ktc
Povežite se s nama

HOTNEWS

Život s epilepsijom: „Ne živim za nju, a ona, kad već mora, neka me prati“

Objavljeno

na

„Sigurno je da bi bez epilepsije, kao i bez bilo koje druge bolesti, bilo mnogo lakše živjeti“, kaže Ognjen iz Velike Gorice koji već oko 30 godina boluje od epilepsije.

 

Kao posljedica upale moždane ovojnice koju je Ognjen dobio u svojoj 10. godini života, javila se epilepsija, bolest koja se očituje napadajima, a od koje u Hrvatskoj boluje oko 40 tisuća ljudi.

 

„Samoj bolesti sam pristupio možda i nonšalantno. U stilu: ja ne živm za nju, a ona, kad već mora, neka me prati. Dva koraka iza, ako je moguće. Na takav način pokušavam ne davati više nego je potrebno brige nečemu što se ionako promijeniti ne može“, priznaje Ognjen.

 

Na korak do smrti

 

Strah od napada često je i sam njegov uzrok, a „okidač“ može biti i fizička iscrpljenost.

 

„Kao student sam preko dana odlazio na predavanja, ali jednom sam tri noći zaredom radio noćnu smjenu. Slijedila je serija napada, preko “statusa epilepticusa” do kome. Sljedeći korak iza toga je smrt. U komi sam tako bio dva puta, a broj samih serija ne znam. Kako god, to nije jedini slučaj u kojem je izrazita iscrpljenost ili jaka uzrujanost bila uzrok“, prepričao je Ognjen.

 

Nemogućnost upravljanja automobilom ili odlazak izvan države na duže vrijeme ne doživljava kao problem, ono što ga više muči su nuspojave uzimanja terapije, a njih, kaže, osjeća svakodnevno. Osim toga, povremeno se dogodi i nestašica lijekova, a za ove njegove zamjene nema.

 

„Upravo danas smo konstatirali da na velikogoričkom i sisačkom području Phemitona 200mg nema, te da se isti trenutno ne može ni naručiti. U Petrinji sam uspio pronaći svega par kutija. Jednom smo ga uspjeli nabaviti tek u Sloveniji i to jedva“, objasnio je Ognjen.

 

Neshvaćanje okoline

Osobe koje boluju od epilepsije često se osjećaju stigmatizirano i usamljeno zbog nerazumijevanja okoline. Ognjen kaže kako su ga jednom prilikom, nakon epileptičnog napada, zamolili da se iseli iz stana koji je unajmljivao. Stanodavci nisu vjerovali da se radi o bolesti.

 

„Te noći imao sam napad i pokušavao doći do lijekova, a prijatelj je mislio da pomaže vraćajući me u krevet. Govor se još nije stabilizirao i ja sam mogao samo neartikulirano ispuštati zvukove. Što je strah od sljedećeg napada bio veći, zvukovi su bili glasniji i strašniji. Sljedeći dan bio sam obaviješten kako bih trebao otkazati smještaj jer je susjeda, inače medicinska sestra, rekla da takvo urlikanje nema veze sa epilepsijom. Teška droga je u pitanju, rekli su“, ispričao je Ognjen, a to nije bio jedini slučaj da ljudi izbjegavaju njega ili drugu osobu s epilepsijom. Uglavnom samo gledaju, ni ne pokušavajući pomoći.

 

A kako pomoći?

 

 „Napadi su rijetki. Ljudima se ponekad zgrči neki mišić na nozi ili ruci. To boli. E sad, u slučaju napada, 752 mišića je zgrčeno do svoga maksimuma. Osoba pada, tijelo je ukočeno i kontrahira, oči obično izokrenute, a izraz lica također iskrivljen. Famozna pjena u ustima nije nužna“, opisuje Ognjen što se događa u slučaju epileptičkog napadaja, a kaže kako tada često dolazi i do ozljeda.

 

Ono što osoba koja se zatekne u blizini može napraviti jest pozvati hitnu pomoć. Korisno je i pod glavu staviti barem ruku ili jaknu kako bi se amortizirali udarci glavom od tlo. Ako je moguće, osobu treba okrenuti na bok i to je sve što se može učiniti.

 

„Nikako ne pokušavati ispravljati ruke, noge i slično. Zbog jačine grčenja to nije ni moguće. Iz istog razloga, nemoguće je staviti išta u usta. Ukoliko je to i moguće, najbolje je koristiti tkaninu ili drvo kako se ne bi oštetili zubi. Za vrijeme napada, te sve dok se barem disanje ne stabilizira, ne pokušavati davati bilo kakvu tekućinu“, obajsnio je Ognjen.

