Na Recikliranom imanju u Vukomeriću u subotu, 27. rujna će se održati 9. izdanje festivala „Naša dobra hrana“, posvećenog održivim prehrambenim sustavima, lokalnoj hrani i otpornim zajednicama.

Festival Naša dobra hrana svake godine okuplja proizvođače, stručnjake i građane zainteresirane za agroekologiju, regenerativnu poljoprivredu i nove modele lokalne prehrambene ekonomije, a posjetiteljima nudi bogat program predavanja, radionica i sajamski kutak.

-Krenut ćemo s predavanjem „Pet godina agro-eko svaštarenja – od regenerativnog dizajna i savjetovanja do ekološke proizvodnje meda, shiitake gljiva i povrća“, a posebno će biti zanimljivo predavanje Silvije Kolar Fodor iz Biovrta iz Čakovca koja će prenijeti znanja kako imati vlastitu hranu dostupnu cijele godine – najavila je Sanja Petković, voditeljica projekta u sklopu kojeg se održava festival.

Poseban naglasak ovogodišnjeg programa bit će gostovanje Waltera el Nagara iz švicarske organizacije MATER / Good Food For All Geneva, koji će predstaviti Europsku građansku inicijativu „Hrana je ljudsko pravo za sve”.

Inače, samo imanje u Vukomeriću je projekt Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG) koji je preuzeo ključnu ulogu u prikupljanju potpisa u Hrvatskoj za osiguravanje zajamčenog pristupa zdravoj, održivo proizvedenoj hrani svakoj osobi u Europi.

Program:

• Sajam ekološke hrane i domaćih proizvoda te razmjenu sjemena
• Predavanja domaćih stručnjaka i proizvođača: regenerativna poljoprivreda, kućna izrada tekućih gnojiva, kako imati hranu dostupnu cijele godine
• Radionice: izrada energetskih pločica, sourdough kruh, prirodne slastice, kruh od graha, košare od rafije i voštani omoti za hranu
• Štrudlijada – izbor najbolje domaće štrudle festivala uz nagrade za sudionike
• Vegetarijanske obroke za posjetitelje i glazbeni program

Ulaz na festival je besplatan, a za sudjelovanje na radionicama i Štrudlijadi potrebna je prijava putem mrežnih stranica www.zmag.hr.

Dodajmo kako je Naša dobra hrana od 2016. jedno od ključnih okupljališta agroekološke zajednice u Hrvatskoj te platforma za razmjenu znanja i jačanje održivih i solidarnih prehrambenih sustava, a ove godine ima čast biti i mjesto promocije Europske građanske inicijative „Hrana je ljudsko pravo za sve“.

(Foto: ZMAG/facebook)

Vrtne parcele u Ulici dr. Jurja Dobrile u Velikoj Gorici spremno dočekuju nove korisnike.

Pripremljene su za sadnju u sklopu projekta “Gradski vrtovi” koji je pokrenut 2014. godine, a dodjeljuju se na dvije godine bez naknade, uz mogućnost produljenja. 

Foto: Sanjin Vrbanus

O ukupno 20 parcela, interes je za sada pokazalo 14 stanovnika Velike Gorice koji su danas s Gradom Velikom Goricom potpisali ugovore. Jedan od njih je i naš sugrađanin Franjo Bogić, koji se za vrtlarenje odlučio nakon odlaska u mirovinu. 

Foto: Sanjin Vrbanus

 – Moj je vrt ovaj tu na prvoj parceli do ograde i posadit ću paradajz, salatu, luk i drugo povrće. Prije nisam imao vremena saditi svoje povrće jer sam radio i većinu toga morao sam kupovati po centrima. Ali to nije to, nije domaće i tek ubrano. Sad kad sam u mirovini ima vremena brinuti o vrtu, jer on zahtijeva brigu, mora biti uredan. A moj će biti kao ogledalo! – poručio je zadovoljno Franjo. 

Danas u Velikoj Gorici postoje četiri uređena gradska vrta, smještena u Zadarskoj, Sinjskoj, Ulici Nikole Tesle te ovaj najnoviji u Dobrilinoj koji se prostire na 2.800 metara kvadratnih. 

Foto: Sanjin Vrbanus

– Korisnicima smo u vrtu osigurali vrte pumpe za vodu, vrtnu kućicu koja se može zaključati za alat i osobne stvari a parcele mogu koristiti sljedeće dvije godine bez naknade. Vrt je ograđen i siguran jer su ulazna vrata “pod ključem” – objasnio je Marko Kos, voditelj Odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Grada Velike Gorice.  

Gradski vrtovi mogu  poboljšati kvalitetu života naših građana u socijalnom, zdravstvenom, ekonomskom i ekološkom smislu, a nove parcele pripremljene su kao odgovor na sve veći interes na području grada. 

