Sunce neumoljivo prži zemlju, a kiša je postala rijetka gošća, još jedno sušno ljeto prijeti da ostavi dubok trag na domaćim poljima i vrtovima.

Dok velik dio javnosti o suši razmišlja tek kad povrće poskupi na tržnici, za lokalne poljoprivrednike ovo je stvar svakodnevice. Svaka kap vode, svaki povišeni stupanj na termometru, svaka izostala kišna oblina znači novu brigu i dodatni izazov.

Podaci Europske komisije i njihovog Globalnog opservatorija za sušu (GDO) jasno pokazuju da Europa, a s njom i Hrvatska, prolazi kroz još jednu ozbiljnu sušnu epizodu.

Iskustva lokalnih poljoprivrednika

Dok znanstveni pokazatelji ukazuju na širu sliku klimatske krize, stvarni život na terenu često je još brutalniji, kako za veće, tako i manje poljoprivrednike.

Josip i njegova obitelj već više od 20 godina uzgajaju razno povrće za vlastite potrebe, od krumpira i graha do krastavaca i luka. Iako imaju iskustva i u teškim sezonama, ovogodišnje vremenske krajnosti bacile su dodatni teret na njihov rad.

„Ova godina je bila vrlo nepovoljna za poljoprivrednu proizvodnju, prvo je tijekom svibnja bila veća količina oborina nego uobičajeno, što je poremetilo određene poljoprivredne radove, a zatim je prošli mjesec bio vrlo suh i vruć, što je negativno utjecalo na prinose“, kaže Josip.

Navodnjavanje su do sada rješavali crpljenjem vode iz kanala pored zemljišta, ali su i ti izvori krajem prošlog mjeseca presušili.

„Imamo spremnike i gustu mrežu iznad biljaka kako bismo im barem malo ublažili direktno sunce, ali nije dovoljno. Grah i krastavci su nam posebno slabo podnijeli sušu, a druge biljke već pokazuju znakove umora.“

Nada se sredini srpnja, kada su najavljene nešto niže temperature. „Ako padne koja kiša, možda se još nešto spasi. Teško je reći, sve je nepredvidivo.“

No, suša predstavlja probleme i za veće poljoprivrednike. Kristijan vodi obiteljski OPG u Veleševcu, koji postoji već generacijama. Na njihovim njivama rastu pšenica, kukuruz i ječam. Iako su vremenske neprilike pogodile čitavu regiju, on ističe kako njihov tip tla zasad još donekle izdržava.

„Kod nas je zemlja malo drugačija pa dobro podnosi sušu, ali vidim okolo po Buševcu, Mraclinu, Vukovini da tamo zemlja to malo slabije podnosi. Puno se već suši, ali kod nas se solidno drži kukuruz.“

Na pitanje boji li se velikih gubitaka, Kristijan je oprezan te kao i Josip, sve nade polaže u kišu. „Pa malo je smanjeni prinos, nije baš najbolje, ali dobro, sve će se u jesen vidjeti. Fali samo da još kakva dobra kiša padne i sve će se popraviti. No, ako ne bude kiše, onda smo u gubitku. “

Iako nije sklon dramatiziranju, priznaje da već dugo nije vidio ovako tvrdoglavo sušan period.
„Ne znam baš, već jako dugo nije padala kiša, mislim da je ona zadnja bila prije par mjeseci. Polako se isušuju zalihe vlage koju je zemlja imala u sebi, tak da mislim da ova godina neće biti među boljima.“

Europa pod temperaturom, Hrvatska bez kapi

Proljeće 2025. obilježile su iznadprosječne temperature i drastičan manjak oborina, osobito u jugoistočnoj i istočnoj Europi.

I dok lokalni OPG-ovci i vrtlari bilježe gubitke i žale se na presušena tla, znanstveni pokazatelji potvrđuju ono što se već vidi golim okom. Vlažnost tla je znatno ispod prosjeka, a neka područja ulaze u najvišu kategoriju sušnosti, a s tla koje ne može više zadržavati vlagu, usjevi ne mogu crpiti vodu potrebnu za rast.

Izvor: GDO Analytical Report/Kombinirani pokazatelj suše (CDI), temeljen na kombinaciji pokazatelja oborina, vlažnosti tla i vegetacijskih uvjeta, za kraj ožujka 2025.

Od siječnja do ožujka ove godine, gotovo cijela Europa bila je toplija od prosjeka. U našoj regiji temperature su bile i do +3 °C više od uobičajenih. U isto vrijeme, količina padalina bila je oskudna. Standardizirani indeks padalina (SPI) za zadnja tri mjeseca ukazuje na izražene sušne uvjete u istočnoj Europi, ali i na sjeveru Italije, dijelovima Njemačke i Mediterana.

Iako satelitski podaci trenutačno prikazuju da je vegetacija u boljem stanju nego što bi se očekivalo (zbog ranijeg rasta potaknutog toplinom), stručnjaci upozoravaju, to je kratkoročan efekt. Ako se suša nastavi, biljke neće moći izdržati bez dodatne vlage i doći će do izraženog stresa, posebice kod poljoprivrednih kultura.

Rijeke također osjećaju posljedice. Rijeka Rajna, ključna za europski riječni promet, pala je ispod navigacijske razine. Slično se događa i u drugim dijelovima kontinenta, a modeli pokazuju da će se niski vodostaji i sušni uvjeti zadržati i tijekom ljeta.

Sezonske prognoze ne ulijevaju nadu. Očekuje se da će temperature i dalje biti više od prosjeka, dok je količina padalina neizvjesna, ponegdje ispod normale, a drugdje tek nešto iznad. S obzirom na trenutačne rezerve vode i stanje usjeva, svaki dan bez kiše za poljoprivrednike znači novu brigu.

U takvim uvjetima, lokalni proizvođači se bore kako znaju i mogu, navodnjavanjem, prilagodbom sorti, skraćivanjem sezona i molitvom za kišu.

Svaka kap se broji

Suša, nekada povremena pojava, transformirala se u stalnog, neugodnog suputnika ljetnih mjeseci, prisiljavajući lokalne poljoprivrednike na neprekidnu borbu za opstanak. Dok znanstveni podaci iz Globalnog opservatorija za sušu (GDO) Europske komisije precizno bilježe dramatičan pad vlažnosti tla i zabrinjavajući rast temperatura, stvarni teret pada na leđa onih čija egzistencija ovisi o svakoj kapi kiše i svakom zdravom plodu.

Ako išta, ova godina neka nas podsjeti da poljoprivrednici nisu samo „proizvođači hrane“, nego i prvi red obrane protiv klimatskih promjena. A svaki red, pa i onaj kukuruza u Veleševcu, je važan.