 

Koliko god napad za promatrača izgledao zastrašujuće, upravo je taj trenutak reakcije ključan za oboljelu osobu. Tu pomaže edukacija. A ostatak vremena – oni su isti kao i svi ostali i stalo im je da budu uključeni u društvo.

CityLIGHTS

VIDEO Kraj smrada: Moderni pročistač donosi rješenje, prvi korisnici uskoro spojeni

Vrijednost projekta Aglomeracije je 104 milijuna eura, dok je vrijednost izgradnje samog pročistača 37 milijuna eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

Velika Gorica ulazi u završnu fazu velikog infrastrukturnog ciklusa kojim se dodatno podiže razina komunalnih usluga i zaštite okoliša, a jedan od ključnih projekata je izgradnja novog postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda.

U sklopu šireg zahvata već je izvedeno više od 145 kilometara kanalizacijske mreže te više od 5.000 priključaka, dok će građani do kraja godine dobiti obavijesti o mogućnosti spajanja. Detalje o radovima koje su obišli gradonačelnik Ačkar i predsjednik uprave Vodoopskrbe Ivan Rak, pogledajte u videu:

FOTO galerija:

 

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

VIDEO Sova je sletjela! U Veliku Goricu stigao KTC centar

Zavirite na otvorenje👇

Objavljeno

na

Objavio/la

Sova je sletjela, a kupci napokon dočekali KTC centar!

U Veliku Goricu stigla 15 milijuna vrijedna investicija koja je objedinila sve na jednom mjestu –  zavirite na otvorenje👇

 

Nastavite čitati

CityLIGHTS

VIDEO Dobrodošao Petek na Gorice! Danas hrana ‘po domaći’, gljive na tanjuru i Donat drift

Na jutarnjem izdanju popularnog događanja posjetitelji su obilazili štandove lokalnih proizvođača, a u Centru za posjetitelje obavljala su se i preventivna mjerenja u suradnji s Ljekarnama Zagrebačke županije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal

Od jutarnjih sati, građani imaju priliku prošetati jednom od omiljenih manifestacija našeg grada, Petek na Gorice. Posjetitelji su mogli obići MLJAC i ART plac, gdje su lokalni proizvođači i kreativci ponudili raznovrsne proizvode, od svježeg kruha, meda i štrukli do gljiva i ručno rađenih predmeta.

Osim kupovine i razgledavanja, dio programa bio je posvećen i zdravlju. U Centru za posjetitelje organizirano je preventivno mjerenje dostupno svim posjetiteljima, u suradnji s Ljekarnama Zagrebačke županije.

Kako je pojasnila Maja Glamuzina, magistrica farmacije iz Ljekarni Zagrebačke županije u Velikoj Gorici, cilj njihova dolaska bio je omogućiti građanima brzu provjeru osnovnih zdravstvenih pokazatelja.

“I ovaj put smo se odazvali na poziv Turističke zajednice grada Velike Gorice. Nama je uvijek drago da možemo izaći iz svojih prostora i družiti se s građanima. Radimo ono što je nekako najbrži screening općeg stanja građana, mjerimo šećer u krvi, određujemo kolesterol, mjerimo krvni tlak. Imamo kolegicu nutricionisticu koja određuje indeks tjelesne mase i sastav tijela. Zanimljivo je uvijek čuti koliki su nam masa mišića i masa kostiju. Imamo i oftalmologinju koja mjeri očni tlak. Također, radimo i savjetovanje o dodacima prehrani koji su korisni u nekakvim zdravstvenim tegobama, za energiju, povišen kolesterol i tako dalje”, pojasnila je.

Popodnevni dio programa nastavlja se u 16 sati k sa sajmom „Gljive na Gorice”, DONUT drift showom te raznim sportskim aktivnostima.

Foto: Morena Martinović/Cityportal

Nastavite čitati

HOTNEWS

Zagrebačka županija dobila četiri NPOO ugovora za škole i jednosmjensku nastavu

Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačkoj županiji dodijeljena su nova sredstva za četiri školska projekta ukupne vrijednosti 7,4 milijuna eura, usmjerena na proširenje kapaciteta i poboljšanje uvjeta rada u školama.

Ugovore za projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola uručili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar Radovan Fuchs i ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić. Riječ je o dijelu šireg investicijskog ciklusa kojim se želi omogućiti rad u jednoj smjeni i razvoj cjelodnevne škole.

Četiri projekta na području županije

Najveći pojedinačni iznos, 4,7 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, osiguran je za dogradnju Osnovne škole Bistra. Projekt uključuje nove učionice, sportsku dvoranu i uređenje okoliša, a ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 6,8 milijuna eura, pri čemu će ostatak financirati Zagrebačka županija.