Foto: Sanjin Vrbanus

–Kako je ostalo još nekoliko parcela, koje su već pripremljene za sadnju i sjetvu pozivam zainteresirane da se jave u naš resorni odjel. Kada vidim radost i osmjehe novih korisnika, znam da se trud oko pronalaska parcele u urbanom dijelu grada isplatio. Zahvaljujući mojim suradnicima osigurali smo svu potrebnu infrastrukturu; od vode, spremišta, kontejnera i pripreme tla, ali na tome nećemo stati. Ako bude interes i dalje u porastu, spremni smo adekvatno odgovoriti na zahtjeve, jer je to ulaganje u zdraviji život i konzumiranje uzgojenog povrća svojim rukama. I sam imam doma vrt i znam koliko me čini sretnijom osobom raditi i živjeti okružen prirodom – istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

FOTO galerija:

Čak 14 crvenouhih kornjača uklonjeno je iz jezera kod Starog Čiča, potvrdili su iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, prenosi Jutarnji.hr. Kornjače su premještene u posebno uređeno jezero u zagrebačkom Maksimiru, gdje će nastaviti život u sigurnom okruženju, bez opasnosti po lokalni ekosustav.

To je jezero u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture uređeno na način da crvenouhe kornjače u njemu mogu živjeti, no da ga ne mogu napustiti kako bi se proširile na okolnu prirodu – rekao je Damir Skok, v. d. ravnatelja Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba.

Do intervencije je došlo nakon što je Zagrebačko ribolovno društvo Vukovina dojavilo o prisutnosti kornjača. Predsjednik društva, Marijan Ljubas, uhvatio je sve jedinke i kontaktirao Javnu ustanovu Zeleni prsten, čiji su djelatnici preuzeli životinje i organizirali njihovo premještanje.

„Dobili smo dojavu od Zagrebačkog ribolovnog društva Vukovina da je njihov predsjednik Marijan Ljubas uhvatio čak 14 crvenouhih kornjača na jezeru Vukovina kod Starog Čiča! Odmah nas je kontaktirao, a naši djelatnici su ih prikupili“, izvijestili su iz Ustanove.

Foto: JU Zeleni Prsten/FB

Crvenouhe kornjače smatraju se invazivnom vrstom jer se hrane ribama i drugim vodenim organizmima, čime ozbiljno narušavaju prirodnu ravnotežu u staništima u koja nisu prirodno pripadale. Premještanjem u jezero namijenjeno isključivo pripadnicima njihove vrste spriječene su moguće štetne posljedice po lokalnu floru i faunu.

„Veliko hvala Marijanu i ZRD-u na odgovornom pristupu i brizi za okoliš. Vaš angažman pomaže očuvanju bioraznolikosti Zagrebačke županije. Zajedno činimo razliku“, poručuju iz Zelenog prstena.

Podsjetimo kako su jezera s područja županije posljednjih su godina nastanile invazivne strane kornjače koje ugrožavaju našu domaću barsku kornjaču. Invazivne, crvenouhe kornjače su veće, agresivnije i brzo se nameću preotimajući stanište, hranu, mjesta za sunčanje i gniježđenje zavičajnim barskim kornjačama. Osim toga, smanjuju stopu preživljavanja barske kornjače i negativno utječu na cijelu vodenu zajednicu te prenose uzročnike bolesti poput bakterije Salmonella.

Ove aktivnosti JU Zeleni prsten Zagrebačke županije provodi u sklopu projekta ‘Spas za barske – stop za invazivne kornjače’ koji Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financira s 265 tisuća eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom 

Projekt Srednje škole Viktorovac iz Siska jedan je od 14 odabranih, u sklopu natječaja 12. Inin Zeleni pojas na koji su pristigle 104 prijave. 

Projekt „Mini botanički vrt SŠ Viktorovac“ obuhvaća uređenje vanjskog prostora i vrta srednje škole u kojem će se sadnjom višegodišnjeg bilja unutar urbanog prostora povećati zelena površina, što će smanjiti zagađenje zraka, pomoći u ublažavanju klimatskih promjena, ali i vizualno utjecati na ljepši krajobrazni izgled. 

– Ovime želimo doprinijeti poboljšanju kvalitete nastave naših učenika. Naime, oni će ovaj mini botanički vrt najviše koristiti, i to ubiranjem svježih biljnih materijala za pripravke biljnih droga u farmaciji te pripremu jela, pića i slastica u kojima se koriste ljekovite i aromatične biljke. U konačnici, putem projekta će okoliš škole dobiti čak 105 komada raznog višegodišnjeg bilja – naglasila je voditeljica projekta univ.mag.med.lab.diag Silvija Canko, inače nastavnica farmaceutske grupe predmeta.  

Većina projektnih aktivnosti odvijat će se na jesen kada će uz pomoć volontera biti brižno posađene sadnice, čime je aktivno sudjelovanje u realizaciji projekta, njegova dodana vrijednost.  

– Zajednički ćemo uljepšavati urbani okoliš škole, stvoriti prostor zbog kojeg će kvaliteta nastave bit na novoj razini, a ujedno ozelenjavanjem brinemo o našem okolišu – poručila je Canko. 

Ukupna vrijednost projekta iznosi 8.245 eura, uz financijski doprinos Ina dd u iznosu 5.000 eura.  

