Nastava u osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj u školskoj godini 2025./2026. počinje u ponedjeljak, 8. rujna 2025., a završava u petak, 12. lipnja 2026. Maturanti će svoje obaveze okončati ranije, 22. svibnja. Studentski.hr je povodom toga napravio popis svih dana kada učenici opet mogu na trenutak predahnuti od školskih obaveza.

Prvo polugodište trajat će od 8. rujna do 23. prosinca, nakon čega slijedi zimski odmor. Nastava se nastavlja 12. siječnja 2026., kada počinje drugo polugodište. Učenici će tada imati i proljetne praznike, točnije od 30. ožujka do 7. travnja. Za većinu školaraca ljetni praznici počinju 12. lipnja, dok maturanti završavaju s nastavnim obavezama tri tjedna ranije.

Osim školskih rasporeda, učenici i roditelji mogu računati i na neradne dane povodom državnih praznika. Riječ je o Danu svih svetih (1. studenoga), Danu sjećanja na žrtve Domovinskog rata (18. studenoga), Božiću i Svetom Stjepanu (25. i 26. prosinca), Novoj godini (1. siječnja), Bogojavljenju (6. siječnja), Uskrsu i Uskrsnom ponedjeljku (5. i 6. travnja), Prazniku rada (1. svibnja), Danu državnosti (30. svibnja) te Tijelovu (4. lipnja).

Posebnu pažnju trebat će obratiti maturanti, koji nakon završetka nastave u svibnju ulaze u razdoblje državne mature i upisa na fakultet.

Na raskrižju cesta bez prometnih znakova vrijedi pravilo desne strane, vozač mora propustiti vozilo koje dolazi s njegove desne strane. Međutim, iznimke postoje. Primjerice, vozači moraju propustiti vozila na tračnicama, kao i ona koja se kreću cestom s prednošću prolaska. Poseban slučaj odnosi se i na ulazak s makadamske na asfaltiranu cestu te obvezu vozača da pri skretanju propusti bicikliste na stazi ili traku.

Iako se čini jasno, praksa pokazuje da vozači često pogrešno procjenjuju tko ima pravo prolaska. HAK prenosi jedan od takvih slučajeva koji je završio na Vrhovnom sudu, a pokazao je koliko je pitanje komplicirano.

Do nesreće je došlo kada se vozilo kretalo županijskom cestom i nije propustilo drugo vozilo koje mu je dolazilo s desne strane, iz nerazvrstane ulice. Prekršajni sud je vozača sa županijske ceste proglasio krivim jer nije poštovao pravilo desne strane, a isti zaključak donijeli su i nižestupanjski sudovi u postupku za naknadu štete.

No, Vrhovni sud zauzeo je drukčiji stav. Istaknuto je kako sudionici u prometu moraju znati prepoznati značaj ceste, čak i kada nema prometnih znakova. Županijska cesta, prema zakonu, ima viši status od nerazvrstane, a dodatno je na mjestu nesreće bilo postavljeno prometno zrcalo, što upućuje da je riječ o sporednoj cesti. Sud je zaključio da okolnosti jasno ukazuju na različitu važnost cesta, pa se vozač s nerazvrstane ceste nije mogao opravdavati nepostojanjem prometnih znakova.

Ključna poruka odluke Vrhovnog suda jest da prekršajna presuda ne mora automatski značiti i odgovornost za štetu. U parničnom postupku sud može donijeti potpuno drukčiji zaključak. Također, odluka podsjeća vozače da prometnu situaciju moraju sagledati šire, ne samo kroz pravilo desne strane, već i kroz kategorizaciju cesta i postavljenu infrastrukturu, poput prometnih zrcala.

Vozači moraju biti svjesni značaja ceste kojom voze i ne smiju se oslanjati samo na pravilo desne strane. U protivnom, mogu se naći u situaciji da prekršajno budu kažnjeni, a u parničnom postupku ostanu bez naknade štete ili čak snose financijske posljedice.