U Dugom Selu planirana je izgradnja manje sportske dvorane uz Osnovnu školu Josipa Zorića, za što je odobreno 1,2 milijuna eura, dok će županija osigurati dodatna sredstva do ukupnih 1,7 milijuna eura.

Na jaskanskom području predviđena je izgradnja dviju manjih sportskih dvorana – u područnim školama Desinec i Cvetković. Za te projekte iz NPOO-a je osigurano ukupno 1,5 milijuna eura, dok će ostatak sredstava, do ukupne vrijednosti od oko 3,4 milijuna eura, također pokriti županija.

Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je značaj ovih ulaganja:

„Kada govorimo o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, za 22 školska objekta koja ćemo raditi i nadograđivati, do sada smo ishodili 98 milijuna eura bespovratnih sredstava, a ukupna vrijednost je 121 milijun eura. Dakle, ovu razliku od 23 milijuna eura osigurat će Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Također ovdje želim istaknuti da je Zagrebačka županija prijavila još pet školskih objekata i vjerujemo da ćemo uskoro dobiti i odluku i popisati ugovore te da ćemo na kraju imati 27 školskih objekata koje ćemo graditi. Moram istaknuti da je to doista povijesno ulaganje u školstvo, povijesno ulaganje u naše mlade i naše najmlađe sugrađane na području Zagrebačke županije.“

Cilj – jednosmjenska nastava i bolji uvjeti

Ukupno gledano, Zagrebačkoj županiji je kroz NPOO do sada odobreno 98 milijuna eura za 22 školska objekta, čija ukupna vrijednost doseže 121 milijun eura.

Premijer Plenković naglasio je da je na nacionalnoj razini već dodijeljeno 340 ugovora vrijednih dvije milijarde eura. Ravnatelj Osnovne škole Bistra Eduard Kovačević osvrnuo se na značaj projekta za lokalnu zajednicu: „Mi smo škola s oko 600 učenika u zadnjih desetak godina. Radili smo dugo vremena u tri smjene. Danas polako prelazimo na rad u jednoj smjeni što čini izuzetno zadovoljstvo. Također, želim napomenuti da smo kraj koji se razvija, koji se izgrađuje, gdje nam svakodnevno dolaze novi ljudi, novi doseljenici, gdje se povećava broj djece i to će činiti vjerojatno našu školu u budućnosti perspektivno na način da ćemo kroz kvalitetniji sustav obrazovanja moć postići bolje rezultate“.

Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica i Zagrebačka županija prednjače u APN zahtjevima za prvu nekretninu

U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: SHOX ART/Pexels

Velika Gorica i Zagrebačka županija nalaze se među najistaknutijim područjima po broju odobrenih zahtjeva za državne potpore mladima pri kupnji ili gradnji prve nekretnine, pokazuju najnoviji podaci APN-a.

Do 8. travnja 2026. godine Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama zaprimila je ukupno 5.280 zahtjeva za povrat poreza. Riječ je o mjeri kojom država nastoji olakšati mladim građanima i obiteljima rješavanje stambenog pitanja, a dosad je odobrena isplata gotovo 27 milijuna eura.

Velika Gorica među vodećim gradovima

Posebno se ističe Velika Gorica, koja se s 130 odobrenih zahtjeva svrstava među gradove s najvećim interesom za ovu mjeru. Time se nalazi odmah iza najvećih urbanih središta poput Zagreba, Splita i Rijeke.

U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih. Blizina glavnog grada, ali i nešto pristupačnije cijene nekretnina, očito su među glavnim razlozima pojačanog interesa.

Ukupna vrijednost odobrenih potpora dosegnula je 27.183.298 eura, a najveći broj odobrenih zahtjeva dolazi iz Grada Zagreba – njih 1.530.

Profil korisnika i cijene nekretnina

Prosječna dob podnositelja zahtjeva iznosi 32 godine, dok se dob kreće od 18 do 44 godine. Kućanstva u prosjeku imaju dva člana, a zabilježen je i primjer obitelji s čak 12 članova. Prosječna površina nekretnina iznosi 71 četvorni metar. Najmanja odobrena nekretnina ima 14 kvadrata, dok najveća doseže 259 kvadrata.

Kada je riječ o cijenama, prosjek iznosi 2.181 euro po kvadratnom metru.

Interes u cijeloj Hrvatskoj, ali fokus ostaje na metropolitanskom području

Zahtjevi su pristigli iz svih dijelova Hrvatske, a potpore su raspoređene u svim županijama. Ipak, podaci jasno pokazuju da metropolitansko područje, predvođeno Zagrebom i Zagrebačkom županijom, uz snažan doprinos Velike Gorice, ostaje u središtu interesa mladih koji rješavaju svoje prvo stambeno pitanje.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno