Blagdan Sveta tri kralja, u crkvenom kalendaru poznatiji kao Bogojavljenje, stoljećima zauzima posebno mjesto u kršćanskoj tradiciji. Iako ga se u pučkom govoru često svodi na kraj božićnog vremena ili na simpatične likove iz jaslica, njegova poruka daleko je dublja i slojevitija. Riječ je o blagdanu koji govori o objavi Boga cijelom čovječanstvu, a ne samo jednom narodu ili uskom krugu vjernika.

Bogojavljenje se slavi 6. siječnja i ubraja se među najstarije kršćanske blagdane i spominje se već u 2. stoljeću. Na kršćanskom Istoku prvotno je bio povezan s Isusovim krštenjem na Jordanu, a nekoć i s njegovim rođenjem. Zapadna Crkva, pak, naglasak stavlja na događaj opisan u Evanđelju po Mateju, dolazak mudraca s Istoka koji su, vođeni zvijezdom, došli u Betlehem pokloniti se novorođenom Isusu. U biblijskom tekstu ne spominje se ni njihov broj ni njihova imena. Evanđelist Matej govori tek o “mudracima s Istoka”, odnosno magima, koji su u Jeruzalem stigli tražeći “novorođenoga kralja židovskoga”. Kasnija crkvena predaja, osobito od ranog srednjeg vijeka, oblikovala je sliku koju danas svi prepoznajemo, trojica kraljeva imena Gašpar, Melkior i Baltazar. Ta se imena u zapadnom kršćanstvu ustaljuju oko 8. stoljeća, dok istočne Crkve poznaju različite varijante.

Prema evanđeoskom izvještaju, mudraci su pratili betlehemsku zvijezdu, koja ih je dovela najprije u Jeruzalem, gdje su susreli kralja Heroda. Njegova prividna znatiželja i prikrivena namjera, da pronađe dijete kako bi ga uklonio, jedna je od tamnijih epizoda ove priče. Nakon što su u Betlehemu pronašli Isusa, mudraci mu se klanjaju i daruju tri dara snažne simbolike, zlato, tamjan i smirnu. Zlato označava kraljevsko dostojanstvo, tamjan božanstvo, a smirna ljudsku narav i prolaznost. Upozoreni u snu da se ne vraćaju Herodu, kući se vraćaju drugim putem.

U teološkom smislu, upravo je to središnja poruka Bogojavljenja, Isus se objavljuje kao Spasitelj svih naroda, a ne samo izabranog. Trojica mudraca, koji dolaze iz poganskog svijeta, simbol su naroda koje Bog poziva u svoje kraljevstvo. Zato se Bogojavljenje često naziva “drugim Božićem”. Dok Božić govori o poniznosti i skrivenosti događaja Isusova rođenja, Bogojavljenje to isto otajstvo iznosi pred svijet i čini ga javnim.

Srednjovjekovna tradicija mudrace dodatno uzdiže nazivajući ih kraljevima, oslanjajući se pritom na starozavjetne tekstove proroka Izaije koji govore o narodima i kraljevima što dolaze k svjetlosti. Prema legendi, trojicu kraljeva krstio je apostol Toma, koji je, prema predaji, propovijedao sve do Indije. Njihove su relikvije, prema crkvenoj tradiciji, nakon smrti pronađene po zasluzi svete Helene te prenesene u Carigrad, zatim u Milano, a naposljetku u Köln. U katedrali u Kölnu i danas se nalazi monumentalni relikvijar Svetih triju kraljeva iz 13. stoljeća, jedan od najvećih i najpoznatijih u zapadnoj Europi.

Od 1. siječnja učenici za svoj rad dobivaju 50 centi više po satu, a taj je pomak, čini se, mnoge motivirao da dio zimskih praznika provedu na poslu. Učenički servisi potvrđuju da raste interes mladih za rad, ali i da poslodavci sve češće traže upravo učenike, ponajviše za trgovinu i ugostiteljstvo, piše Srednja.hr. Minimalna učenička i studentska satnica do kraja prošle godine iznosila je 6,06 eura, a sada je povećana na 6,56 eura. Iako se radi o naizgled skromnom iznosu, u praksi se pokazuje da svako povećanje donosi i vidljiv pomak u interesu učenika.

Učenički servis Tehničke škole Zagreb za prosinac je izdao 552 ugovora, dok je za siječanj evidentirano 526 ugovora, što je oko 5 % više nego tijekom zimskih praznika prošle godine.

Blagi rast interesa primjećuju i u Učeničkom servisu Privatne gimnazije i ekonomske škole Katarina Zrinski, no ondje ga ne povezuju izravno s povećanjem satnice. Napominju kako se broj ugovora nakon pandemije Covida-19 zadržava na sličnoj razini. Za ove zimske praznike izdali su oko 70 učeničkih ugovora, ponajviše za poslove u trgovinama, skladištima i punjenju polica.

Sličnu sliku daju i brojke iz Varaždina. Iz Učeničkog servisa Elektrostrojarske škole u Varaždinu navode da takav trend prate već godinama. Do ovog ponedjeljka izdali su 52 ugovora za prosinac te 44 za siječanj.

Iako zimski praznici još uvijek ne mogu konkurirati ljetnima po broju odrađenih sati, podaci s terena jasno pokazuju da sve više učenika koristi priliku da tijekom slobodnih dana dodatno napuni svoju kasicu.