Nova školska godina u Sloveniji donosi velike promjene. Kako piše Srednja.hr, od 1. rujna nastavnici će imati zakonsko pravo pretresati torbe učenika, uvodi se potpuna zabrana korištenja mobitela u školama, a roditelji će morati detaljno opravdavati izostanke svoje djece. Sve su to mjere koje slovensko Ministarstvo obrazovanja uvodi radi povećanja sigurnosti i smanjenja broja neopravdanih sati.

Mogućnost pregleda torbi i ormarića učenika uvedena je na zahtjev nastavnika koji su godinama upozoravali da djeca u školu donose petarde, noževe ili čak drogu. Ravnatelj Osnovne škole Mengeš, Sašo Božič, pojasnio je da se radi o krajnjoj mjeri: “Nećemo provjeravati sve osobne stvari, to ćemo činiti samo kada je ugrožena sigurnost ili postoji sumnja da učenik ima zabranjene predmete.”

Druga velika novost je zabrana mobitela u svim slovenskim školama. Ako učenik prekrši pravilo, uređaj će mu biti oduzet, a roditelji će ga morati osobno preuzeti. Slične zabrane u Hrvatskoj prepuštene su odlukama pojedinih škola, dok na državnoj razini još uvijek nema takve mjere.

Učenici koji remete nastavu ubuduće će moći biti izdvojeni iz razreda, a nastava će im se organizirati u posebnom terminu. Istodobno, pedagoške mjere više neće vrijediti samo do kraja školske godine, već 12 mjeseci od počinjenja prekršaja.

Što se tiče izostanaka, roditelji će u roku od pet dana morati dostaviti ispričnicu i obrazloženje. Ako se pokaže da učenik prečesto ne dolazi na nastavu, škole će smjeti tražiti dodatna pojašnjenja, a prosvjetna inspekcija može pokrenuti postupak koji za obitelji znači gubitak dječjeg doplatka ili socijalne pomoći. U tom slučaju novac se neće isplaćivati, nego će obitelj dobivati bonove za hranu ili odjeću. Ova mjera izazvala je kritike, posebno zbog mogućeg negativnog utjecaja na romske obitelji.

Jesu li ove mjere prestroge ili opravdane? Odgovor ćemo dobiti u narednoj školskoj godini.

Google je izdao upozorenje za čak 1,8 milijardi korisnika Gmaila zbog novog, sofisticiranog oblika kibernetičke prijevare, piše Mirovina.hr. Hakeri iskorištavaju Googleov AI alat Gemini kako bi korisnike naveli na otkrivanje svojih lozinki i drugih osjetljivih podataka. Riječ je o tehnici nazvanoj “neizravno unošenje uputa”, a stručnjaci ističu da na meti posebno mogu biti starije osobe.

Za razliku od klasičnih phishing poruka, ovdje nema poveznice na koju bi korisnik trebao kliknuti. Umjesto toga, prevaranti šalju e-poruke, dokumente ili kalendarske pozivnice sa skrivenim uputama koje navode umjetnu inteligenciju da reagira kao da se radi o pravom sigurnosnom problemu.

Tehnološki stručnjak Scott Polderman pojasnio je kako Gemini u tim slučajevima može prikazati lažno sigurnosno upozorenje, primjerice da je račun ugrožen te navesti korisnika na komunikaciju s hakerom. Na taj način, AI alat praktički se koristi protiv samog sebe, a korisnici nesvjesno otkrivaju podatke za prijavu.

Google upozorava da ovakav oblik kibernetičkih napada predstavlja ozbiljnu prijetnju ne samo pojedincima, već i tvrtkama te državnim institucijama.

Novi val prijevara pokazuje kako ubrzani razvoj umjetne inteligencije otvara i prostor za zloupotrebe. Stručnjaci savjetuju dodatni oprez, posebice starijim korisnicima koji mogu biti ranjivija meta ovakvih napada.

