Nakon završetka ljetnog upisnog roka, na hrvatskim fakultetima ostalo je nepopunjeno čak 15.259 mjesta, piše Studentski.hr. Još alarmantnije zvuči podatak da se na 61 studijski program nije upisao nijedan student, unatoč tome što su kvote predviđale ukupno 782 mjesta. Ovi podaci, koje je objavila Agencija za znanost i visoko obrazovanje, otvaraju niz pitanja o stanju i perspektivi visokog obrazovanja u Hrvatskoj.
Pogled unatrag otkriva zabrinjavajući trend, osobito na nastavničkim smjerovima prirodnih znanosti. Primjerice, nastavnički smjer fizike i kemije na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) ostao je potpuno prazan. I to unatoč 28 prijava na ponuđenu kvotu od 22 mjesta.
Dekan PMF-a, prof. dr. sc. Mirko Planinić, istaknuo je kako fakultet ne planira spuštati kriterije samo kako bi ispunio kvotu. “Mi ne upisujemo ni s dvojkama, nego pazimo da su bar trojke iz fizike na maturi. Imali smo u prošlosti niže kriterije, ali se pokazalo da takvi studenti češće odustaju nakon prve godine.”
No problem se ne zaustavlja samo na prirodoslovnim znanostima. Jezični i društveno-humanistički smjerovi bilježe sličan izostanak interesa. Filozofski fakultet u Osijeku tako nije upisao nijednog studenta na studijima njemačkog, hrvatskog i mađarskog jezika, kao ni na povijesti umjetnosti. Na Hrvatskim studijima prazna su ostala mjesta na smjerovima poput kroatologije, filozofije i sociologije.
Zanimljivo je i da su programi koji se tiču tehnologije i budućnosti, poput mehatronike i robotike na Tehničkom fakultetu u Rijeci, doživjeli isti sudbinu. Na kvotu od 12 mjesta stiglo je osam prijava, ali nije bilo ni jednog upisa. Studij računarstva na engleskom jeziku na zagrebačkom FER-u, iako je imao 38 prijava, ostao je bez ijednog studenta.
Čak i fizioterapija nije prošla bez problema, izvanredni stručni studij fizioterapije na Veleučilištu „Lavoslav Ružička” u Vukovaru nije zaprimio nijednu prijavu, iako je bilo dostupno 10 mjesta.
Prazne predavaonice na desetcima studija više nisu izolirani incident, već simptom dublje krize sustava obrazovanja koji sve teže privlači mlade, osobito kad je riječ o profesorskim zanimanjima i humanistici. Unatoč nominalnom interesu izraženom kroz prijave, konačni izostanak upisa govori o nerazmjeru između onoga što visoko obrazovanje nudi i onoga što mladi stvarno žele, mogu ili se usude odabrati.
Iako se sve teže pronalazi nastavnike i stručnjake, činjenica da se na desetke studija ne upisuje baš nitko i to iz godine u godinu nije samo akademski problem. To je poruka, možda i vapaj, koji traži odgovor i izvan sveučilišnih hodnika.
Također, treba spomenuti i trend porasta upisa u strukovna zanimanja koji je zabilježen u posljednje vrijeme. Prije desetak godina od roditelja se mogla čuti ona svima poznata, “uči, da se upišeš na fakultet i budeš dobro plaćen”, a čini se da je danas aktualnija, “budi majstor i novaca će uvijek biti”. Je li samo riječ o preokretu koji će se vratiti “na staro” kada ćemo imati više strukovnjaka nego visokoobrazovanih? Samo će vrijeme pokazati.
Crna kronikaprije 5 dana
HOTNEWSprije 2 dana
CityLIGHTSprije 2 dana
Moja županijaprije 6 dana