Ako planirate kupnju novog mobitela ili računala u 2026. godini, mogli biste se neugodno iznenaditi na blagajni. Cijene uređaja koje svakodnevno koristimo mogle bi snažno porasti zbog naglog i velikog poskupljenja RAM memorije, jedne od ključnih komponenti moderne elektronike. Razlog, kada, kako i kome će to najviše pogoditi, kako piše Poslovni.hr, već se jasno nazire na globalnom tržištu.

Radna memorija (RAM), zadužena je za pohranu podataka i koda dok uređaj radi. Bez nje nema glatkog rada pametnih telefona, prijenosnika, stolnih računala, ali ni niza drugih tehnologija. Upravo ta komponenta, koja je godinama bila relativno povoljna, od listopada 2025. više je nego udvostručila cijenu. Glavni krivac je eksplozivan rast podatkovnih centara koji pokreću sustave umjetne inteligencije. I oni, baš kao i potrošačka elektronika, ovise o velikim količinama memorije. Kako potražnja raste brže od proizvodnje, tržište se našlo u neravnoteži, a cijene su krenule prema gore.

Za kupce to znači neugodnu dilemu. Ili će morati posegnuti dublje u džep kako bi zadržali istu razinu performansi, ili će se okrenuti slabijim konfiguracijama. U svakom slučaju, razdoblje jeftinije elektronike, barem zasad, čini se da je iza nas.

Vožnja, otvorena cesta i odjednom, na instrument ploči iskače poruka “Service now”. Što to znači, treba li odmah stati, koliko je sigurno nastaviti put i kada upozorenje može biti znak ozbiljnog problema? Prema savjetima Hrvatskog autokluba, odgovor ovisi o nekoliko ključnih provjera koje vozač treba napraviti prije nego nastavi vožnju.

Kako objašnjava Marin Morava, suradnik za tehničku podršku u HAK-u, servisna poruka sama po sebi ne znači da morate hitno zaustaviti vozilo. No, ignoriranje upozorenja bez ikakve provjere može biti rizično. Prvi korak je osnovna kontrola vozila. Potrebno je provjeriti razinu motornog ulja i ostalih tekućina. Ako niste sigurni kako to učiniti, upute se nalaze u priručniku vozila. Nakon toga, preporučuje se provjeriti servisni plan, bilo u servisnoj knjižici ili na servisnoj kartici u motornom prostoru, kako biste utvrdili kada je obavljen posljednji servis i koliko je kilometara prošlo od tada.

U praksi se često događa da se servisna poruka uključi zbog protoka vremena, a ne kilometraže. Ako je prošlo 365 ili 730 dana od zadnjeg servisa, a vozilo nije puno voženo, postoji velika vjerojatnost da možete bez problema dovršiti put i doći do servisa. No, situacija je drugačija ako je upozorenje vezano uz prijeđene kilometre. Tada je važno provjeriti je li na posljednjem servisu pravilno resetiran servisni interval, koji se kod većine vozila kreće između 15 i 30 tisuća kilometara. Ako resetiranje nije napravljeno, vozilo može prerano javiti potrebu za servisom.

Ipak, Morava upozorava da se poruka ne smije olako zanemariti, čak ni ako se čini da je došla prerano. Kod modernih dizelskih vozila s filtrom krutih čestica, česta aktivna čišćenja tog sustava mogu ubrzati pad kvalitete motornog ulja. Odgađanje odlaska u servis u takvim slučajevima može dovesti do ozbiljnih oštećenja, pa čak i potpunog kvara motora.

Što su Goričani najviše čitali, koje su se knjige najčešće našle u rukama posjetitelja? Odgovor na ta pitanja dala je Gradska knjižnica Velika Gorica. Središnji odjel za odrasle objavio je popis deset najtraženijih knjiga u 2025. godini, temeljen na interesu i posudbama svojih članova.

Na samom vrhu liste našao se roman “Svježa voda za cvijeće” francuske autorice Valérie Perrin, knjiga koja već dulje vrijeme ne silazi s popisa čitanosti. Slijedi “Kućna pomoćnica” Freide McFadden, autorice koja se s čak tri naslova pojavljuje među deset najčitanijih, potvrđujući status jedne od najtraženijih spisateljica među ljubiteljima trilera. Čitatelji su rado posezali i za emotivnim romanima poput “Tisuću poljubaca” Tillie Cole te naslovima Kristine Hannah, čija su se čak dva romana, “Moja Aljaska” i “Njezina bitka”, našla na popisu. Među najčitanijima su i djela Elif Shafak, Stuarta Nevillea te domaćeg autora Drage Hedla s romanom “Matija”.

Cijela lista izgleda ovako:

1. Valérie Perrin – Svježa voda za cvijeće
2. Freida McFadden – Kućna pomoćnica
3. Tillie Cole – Tisuću poljubaca
4. Kristin Hannah – Moja Aljaska
5. Freida McFadden – Tajna kućne pomoćnice
6. Freida McFadden – Kućna pomoćnica te promatra
7. Elif Shafak – I nebom teku rijeke
8. Kristin Hannah – Njezina bitka
9. Drago Hedl – Matija
10. Stuart Neville – Krv poput moje