U Gradićima su proteklih dana zabilježene provale na privatne posjede u Ulici kralja Tomislava (prema pruzi) te u Baranjskoj ulici. O incidentima je obaviještena policija, koja poduzima potrebne mjere kako bi pronašla počinitelje i spriječila nove slučajeve.

Stanovnici su pozvani na pojačan oprez, posebno u večernjim i noćnim satima. Iz Mjesnog odbora poručuju građanima da obrate pažnju na sumnjive osobe ili vozila u blizini kuća i dvorišta, te da svaku neuobičajenu situaciju odmah prijave policiji na brojeve 192 ili 112. Mještanima se savjetuje da zaključavaju vrata i ograde te osiguraju imovinu, a preporuka je i da pripaze na susjedove kuće ako znaju da ih trenutno nema.

“Budimo jedni drugima oči i uši, zajedno možemo spriječiti nove pokušaje krađa i učiniti naše Gradiće sigurnijima”, zaključuju iz Mjesnog odbora.

S dolaskom jeseni i padom lišća, na širem području Velike Gorice sve su uočljivija ilegalna odlagališta otpada. Na rubovima šuma, uz poljske putove, kanale i napuštene parcele pojavljuju se vreće s građevinskim otpadom, stari namještaj, plastika, dijelovi vozila i drugi predmeti koji ne bi smjeli završiti u prirodi. Takve lokacije narušavaju izgled naselja i ugrožavaju okoliš, uzrokuju razmnožavanje štetnika kao što su štakori i komarci, a njihovo uklanjanje zahtijeva značajne resurse i zajednički angažman komunalnih službi i građana.

Grad Velika Gorica i VG Čistoća i ove jeseni provode pojačane aktivnosti na sanaciji ilegalnih odlagališta. Cilj akcije je ukloniti otpad koji se nakupio tijekom godine te spriječiti nastanak novih deponija. U provođenju akcija ključnu ulogu imaju i sami građani koji prijavljuju nova odlagališta i na taj način doprinose učinkovitijem radu službi.

Problem ilegalnog odlaganja otpada nije nov, ali se u jesenskim mjesecima postaje posebno vidljiv. Kad s vegetacije opadne lišće, lako se uoče mjesta na kojima je otpad odložen tijekom proljeća i ljeta. Takve lokacije često se ponavljaju, pa komunalni redari i VG Čistoća provode redoviti nadzor i obilazak poznatih kritičnih točaka. Dio lokacija nadzire se i putem kamera, no one su, nažalost, često izložene vandalizmu i oštećenjima.

Prema podacima VG Čistoće, tijekom prošle godine s područja Velike Gorice i okolnih naselja uklonjeno je više od 1.400 tona otpada s divljih odlagališta. Radi se o mješovitom komunalnom i građevnom otpadu, a pojedine lokacije zahtijevale su i dodatne sanacijske radove zbog onečišćenja tla. Ove brojke pokazuju razmjere problema, ali i ozbiljnost pristupa gradskih službi koje svake godine ulažu značajna sredstva u sanaciju. Značajna sredstva koja se namiruju iz gradskog proračuna, koje pridonose svi, dok samo neki neodgovorni pojedinci i tvrtke rade ovu silnu štetu.

Kako građani mogu pomoći?

Postupak prijave ilegalnog odlagališta jednostavan je i dostupan svima. Građani mogu prijaviti lokaciju putem službenog obrasca na internetskim stranicama VG Čistoće, e-poštom, telefonski ili osobno u Službi komunalnog redarstva Grada Velike Gorice. Nakon zaprimljene prijave, komunalni redar izlazi na teren, utvrđuje stanje, fotografira lokaciju i sastavlja zapisnik. Taj se zapisnik dostavlja Gradu, koji izdaje nalog za čišćenje. Na temelju tog naloga, VG Čistoća provodi uklanjanje otpada i po potrebi sanira teren. Grad surađuje i s mjesnim odborima koji pomažu u prepoznavanju lokacija na kojima se problem učestalo ponavlja. U slučajevima kada se utvrdi počinitelj, komunalni redari pokreću prekršajni postupak. Propisana kazna za nepropisno odlaganje otpada za fizičke osobe iznosi od 663 do 2.654 eura, dok su kazne za pravne osobe višestruko veće.