Koliko županije i gradovi ulažu u kvalitetu života svojih građana? Najnoviji podaci pokazuju da Zagrebačka županija, ali i Velika Gorica ulaze u red najangažiranijih kada je riječ o izdvajanjima za unapređenje stanovanja, komunalnu infrastrukturu i razvoj zajednice. Zagrebačka županija bilježi najveći rast izdvojenih sredstava među svim županijama u odnosu na prošlu godinu, dok je Velika Gorica u 2024. ostvarila najveće povećanje ulaganja među gradovima i to za čak 7,5 milijuna eura.

Prema analizi proračunskih izvješća, u stavci “Usluge unapređenja stanovanja i zajednice” vodeća je Sisačko-moslavačka županija, koja zbog obnove nakon potresa izdvaja više od 30 % proračuna, odnosno 524,56 eura po stanovniku, piše Župan.hr. Zagrebačka županija slijedi s 53 eura po stanovniku i udjelom od 7 %, što je drugo mjesto u zemlji po visini izdvajanja.

Ova stavka uključuje ulaganja u stanogradnju, obnovu i kupovinu stambenih objekata, kao i troškove vezane uz prostorno planiranje, komunalne projekte, rekonstrukciju i izgradnju objekata od javnog interesa, od škola i vrtića do kulturnih i zdravstvenih ustanova. Time se obuhvaća širok spektar aktivnosti koje izravno utječu na svakodnevni život stanovnika.

Zagrebačka županija je u odnosu na 2023. povećala izdvajanja za 1,6 milijuna eura, čime prednjači po rastu u apsolutnom iznosu. Uz nju, među vodećima po povećanju su i Osječko-baranjska županija (+1,5 milijuna eura), Krapinsko-zagorska (+1,1 milijun), Splitsko-dalmatinska (+751,6 tisuća) i Dubrovačko-neretvanska (+338,9 tisuća). Po stopi rasta, međutim, prednjače Međimurska (+287 %), Krapinsko-zagorska (+140 %) i Osječko-baranjska županija (+93 %).

Kada se pogled prebaci na gradove, Gradonačelnik.hr pokazuje kako su ukupno hrvatski gradovi u 2024. uložili 769,2 milijuna eura u kvalitetu života, što je 10 % više nego u 2023. Najviše u apsolutnim brojkama naravno ulaže Zagreb (285,3 milijuna eura), dok Split (28,6 milijuna), Osijek (26,4 milijuna) i Sisak (24,7 milijuna) prate kao najveći pojedinačni ulagači.

Velika Gorica zauzima sedmo mjesto u apsolutnom iznosu, sa 16,28 milijuna eura uloženih u kvalitetu života. Međutim, ključan podatak je da je upravo naš grad ostvario najveći nominalni porast u odnosu na 2023., čak +7,59 milijuna eura. Time je Gorica prestigla i Split i Zaprešić, koji također bilježe značajan rast.

Ta sredstva raspoređuju se na projekte poput izgradnje i obnove prometne i komunalne infrastrukture, ulaganja u vrtiće, škole, sportske objekte, javne površine i energetsku obnovu zgrada. Osim toga, izdvajanja pokrivaju i redovno održavanje – javnu rasvjetu, opskrbu pitkom vodom, zbrinjavanje otpada, pa čak i programe poput zbrinjavanja napuštenih životinja.

Vrijedi naglasiti da metodologija knjiženja proračunskih stavki nije svugdje ista. Pojedini rashodi se u nekim gradovima i županijama vode pod drugim kategorijama.

Rast ulaganja pokazuje da lokalne i regionalne vlasti sve ozbiljnije pristupaju podizanju životnog standarda kroz komunalne, obrazovne i infrastrukturne projekte. Za građane to znači više ulaganja u vrtiće, škole, prometnice i javne sadržaje, dakle, u uvjete koji svakodnevicu čine sigurnijom, kvalitetnijom i funkcionalnijom.