Povežite se s nama

HOTNEWS

Nisu mu davali šanse, ali preživio je i počeo se boriti za druge

„Pokapali su me s 18, ali neće me se tako lako riješiti. Želim pomoći onima koji će tek doći, a u odnosima s ljudima pokušavam širiti optimizam. Jer optimizam ljudi koji imaju priču je drugačiji od optimizma ostalih ljudi.“

Objavljeno

na

Bez 20 tableta na dan Leo Moguš vjerojatno ne bi preživio ni dan. Prvu operaciju imao je sa samo tri dana, a onda su uslijedili posjeti doktorima, boravci u bolnici i borba za život. Unatoč svemu, Leo je danas iznimno veseo 20-godišnjak, odličan student Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta koji radi na znanstvenim projektima, aktivan je u lokalnoj zajednici i svojoj župi. Borac kakav je, odlučio je pobuniti se protiv sustava u kojem stvari ne funkcioniraju.

“Na to me potaknula moja životna priča. Bilo je razdoblja kada sam više bio u bolnici nego doma. Svojim znanjem i iskustvom želim pomoći ljudima koji će tek doći. Želim da se ljudi ne susreću s problemima s kojima sam se ja susretao svih ovih godina. Probiti taj led, progovoriti i probati promijeniti što više toga”, započeo je svoju priču ovaj zarazno optimistični mladić.

Leo je rođen s cističnom fibrozom, genetskom bolešću zbog koje su sve unutarnje tekućine u tijelu gušće. Upravo u tome leži opasnost, tekućine u plućima tako postaju idealna podloga za bakterije koje mogu začepiti dišne puteve i uzrokovati propadanje pluća. No, ljudi s cističnom fibrozom imaju probleme i s jetrom, gušteračom te crijevima. Zbog svega toga, Leo svakodnevno mora uzimati enzime, lijekove za održavanje jetre, protiv žgaravice, antibiotike i dodatne vitamine. Svako jutro mora odraditi fizikalne vježbe i inhalaciju.

“Od rođenja su mi doktori prognozirali da neću dugo živjeti. Prvo su rekli do 4. godine, onda do 12., pa do 18. Sad imam 20 i još uvijek sam tu. Neće me se tako lako riješiti. Kod nas ‘cističara’ je srednja dob 18 godina, ali sad nas ima puno koji smo prešli tu granicu. Svi se borimo sa stigmom da nećemo dugo živjeti, pogotovo u Hrvatskoj. Kažu da u Americi i Engleskoj žive 60 godina, ali ja sam u Hrvatskoj i mene su pokapali već s 18“, kaže Leo.

Upravo u toj dobi za ljude s cističnom fibrozom počinju problemi. Naime, u Hrvatskoj se cistična i dalje vodi kao dječja bolest, pa se oboljeli po navršetku punoljetnosti više nemaju gdje liječiti. Specijalisti na odjelima za odrasle ne postoje, a pedijatri ih ne mogu primiti.

“Ono što sustav ne zna i ne želi čuti je da ti nemaš doktora za odrasle koji bi te liječio. Često kažu da nema kritične mase odraslih, ali gdje će doći ta kritična masa ako u knjizi pišeš da ću umrijeti s 18. Nailaziš na zid, a doktori ti kažu da si im ‘negativna statistika‘ jer te ne mogu izliječiti i očekuju da ćeš uskoro umrijeti. Otvoreno su mi to objasnili”, kaže Leo koji se od malena morao naučiti nositi sa zdravstvenim problemima, zbog čega je, kaže, brže odrastao, ali sada na fakultetu brže usvaja gradivo.

“Pedijatrijska skrb za ‘cističare’ u Hrvatskoj je odlična, od stručnjaka do spremnosti za učenje i doškolovanje. No, doktorima nije lako jer ne mogu dobiti terapiju za nas. Jednostavno nema novaca. Antibiotik košta 15.000 kuna za mjesec dana i on ne može sa svojim budžetom pokriti više ‘cističara’ odjednom”, ispričao je Leo.

A svake godine zbog terapije antibioticima Leo mora dva tjedna provesti u bolnici.

“Doktore je fasciniralo što svaki put kad bi došli u vizitu, nisu me mogli ni vidjeti od knjiga. Pratio sam iz bolnice nastavu, ekipa iz srednje škole mi je slikala, ja sam prepisivao i pratio. Nisam si dopustio da budem u zaostatku“, ispričao je Leo.

Najveću ulogu u prihvaćanju života s cističnom fibrozom odigrala je njegova obitelj.

“Majka je od početka hrabro krenula u borbu. Učila je i čitala u knjižnici te pokorila svijet. Dovela me do 20 godina i da nje i tate nije bilo, ne znam kako bi bilo”, ispričao je Leo koji kaže kako se i dalje ne namjerava prepustiti:”Ako se prepustiš znaš koliko ti je duga budućnost, a ako ne, ne znaš i onda guraš iz dana u dan.”

Svaki čovjek se boji smrti. To budu trenuci i ja im ne dozvolim da se pretvore u išta više. Drži me to što radim. Razmišljam po čemu će me pamtit. Struka mi omogućava to da pomognem drugima“, kaže Leo koji se želi baviti istraživanjem i proizvodnjom lijekova te dodaje kako se radi o iznimno odgovornom zanimanju: “Ljudi su tu i čekaju tebe, bespomoćni su. I nećeš pomoći samo jednoj osobi, već milijunima. Sve me to drži kad je teško i kad sam cijeli dan u labosu ili na predavanjima.”

Leova borba se nastavlja. A dok ne stekne dovoljno znanja o proizvodnji lijekova, namjera mu je zainteresirati više doktora za cističnu fibrozu kako bi ona prestala u školovanju medicinskog osoblja biti ‘fusnota’. Želja mu je ‘otvoriti oči‘ sustavu i omogućiti ljudima s cističnom fibrozom kvalitetno liječenje u mjestu gdje se nalaze. Jer njih oko 150, koliko ih ima u Hrvatskoj, mora putovati u Zagreb na terapije.

HOTNEWS

FOTO Velikogoričani Martin i Zorislav savladali 252 kilometra izazova vruće Sahare

Sudjelovali su na sedmodnevnom i ujedno najzahtjevnijem maratonu na svijetu – Marathon des Sables u pustinji Sahari.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogoričani, hrvatski branitelji Martin Cruickshank i Zorislav Ćavar – Ribica, ostvarili su nevjerojatan pothvat. Pod hrvatskom zastavom prehodali su, odnosno pretrčali, 252 kilometara dug maraton Marathon des Sables u pustinji Sahari. Ovaj izniman dvojac, danas je ugostio i gradonačelnik Krešimir Ačkar kako bi im čestitao na ovom nevjerojatnom postignuću kojeg mnogi mogu samo sanjati. Bila je ovo prilika i čuti dojmove s putovanja od samih aktera ove priče.

– Tri mjeseca na Atlantiku je puno lakše od ovog maratona. Sedam dana u Sahari bilo je jako teško i vruće. Da nije bilo Ribice, ne bi bilo šanse da to završim. On je bio pravi junak – govori nam Martin, koji je već otprije poznat javnosti kao hrvatski branitelj koji je prije dvije godine preveslao Atlantski ocean.

Foto: Privatna arhiva

U ovom iznimno teškom izazovu hodali su zajedno i međusobno si bili podrška, jer nije malo proći sedam etapa po ekstremnim uvjetima.

– Martin ima mudrost, bilo je tako i u ratu, ima tu staloženost i smirenost tako da ulijeva povjerenje. Išli sve po planu i dogovoru. Nismo htjeli jedan drugoga ostavljati, on me tjerao da idem ispred njega, ali nisam htio. Došli smo skupa i skupa idemo. Najkritičnija nam je bila duga faza, dan i noć. Rok je 36 sati, a mi smo to odradili za 19,45 minuta bez spavanja. Problem je noć jer teren nije samo pijesak, već kamenje i stijene i tu ako promašite jedan marker gotovo je. Prisiljeni ste zvati pomoć i onda ispadate van – prepričava Zorislav.