VG Čistoća apelira na sve građane da prijave svaku sumnju na ilegalno odlaganje otpada. Pravovremena prijava omogućuje brzu reakciju, smanjuje troškove čišćenja i sprječava širenje otpada na okolne površine. Osim prijave, građani se potiču i na korištenje reciklažnih dvorišta koja su besplatno dostupna svima. U reciklažnim dvorištima moguće je odložiti veće količine otpada, glomazni i opasni otpad, građevinski materijal i elektroničke uređaje, čime se smanjuje potreba za nepropisnim odlaganjem.

Jesenski mjeseci idealno su vrijeme za akcije čišćenja, jer priroda tada jasno pokazuje sve nepravilnosti u prostoru. U okviru ovogodišnje akcije planira se sanirati više desetaka lokacija, od kojih su neke već očišćene i volonterski uz pomoć lokalnog stanovništva. Uklanjanjem otpada, postavljanjem upozoravajućih ploča i pojačanim nadzorom nastavlja se s ciljem smanjenja broja ilegalnih odlagališta i jačanja svijesti o važnosti očuvanja okoliša.

Zahvaljujući zajedničkim naporima Grada i VG Čistoće te odgovornom ponašanju stanovnika, Velika Gorica postaje primjer sredine koja aktivno brine o čistoći i sigurnosti prostora. U vremenu kada jesen razotkriva skrivene slojeve prirode, zajednički trud može pokazati ono najvrjednije – čistu, uređenu i odgovornu zajednicu.

U sklopu ciklusa radionica o zdravlju, zdravstvenoj pismenosti i pravima iz socijalne skrbi, održana je posljednja, osma po redu radionica u Zaprešiću, čiji je cilj osnaživanje znanja krajnjih korisnika o zdravlju, pravima iz područja socijalne skrbi te unapređenje zdravstvene pismenosti.

-Zagrebačka županija je prva županija u Hrvatskoj koja je donijela Socijalni plan za razdoblje od 2025. do 2027. godine i već u ovoj godini su odrađene mnoge aktivnosti, proputovali smo cijelu županiju, sva gradska Društva Crvenog križa. Obzirom da su na radionicama stanovnici dobi 50+, kroz sve radionice smo dali najvažnije informacije o zdravlju i zdravstvenoj pismenosti i uslugama koje je moguće ostvariti iz sustava socijalne skrbi – objasnila je pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak i istaknula projekt „Pomoć u kući“ u sklopu kojeg Zagrebačka županija jedina u Hrvatskoj financira božićnice i regres za gerontodomaćice, te financira police osiguranja za djecu s neadekvatnom roditeljskom skrbi.

-Naš socijalni plan je pun mjera i aktivnosti koje će se nastaviti i u sljedećim godinama, poput trogodišnjeg projekta „Četiri plus“ koji pomaže obiteljima s 4 i više djece. Ove godine smo pomoć uputili prema 11 obitelji koje ukupno čine 73 člana, a donirali smo im kućanske aparate koji su neophodni za funkcioniranje kućanstva. Osim toga, kako je u izradi novi Proračun, on će uključivati i financiranje socijalnih vrtova – najavila je Čuljak.

Inače, radionice koje je organiziralo Društvo Crvenog križa Zagrebačke županije, u suradnji s 8 gradskih društava Crvenog križa, područnim uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad i ispostavama županijskog Doma zdravlja te uz financijsku podršku Zagrebačke županije, obuhvatile su više od 300 sudionika.

-Radionice su i osmišljene na način da pruže ključne informacije osobama u socijalnom riziku, kako bi one točno znale kome se dalje obratiti i na što imaju pravo – rekla je ravnateljica županijskog Doma zdravlja Drinka Sopta.

Uz predavanja s temom: Kako do pomoći kada zatreba: zdravstvena skrb u zajednici?, te usluga iz sustava socijalne skrbi, svi prisutni imali su priliku besplatno izmjeriti krvni tlak i razinu šećera u krvi.

-Ove godine Zagrebačka županija je izdvojila oko 470 tisuća eura za rad udruga jer nam je rad braniteljskih i udruga civilnog društva jako važan. Koliko imamo programa, toliko smo bogatiji kao zajednica. U ovoj je godini za socijalnu skrb i hrvatske branitelje na području županije planirano 5,4 milijuna eura, a u 2026. godini očekujemo i povećanje izdvajanja – dodala je pročelnica.

(Foto: Zagrebačka županija)

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Stigao je ponovno taj četvrtak u mjesecu kad na ulice grada, ali i svih naših okolnih mjesta, stiže novi broj Reportera. Konkretno, najdugovječnije velikogoričke novine stigle su do svog 454. izdanja, u kojem smo ponovno pokušali ponuditi ponešto za svakoga, od izvještaja i reportaža, preko vijesti i intervjua, sve do korisnih savjeta za čitatelje…

Na gradskim stranicama donosimo izvještaj s posljednje sjednice Gradskog vijeća, a tematiziramo i otvaranje novog vrtića u Gradićima, kao i sve o čemu se pričalo na malo drukčijem Dječjem gradskom vijeću, obilježavanje obljetnice 153. brigade, Dan ružičaste vrpce i još ponešto.

Bili smo i na 24. izdanju Gastra, bili smo u Kučama i u Mraclinu, obišli sva važnija gradska okupljanja, a uz sve to donosimo i nekoliko priča o ljudima iz našega kraja.

Možete tako upoznati jednoga gljivara iz Dubranca, možete doznati što je sve u životnoj priči jednog mesara iz Kuča, ali i glazbenika iz Gradića, koji je dao otkaz na “običnom” poslu i odlučio živjeti od svog saksofona. Donosimo i priču o mladom umjetniku iz Lekenika koji je portretirao čak 31 igrača hrvatske nogometne reprezentacije, kao i niz drugih poznatih ličnosti iz svijeta sporta, glazbe i politike.

Uz pregled aktualnosti iz gradskih firmi, poneku kolumnu i korisne savjete iz naših ljekarni, dođe se tako i do sportskih stranica, na kojima pričamo priče o Velimiru Šandoru, koji sa svjetskom broncom oko vrata čeka sinčića, o topniku Kurilovca Luki Sedlačeku, o zbivanjima u niželigaškom svijetu, a tu je i pogled u Nebo. Tako se, naime, zove odbojkaški klub iz Zaprešića, koji radi posao za primjer svima…

Ukratko, potražite svoj besplatan primjerak!

Projekt “Bestovje – most na Savi – Zaprešić” Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije, dug gotovo osam kilometara, trebao bi u budućnosti znatno poboljšati prometnu povezanost zapadnog dijela Zagrebačke županije, rasteretiti obilaznicu i ubrzati lokalni promet.

Naime, nova prometnica će povezivati istočni dio Grada Zaprešića, od kružnog raskrižja Ulice Ruševje do Industrijske ceste, odnosno postojećeg kružnog raskrižja. Denivelacijom iznad postojećeg kružnog raskrižja (DC225), mostom preko Save te spojem na Staru cestu u Bestovju, nova će cesta izravno povezati Grad Zaprešić i Grad Svetu Nedelju.

Projektirani zahvat ima za cilj rasteretiti postojeće prometne pravce i smanjiti zastoje, u skladu s važećim strateškim i prostornim dokumentima koji ga prepoznaju kao rješenje za jačanje povezanosti, mobilnosti i skraćenje vremena putovanja unutar zagrebačke regije.

Prometnica od stacionaže 0+000,00 do 1+360,00 km prolazi kroz izgrađeno područje Grada Sveta Nedelja, na kojem je na snazi UPU dijela naselja Strmec, Orešje, Bestovje i Novaki. Od stacionaže 1+360,00 do 2+840,00 km trasa prolazi kroz neizgrađeno područje, odnosno nasip rijeke Save. Do stacionaže 2+257,50 cesta se nalazi unutar područja Svete Nedelje, a nakon toga prelazi na područje Grada Zaprešića. Od stacionaže 2+840,00 do 7+776,31 km prolazi kroz područje obuhvata GUP-a Grada Zaprešića te dodiruje UPU zonu između istočne obilaznice, Krapinske ulice i željezničke pruge.

Prometni profil županijske ceste čine kolnik za dvosmjerni promet s trakama širine 3,50 metra, pješačko-biciklistička staza širine od 3,50 do 4,00 metra te pješačka staza širine od 1,50 do 2,00 metra. Pješačko-biciklističke i pješačke površine odvojene su od kolnika zelenim pojasom širine od 1,00 do 1,50 metar.