Sponzor projekta „Mini botanički vrt SŠ Viktorovac”: 

Nakon prošlogodišnjeg velikog uspjeha i osvajanja nagrade u ovoj nacionalnoj akciji ‘Od izvora do mora’, Velika Gorica i ove godine s ponosom sudjeluje u globalnom ekološkom projektu “Od izvora do mora”, a ove godine volontere je okupio Stipo Duvnjak koji na čelu KUD-a Čiče, čini pravi primjer djelovanja i rada jedne udruge za cijelu zajednicu.  

Osim iznimnog doprinosa kulturi, očuvanju baštine i manifestacijama, Duvnjak je dao svoj doprinos i današnjoj eko-akciji kako bi Gradu pomogao u očuvanju prirodnog bogatstva, a kao i prošle godine rado su se uključili i naši ribiči, članovi Športsko ribolovne udruge “Odra” Velika Gorica. 

Podsjetimo, prošle godine, zahvaljujući zajedničkom trudu više od 100 volontera, naš grad je iz okoliša uklonio više od 19 tona otpada, čime je postao najuspješniji veliki grad ove akcije i osvojio je prvo mjesto.

Osvojena nagrada uložena je u daljnju brigu za okoliš – sadnju novih stabala – formiran je drvored u ulici Andrije Kačića Miošića, a dio sadnica posađen je i na prostoru edukativnog centra u Novom Čiču. 

–Zahvaljujem svim volonterima, udrugama i građanima koji su jutros došli na jezero Čiče i pridružili nam se uklanjanju otpada, jer vaš entuzijazam i predanost pokazatelji su koliko nam svima zajednički znači čist, zdrav i zelen grad. Posebice me veseli veliki broj djece koja sudjeluju u ovoj akciji, jer upravo njima dugujemo budućnost koju gradimo. Kroz ovakve inicijative djeca ne samo da doprinose ljepšem i čišćem okolišu, već uče o važnosti brige za prirodu i zajednicu – to je vrijednost koja nadilazi ovu akciju i ostaje za cijeli život – poručio je gradonačelnik Grada Velike Gorice Krešimir Ačkar, koji danas i sam aktivno sudjeluje s volonterima u akciji. 

Grad nisu samo zgrade i prometnice, već ljudi i priroda koja nas okružuje 

Predanost očuvanju okoliša i održivom razvoju nije trenutačna inicijativa, već trajno usmjerenje Grada Velike Gorice koji uspješno balansira urbani prostor sa zelenom infrastrukturom, lider je u smanjenju komunalnog otpada i inovativnim načinima gospodarenja otpadom, kao i u trajnoj brizi za zeleni dio bogatstva grada. 

Ovogodišnji čuvari prirode 

Ove godine u akciji u kategoriji malih gradova (do 10 tisuća stanovnika) sudjeluju: Pakrac, Korčula, Benkovac, Otočac, Vrgorac, Varaždinske Toplice, Beli Manastir, Vodnjan, Valpovo, Lipik, Crikvenica, Vrlika, Pag, Prelog i Rab.  U kategoriji srednjih gradova (od 10 do 35 tisuća stanovnika) sudjeluju: Našice, Sveta Nedelja, Jastrebarsko, Virovitica, Koprivnica, Zaprešić, Daruvar, Poreč, Vinkovci i Solin. U kategoriji velikih gradova (više od 35 tisuća stanovnika) ove godine sudjeluju: Velika Gorica, Varaždin, Rijeka, Pula, Osijek, Dubrovnik i Zadar. 

CILJ: Očuvati jedini dom koji imamo 

Projekt “Od izvora do mora” promiče zaštitu vodnih resursa, odgovorno gospodarenje otpadom i pošumljavanje urbanih sredina kako bi doprinijeli smanjenju ugljičnog otiska i snižavanju temperature zraka, a obveza gradova je organizirati jednodnevnu akciju čišćenja u suradnji s lokalnim nevladinim udrugama i volonterima od 14. travnja do 23. lipnja.  

Povezani krug za prirodu koju ostavljamo našoj djeci 

Gradovi će se bodovati prema broju okupljenih volontera i količini prikupljenog otpada, a za tri najuspješnija osiguran je nagradni fond od 45.000 eura namijenjen kupnji sadnica drveća za urbano pošumljavanje.  

U prošlogodišnjem projektu sudjelovalo je 30 gradova koji su s 2.200 volontera u akcijama čišćenja iz prirode uklonili 420 tona ambalažnoga otpada i primjereno ga odložili, a najuspješniji od svih velikih gradova bila je upravo naša – Velika Gorica!  

O projektu: 

• • Projekt Od izvora do mora pokrenula je Coca-Cola u Hrvatskoj 2018. godine, a do sada je organizirano ukupno 107 akcija prikupljanja ambalažnog otpada. U njima je sudjelovalo više od 9700 volontera, koji su prikupili 644 tone otpada – što je gotovo 74 kamiona punih otpada. Prije četiri godine projektu se kao partner pridružio Jutarnji list, 2022. godine priključio se Konzum, a potom i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj. Projekt podržavaju Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.