Foto: Privatna arhiva

Ovo je 38. izdanje ovog maratona, a na kojem je bilo oko 850 sudionika iz cijelog svijeta. No, ne završe uspješno svi ovaj maraton.

– Prošle godine je od nešto više od tisuću ljudi koje je sudjelovalo otpalo skoro 50 posto. Bilo je ekstremno vruće. Bilo je jako puno ponavljača, koji do sada nisu uspjeli doći do cilja pa iznova pokušavaju. Uspjeh je završiti. Nama je bio cilj doći do kraja, a sada s ovom pameti bili bi sigurno među prvih 30 – dodaje Ribica.

Foto: Privatna arhiva

Već desetu godinu za redom utrku osvajaju Marokanci, kojima je utrka i teren potpuno prirodno okruženje.

– Oni doslovce pretrče maraton. Kreću sat i pol vremena iza nas. Ono što smo mi odradili za 19 sati, oni to odrade za 7. Mi se s konopom spuštamo niz planinu, a oni ju preskaču. Jednostavno Supermani – naglašava ovaj naš uspješan maratonac.

Foto: Privatna arhiva

Bilo je teških i kriznih situacija s kojima se na svom putovanju suočio Velikogorički dvojac, no ipak su na kraju zajedničkim snagama uspjeli sve izdržati i prebroditi.

– Problem je bila hrana, jer su temperature iznimno visoke. Nismo mogli nositi bilo što. No, svaki dan je bio uspjeh. Najponosniji smo na to što smo uspjeli izdržati najtežu etapu. Zadnji dan, bez obzira na bolove, svi potegnu i trče da stignu do cilja – dodao je Ribica.

Foto: Privatna arhiva

Gradonačelnik Ačkar zahvalio im je što na ovako pozitivan način promoviraju hrvatske branitelje, Veliku Goricu, ali i Hrvatsku za čiju su se slobodu borili.

– Dali ste i ostavili svoju mladost u ratu, ali nakon toga ste odlučili biti heroji u miru. Ovi izazovi koje vi prolazite vjerujem kako mnogim drugima daju motivaciju. Toliko ste pozitivni i ova priča je motivirajuća za mnoge mlađe generacije koje možda toliko i ne znaju o ratu. Ovo je najbolji mogući svijetli primjer prezentacije Domovinskog rata i branitelja u svjetskim okvirima – istaknuo je Ačkar te im uručio prigodne poklone Turopoljsku podgutnicu i Turopoljski leksikon.

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Foto: Privatna arhiva

Foto: Privatna arhiva

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Oni su uvijek tu kada ih trebate! Nacionalni je dan hitne medicinske službe

Djelatnicima goričke Hitne danas je njihov dan čestitao i gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Objavljeno

na

Hitna medicinska služba prva je karika u lancu zbrinjavanja hitnog pacijenta, odnosno svih onih kojima je zbog bolesti, stradanja ili ozljede neposredno ugrožen život ili teško narušeno zdravlje. Stoga 30. travnja obilježavamo Nacionalni dan hitne medicinske službe, a djelatnicima goričke Hitne danas je njihov dan čestitao i gradonačelnik Krešimir Ačkar.

– Veliko hvala svim djelatnicima hitne medicine, koji su toliko puta pomogli našim sugrađanima u brojnim situacijama, na njihovom profesionalnom i predanom radu. Želim im što manje intervencija i što više lijepih trenutaka u njihovom poslu, iako su oni na žalost zbog naravi posla, vrlo rijetki – istaknuo je gradonačelnik Ačkar.

30.04.2024. – Nacionalni dan hitne medicinske službe u Velikoj Gorici – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Nacionalni dan HMS-a prilika je da se građane upozna s organizacijom i djelokrugom rada ove odgovorne i zahtjevne javnozdravstvene djelatnosti te da ih se senzibilizira i osvijesti o važnosti pravodobnog prepoznavanja hitnih stanja, pravilnog pozivanja hitne, kao i poznavanja jednostavnih postupaka pružanja pomoći.

Inače, gorička ispostava Hitne medicinske službe ima najveći teren od 720 kvadratnih kilometara, a u smjeni koja radi 24 sata dnevno ima dva tima hitne službe te 2 do 4 sanitetska vozila. Tu su i T2 tima koji se sastoji od tehničara i vozača, a zbrinjavaju pacijente koji su već obrađeni od strane liječnika.

– Naš posao je uglavnom sezonski posao. U proljeće imamo bube, alergije i sve ostalo, u ljeto imamo traume od plivanja, skakanja, penjanja, dok po zimi su najčešći srčani problemi. Praktički gledamo u nebo i prognozu i po tome već znamo koji ćemo profil pacijenata imati. Dnevno po timu imamo 15 intervencija, a tu uključujem i pacijente koji pristignu u ambulantu – govori nam liječnik Siniša Golub, inače voditelj goričke ispostave Hitne službe.

30.04.2024. – Nacionalni dan hitne medicinske službe u Velikoj Gorici – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

S obzirom na velik teren koji pokrivaju djelatnici goričke hitne, izlaznost i dolazak na intervenciju je podijeljen u nekoliko kriterija, govori nam doktor Golub.

– To su crveni, žuti i zeleni kriterij. U crvenom izlazimo odmah, u žutom unutar 5-6 minuta, a u zelenom u roku 15 minuta. Postoji i taj ‘zlatni sat’, a to je vrijeme od prijema intervencije dok pacijent nije u bolnici. Uvijek nastojimo da to odradimo što brže, ali s obzirom na veličinu terena nekada je teško stići – dodaje Golub.

30.04.2024. – Nacionalni dan hitne medicinske službe u Velikoj Gorici – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Inače, ove godine u fokusu je iznenadni srčani zastoj od kojeg u Hrvatskoj svakog sata umre jedna osoba, odnosno 24 osobe dnevno te 9 000 sugrađana godišnje.

Crnu statistiku moguće je izbjeći brzom intervencijom neposrednih očevidaca, stoga su se danas na Trgu Stjepana Radića, Velikogoričani mogli priključiti javnozdravstvenoj akciji ‘Dan kada učimo spašavati živote’.

– Educiramo građane i upozoravamo na ozbiljnost i težinu problema iznenadnog srčanog zastoja te ih educirati o osnovnim mjerama održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora. Ukoliko građani na vrijeme uoče osobu kojoj je potrebna pomoć te ispravno postupe do dolaska hitne pomoći nekome mogu spasiti život – rekao nam je Damir Važanić, zamjenik ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

30.04.2024. – Nacionalni dan hitne medicinske službe u Velikoj Gorici – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Inače, u Hrvatskoj imamo više od 600 automatskih vanjskih defibrilatora postavljenih na frekventnim lokacijama u gradovima. U Velikoj Gorici takvu vrstu defibrilatora možemo naći na sedam lokacija.

30.04.2024. – Nacionalni dan hitne medicinske službe u Velikoj Gorici – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Nastavite čitati

HOTNEWS

Iz blagajne trgovine na Galženici ukrali novac

Oko 20:15 sati.

Objavljeno

na

Trgovina na Trgu Stjepan Radića bila je na meti kradljivaca.

Oko 20.15 sati nepoznati je počinitelj iskoristio je odsutnost zaposlenice, prišao blagajni te iz iste otuđio novac, priopčili su iz policije.

Materijalna šteta iznosi nekoliko stotina eura.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Mirisi i okusi tradicije čekaju vas i ovoga puta na ‘Petku na Gorice’

I ovog Petka na Gorice bit će postavljen štand s QR kodovima SOS Dječjeg sela Hrvatska putem kojeg možete donirati sredstva SOS Zajednici mladih u Velikoj Gorici.

Objavljeno

na

Toplo vrijeme, šareni Petek na Gorice štandovi prepuni domaćih delicija i umjetničkih radova, te srdačni razgovori s poznanicima, lokalnim izlagačima i prijateljima – sve to čeka posjetitelje na najnovijem “Petku na Gorice”, koji će se održati od 10 do 14 sati u petak, 03. svibnja ispred Muzeja Turopolja.

Mirise i okuse tradicije ponovno donose izlagači s Mljac placa. OPG Balažić, OPG Brozović, Turopoljski štrukli Ivane Belošević, samo su neki od sudionika koji će vas očarati svojim autentičnim proizvodima.

Ako ste više skloni umjetničkom izričaju, Art plac je mjesto za vas! Ondje ćete pronaći raznovrsne rukotvorine, unikatne dizajnerske komade i inspirativne umjetničke radove. Etno radiona Čehulić, Obrt Megy design, kao i udruge Kis Olgica Simović i Valovi, samo su neki od sudionika koji će vas inspirirati svojim kreativnim radovima.

Također tu je i nova prilika za dobrotvorno djelovanje. I ovog Petka na Gorice bit će postavljen štand s QR kodovima SOS Dječjeg sela Hrvatska putem kojeg možete donirati sredstva SOS Zajednici mladih u Velikoj Gorici. Svaka vaša donacija može napraviti veliku razliku u životu djece kojima je potrebna podrška, a zauzvrat ćete dobiti i jedan od proizvoda naših Petek na Gorice izlagača.

No, Petek na Gorice nije samo prilika za kupovinu i razgledavanje. Sudionici će imati priliku sudjelovati u radionici “Izradi svoju modernu podgutnicu” koju u večernjim satima – od 18 do 20 sati, vodi Ethnotina – Tina Miličević.

Ova zanimljiva radionica spaja tradicionalno i moderno, pružajući vam priliku da sami stvorite unikatni modni dodatak koji odražava vaš stil i kreativnost. Uz samu radionicu, na koju se potrebno prethodno prijaviti ovdje i uplatiti kotizaciju, posjetitelji će kroz priču imati priliku upoznati s jednim od najstarijih modnih dodataka na području Turopolja.

– Petek na Gorice donosi priliku za uživanje u lokalnoj kulturi, podršku lokalnim proizvođačima i umjetnicima te, naravno, odlično druženje s prijateljima! – pozivaju organizatori.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Goričke zlatne ekipe El primosi i Tur putuju na Državnu završnicu u Rijeku

Posebnu nagradu dobili su i najbolji navijači i navijačice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Veselje i sportski duh i ovog su puta odjekivali Velikom Goricom gdje se se jučer u Parku dr. Franje Tuđmana održao Telemach Dana sporta u organizaciji Plazma Sportskih igara mladih.

Na natjecanju su sudjelovali učenici iz OŠ Eugena Kumičića, OŠ Nikole Hribara, OŠ Jurja Habdelića i OŠ Eugena Kvaternika, a natjecali su se u atletici i graničaru u dvije kategorije 2013. godište i mlađi te 2015. godište i mlađi. Kao posebno popularna disciplina istaknuo se graničar, koji kroz natjecanje miješanih ekipa, dječaka i djevojčica, potiče na druženje i inkluziju.

Fotograf: Karlo Šutalo

Najspretnija ekipa u graničaru bila je ekipa El Primosi u kategoriji 2015. godište i mlađi te ekipa Tur u kategoriji 2013. godište i mlađi. Dok su najbrži trkači 2013. godište i mlađi Ana Trčak i Luka Živanović, a u kategoriji 2015. godište i mlađi Mia Rogić i Alan Hadžić Mate koji su zasluženo osvojili zlatne medalje.

Plazma Sportske igre mladih, osim promoviranja sporta i sportskog načina života, zalažu i za fair play navijanje. Važnost podržavanja svih natjecatelja, korektno navijanje i druženje na sportskim terenima ove godine zaokruženo je i posebnom nagradom za najbolje navijače i navijačice.

Najbolje ekipe i najbrži trkači izborili su plasman na državnu završnicu koja će se održati krajem srpnja u Rijeci. Djeca će se tamo tri dana besplatno kupati, igrati i družiti s vršnjacima iz cijele Hrvatske.

Fotograf: Karlo Šutalo

 

Nastavite čitati

Reporter 436 - 11.04.2024.

Facebook

Izdvojeno