Zahvat započinje spojem na postojeću prometnicu ŽC 3060 – Staru cestu, gdje je predviđeno novo kružno raskrižje. Trasa se nastavlja mostom preko Save (od stacionaže 1+236,00 do 2+904,00 km) te vijaduktom preko DC225 (od stacionaže 3+400,00 do 3+740,00 km). Raskrižje s Ulicom Ruševje (od stacionaže 4+300,00 do 4+470,00 km) predviđeno je kao kružno raskrižje. Raskrižje s Ulicom Pere Devčića (od 4+470,00 do 4+800,00 km) projektirano je kao T-raskrižje s trakama za lijevo i desno skretanje te trakama za ubrzanje. Raskrižje s Krapinskom ulicom (od 4+870,00 do 5+185,00 km) također je projektirano kao T-raskrižje s trakama za skretanje i ubrzanje. Nakon Krapinske ulice, prometnica prelazi most preko kanala Črnec (od 5+190,00 do 5+340,00 km), a završava spojem na postojeće kružno raskrižje s Industrijskom cestom (ŽC 2262) na stacionaži 7+776,31 km.

Ukupna duljina novoprojektirane prometnice iznosi 7.776,31 metar. Na pojedinim dijelovima trase predviđene su denivelacije – vijadukt iznad Avenije hrvatskih branitelja (DC225), most preko Save te most preko kanala Črnec.

Svrha planiranog zahvata

Između gradova Sveta Nedelja i Zaprešić trenutačno ne postoji izravna prometna poveznica, pa se sav promet između ta dva grada odvija preko čvora Jankomir i zagrebačke obilaznice, odnosno Podsusedskog mosta, Samoborske ceste, Škorpikove ulice, Aleje Bolonje, Avenije hrvatskih branitelja i Ulice bana Jelačića u Zaprešiću.

Master plan prometnog sustava Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije utvrdio je nedovoljan broj mostova na urbanom području oko Zagreba. Skela na lokaciji Medsave nema odgovarajući prometni kapacitet, a lokalni i regionalni promet na zagrebačkoj obilaznici uzrokuje svakodnevne zastoje te probleme u prometnoj povezanosti na regionalnoj i državnoj razini. Također, radijalna prometna mreža Zagrebačke županije usmjerava promet prema Zagrebu, bez postojanja odgovarajućih prometnica višeg ranga koje bi međusobno povezivale razvojna središta županije.

Izgradnjom nove prometnice rasteretit će se gradske prometnice u Svetoj Nedelji, Zaprešiću i zapadnom dijelu Zagreba (Podsused, Vrapče, Aleja Bolonje i Samoborska cesta), što će omogućiti brže prometovanje vozila javnog prijevoza. Distribucijom osobnog i teretnog prometa na novu cestu stvaraju se i preduvjeti za povećanje broja putnika u javnom prijevozu.

Planirani zahvat ima važnu ulogu u povezivanju gradskih područja razdvojenih rijekom Savom, budući da postojeći cestovni pravci ne zadovoljavaju sadašnje ni buduće prometne potrebe s obzirom na broj vozila, izgubljeno vrijeme putovanja i ukupnu prometnu učinkovitost. Nova će prometnica smanjiti vrijeme putovanja, omogućiti brži odaziv žurnih službi te osigurati alternativni pravac u slučaju zatvaranja autoceste zbog prometnih nesreća ili drugih okolnosti.

Utjecaj na okoliš

Godine 2022. provedena je ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, na temelju koje je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) donijelo rješenje da je za izgradnju županijske ceste “Bestovje – most na Savi – Zaprešić” potrebno provesti postupak PUO (procjena utjecaja na okoliš) te Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

U siječnju 2025. godine izrađena je Studija o utjecaju na okoliš, a 22. rujna 2025. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donijelo je rješenje kojim se projekt ocjenjuje prihvatljivim za okoliš i ekološku mrežu. Odobrenje uključuje primjenu zakonom propisanih mjera zaštite okoliša, mjera za ublažavanje negativnih utjecaja na očuvanje i cjelovitost područja ekološke mreže te provedbu programa praćenja stanja okoliša.