dalj (zona) Nelli Komljenović odradila je vrhunski i ostvarila rezultat 4,60 m, što je ujedno i njezin novi osobni rekord.

Natjecanje tradicionalno organizira Hrvatski atletski savez na Zagrebačkom velesajmu, a detalje o natjecanju pročitajte OVDJE.

 

Nastavite čitati

Crna kronika

Uhvaćena na djelu! Žena osumnjičena za niz krađa u Velikoj Gorici i Novom Čiču

Šteta se procjenjuje na više od 4.000 eura

Objavljeno

na

Objavio/la

Policija je u petak, 14. veljače, uhitila 47-godišnju ženu koja je u Velikoj Gorici i okolici počinila niz krađa i pokušaja provala. Osumnjičena je zatečena u trenutku kada je pokušavala ukrasti novac iz torbice u kući 53-godišnjakinje u Šenoinoj ulici. Vlasnica kuće i član obitelji zadržali su je do dolaska policije.

Kriminalističko istraživanje pokazalo je da ova žena nije bila nova u krađama. Policija sumnja da je 24. siječnja provalila u kuću 83-godišnjaka u Novom Čiču, gdje je ispremetala stvari, ali nije ništa otuđila. Nekoliko dana kasnije, 9. veljače, ušla je u kuću 31-godišnjakinje također u Novom Čiču i odnijela novac i nakit iz komode.

Osim toga, istog dana kada je uhvaćena, osumnjičena je počinila još dva kaznena djela. Najprije je iz kuće 30-godišnjakinje u Velikoj Gorici ukrala zlatni nakit dok je u kući bila i maloljetna osoba, a potom je pokušala provaliti u kuću 26-godišnjaka, gdje ju je spriječio lavež psa.

Materijalna šteta nastala ovim kaznenim djelima procijenjena je na oko 4.300 eura. Nakon dovršenog istraživanja, osumnjičena je predana pritvorskom nadzorniku, a nadležno državno odvjetništvo dobilo je posebno izvješće o slučaju.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno