Povodom održavanja regionalnog sastanka Europske federacije za okolišno zdravlje (EFEH – European for Enviromental Health) u organizaciji Veleučilišta Velika Gorica (13. do 15.06.2025.), prodekanica VVG-a prof.dr.sc. Sanja Kalambura je izvijestila da su europski stručnjaci, sudionici sastanka, posjetili Muzej Turopolja i Centar za posjetitelje.

Velika Gorica, 13.06.2025. Radionice za eksperte iz Europske federacije za okolišno zdravlje. Foto: Sanja Kalambura i David Jolić

Velika Gorica, 13.06.2025. Radionice za eksperte iz Europske federacije za okolišno zdravlje. Foto: Sanja Kalambura i David Jolić

Velika Gorica, 13.06.2025. Radionice za eksperte iz Europske federacije za okolišno zdravlje. Foto: Sanja Kalambura i David Jolić

Velika Gorica, 13.06.2025. Radionice za eksperte iz Europske federacije za okolišno zdravlje. Foto: Sanja Kalambura i David Jolić

Za 14 stručnjaka iz Belgije, Portugala, Danske, Nizozemske, Walesa, Škotske, Malte i Estonije u Muzeju Turopolja bila je pripremljena radionica ‘izrade tradicijskih drvenih kuća’, a u Centru za posjetitelje radionica ‘pripreme štrukli’.

Velika Gorica, 13.06.2025. Radionice za eksperte iz Europske federacije za okolišno zdravlje. Foto: Sanja Kalambura i David Jolić

Velika Gorica, 13.06.2025. Radionice za eksperte iz Europske federacije za okolišno zdravlje. Foto: Sanja Kalambura i David Jolić

Velika Gorica, 13.06.2025. Radionice za eksperte iz Europske federacije za okolišno zdravlje. Foto: Sanja Kalambura i David Jolić

Subota (14. lipnja) je bila rezervirana za radni dio – sastanak odbora Europske federacije, na kojem se raspravljalo o brojnim temama, uključujući i organizaciju Svjetskog kongresa IFEH-a, koji će biti održan 2026. godine u Dubrovniku.

Galerija fotografija

Filipini su proglašeni najopasnijom zemljom na svijetu za turiste, pokazuje novo istraživanje koje je provela platforma za financijske usporedbe HelloSafe koju prenosi Index.hr. Analiza, objavljena u lipnju 2025., obuhvatila je 35 sigurnosnih kriterija u više od stotinu zemalja diljem svijeta, a Filipini su se na dnu ljestvice našli zbog visoke razine nasilja, čestih prirodnih katastrofa i ograničene medicinske infrastrukture.

Istraživanje je provedeno globalno, a cilj mu je bio upozoriti putnike na rizike koji se ne vide uvijek u promotivnim brošurama, ali mogu imati ozbiljne posljedice po sigurnost.

Filipini, koji su na samom dnu ljestvice sigurnosti, prema izvještaju su suočeni s nizom rizika koji putovanje u ovu zemlju čine iznimno rizičnim. Među glavnim čimbenicima navodi se prisutnost oružanih skupina u južnim regijama poput Mindanaa, kao i učestali slučajevi krađa, otmica i prijevara u većim gradovima, uključujući Manilu i Cebu.

Zemlja se nalazi unutar tzv. Pacifičkog vatrenog prstena, što znači da je izložena čestim potresima, erupcijama vulkana i tsunamijima. Uz to, Filipine redovito pogađaju tajfuni i poplave, osobito tijekom sezone od lipnja do studenog. Ograničen pristup zdravstvenim uslugama u ruralnim područjima te rizik od bolesti poput denga groznice i malarije dodatno utječu na ukupnu ocjenu sigurnosti.

Na drugom mjestu ljestvice najopasnijih zemalja nalazi se Kolumbija, koja se visoko rangirala zbog razine nasilja u društvu. Unatoč tome, zemlju je tijekom 2024. godine posjetilo 6,2 milijuna stranih turista, što je porast od gotovo 30 % u odnosu na 2022.

Treću poziciju zauzima Meksiko. Iako se suočava s visokom stopom nasilja, u 2024. godini privukao je oko 45 milijuna međunarodnih posjetitelja. Među najposjećenijim destinacijama istaknuti su Cancun, Tulum i Playa del Carmen.

Na popisu deset najopasnijih zemalja našle su se i Indija, Rusija, Jemen, Somalija, Iran i Sirija.

S druge strane, istraživanje je pokazalo da su Island, Singapur i Danska najsigurnije destinacije za međunarodne putnike. U top 5 najsigurnijih ušle su još Austrija i Švicarska, a među deset najboljih nalaze se i Češka, Slovenija, Finska, Irska i Mađarska.

Tvrtka HelloSafe, koja stoji iza istraživanja, u komentaru navodi: „Sigurnost zemlje i osjećaj sigurnosti često su ključni kriteriji za međunarodne putnike. Rezultati ponekad proturječe prethodnim pretpostavkama.“

Na europskoj razini, među manje sigurnim zemljama istaknute su Grčka i Francuska. Rusija i Ukrajina ocijenjene su kao najopasnije europske destinacije, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo također ušlo među deset najmanje sigurnih u Europi.

Sjedinjene Američke Države zauzele su 14. mjesto na ljestvici najopasnijih zemalja svijeta.

Hrvatska se prema istraživanju nalazi na 15. mjestu najsigurnijih zemalja. Slovenija je deveta, Crna Gora 35., a Srbija 54.

Ranije ove godine i platforma World of Statistics proglasila je Hrvatsku najbezopasnijom zemljom za hodanje sam noću  i to drugu godinu zaredom. Prema njihovim podacima, Francuska, Bjelorusija i Belgija ocijenjene su kao najnesigurnije za kretanje nakon mraka.

Istraživanje platforme HelloSafe još jednom potvrđuje koliko sigurnosni uvjeti mogu varirati među popularnim turističkim destinacijama. Iako zemlje poput Filipina, Kolumbije i Meksika bilježe milijune dolazaka godišnje, putnici bi trebali biti svjesni potencijalnih rizika i pripremiti se sukladno lokalnim uvjetima.

Hrvatska se, kao i naši susjedi Slovenija i Mađarska, pozicionirala visoko na ljestvici sigurnosti, što dodatno potvrđuje status naše države kao jedne od najpoželjnijih i najsigurnijih europskih destinacija za turiste.

Ovogodišnji 3.memorijalni turnir Dražen Čurek održan je jučer (subota, 14.06.2015.) u organizaciji Ženskog rukometnog kluba Gorica u Gradskoj sportskoj dvorani u Velikoj Gorici.

Velika Gorica, 14.06.2025. 3.memorijalni turnir Dražžen Čurek. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 14.06.2025. 3.memorijalni turnir Dražžen Čurek. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Mlade rukometašice natjecale su se u mini rukometu u dvije dobne kategorije: godište 2015 i mlađe, godište 2014 i mlađe. U konkurenciji kadetkinja igrale su ekipe Zaboka, Jamnice i Gorice; 2015: Bistra, Zagorica, Zagorec, Požega i Gorica; 2014: Samobor, Bistra, Mladost (Sv.Martin), Trešnjevka i Gorica.

Velika Gorica, 14.06.2025. 3.memorijalni turnir Dražžen Čurek. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 14.06.2025. 3.memorijalni turnir Dražžen Čurek. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 14.06.2025. 3.memorijalni turnir Dražžen Čurek. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kadetkinje Gorice bile su uvjerljive u obje utakmice protiv Zaboka odnosno Jamnice i osvojile su prvo mjesto. Ekipe su nagrađene medaljama i peharima, a dodijeljene su i pojedinačne nagrade.

Velika Gorica, 14.06.2025. 3.memorijalni turnir Dražžen Čurek. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 14.06.2025. 3.memorijalni turnir Dražžen Čurek. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 14.06.2025. 3.memorijalni turnir Dražžen Čurek. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Najbolja igračica je Karla Grdaković (RK Jamnica), najbolja vratarka Petra Rukavina (ŽRK Gorica) i najefikasniji strijelac Sara Cukrovečki (ŽRK Zabok).

Velika Gorica, 14.06.2025. 3.memorijalni turnir Dražžen Čurek. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 14.06.2025. 3.memorijalni turnir Dražžen Čurek. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 14.06.2025. 3.memorijalni turnir Dražžen Čurek. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Organizacija memorijala pod vodstvom Lukrecije Čurek odlična, uz potporu vodstva kluba, trenerica i seniorki.

Galerija fotografija

Prema analizi portala Župan.hr, u 2024. godini poduzetnici u Zagrebačkoj županiji ostvarili su neto dobit od 441,3 milijuna eura, čime se županija svrstala među pet najuspješnijih u Hrvatskoj, odmah nakon Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Istarske i Primorsko-goranske. Unatoč smanjenju neto dobiti za gotovo 198 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu, Zagrebačka županija zadržala je visoke prosječne plaće, koje su dosegnule 1.191 euro, što je druga najviša razina u zemlji.

Veliku ulogu u gospodarskim rezultatima ima i Velika Gorica, gdje su Lidl i Hrvatska pošta ostvarili značajne dobiti od gotovo, točnije 60 milijuna eura za Lidl i 31 milijun eura za HP.

Stanje u županiji

Nakon Grada Zagreba, koji je i dalje dominirao hrvatskim gospodarstvom s neto dobiti od 5,57 milijardi eura, Zagrebačka županija zauzela je visoko četvrto mjesto po neto dobiti poduzetnika u 2024. godini. Iako je neto dobit u toj županiji pala za 197,9 milijuna eura u odnosu na 2023., ukupni rezultati i dalje su snažni s 441,3 milijuna eura.

Velika Gorica, kao najveći grad unutar Zagrebačke županije, istaknula se kao jedan od gospodarskih motora regije. Tvrtke poput LIDL Hrvatska d.o.o. k.d. ostvarile su dobit od 59,9 milijuna eura, dok je Hrvatska pošta d.d., također sa sjedištem u Velikoj Gorici, prijavila dobit od 30,9 milijuna eura. Ovi rezultati potvrđuju važnost Velike Gorice u regionalnom gospodarstvu i značajan doprinos ukupnim rezultatima Zagrebačke županije.

Prosječne neto plaće u Zagrebačkoj županiji iznosile su 1.191 euro, što je druga najviša razina u Hrvatskoj, odmah nakon Grada Zagreba (1.323 eura). Ovaj podatak ilustrira ne samo dobitak poduzetnika nego i rast životnog standarda zaposlenih u regiji. Također, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, plaće su nastavile rasti i u prvom tromjesečju 2025., pri čemu je Zagrebačka županija zabilježila jedan od najvećih godišnjih porasta.

Foto: Pixabay/Gerd Altmann

Po pitanju zaposlenosti, Zagrebačka županija nalazi se u samom vrhu, odmah iza Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije, što dodatno potvrđuje stabilnost i razvoj poslovnog sektora u regiji. Broj poduzetnika u županiji kontinuirano raste, a ukupno ih je u Hrvatskoj u 2024. bilo 162.135, što je povećanje u odnosu na 156.145 poduzetnika u 2023.

Izvoz iz Zagrebačke županije također zauzima važno mjesto u hrvatskoj gospodarskoj slici. Poduzetnici iz ove regije među najvećim su izvoznicima u zemlji, odmah iza Grada Zagreba i Istarske županije. To potvrđuje njihovu ulogu u međunarodnoj trgovini i doprinos rastu hrvatskog izvoza, koji je u 2024. iznosio ukupno 24 milijarde eura.

Pored brojki, važno je naglasiti da su u Zagrebačkoj županiji, kao i u cijeloj Hrvatskoj, značajan doprinos rastu gospodarstva dale mjere koje su usmjerene na potporu malim i srednjim poduzetnicima, što se može iščitati i iz kontinuiranog rasta broja novih tvrtki i obrta po stanovniku.

Situacija u ostatku Hrvatske

Izvan Zagrebačke županije, po neto dobiti u 2024. prednjače Splitsko-dalmatinska (638,7 mil. eura), Istarska (553,5 mil. eura), Primorsko-goranska (433,2 mil. eura) i Varaždinska županija (305,4 mil. eura). Dok je Istarska zabilježila rast dobiti za 86,1 milijun eura, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska su je blago smanjile, a Varaždinska povećale.

Po ekonomičnosti poslovanja vode Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska i Istarska županija. Najveći rast zaposlenosti u prvom tromjesečju 2025. imale su Virovitičko-podravska (+3,5%), Šibensko-kninska (+3,4%) i Vukovarsko-srijemska (+3,2%). Najnižu nezaposlenost, nakon Zagreba (2,6%), imale su Istarska, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija (2,8%).

Zagrebačka županija i dalje pokazuje snažan gospodarski potencijal, no razlike među hrvatskim regijama ostaju velike. Kako bi se osigurao održiv i ravnomjeran razvoj, važno je kontinuirano pratiti i podržavati poduzetnike diljem cijele zemlje, posebno u županijama koje bilježe slabije rezultate.

Maturanti u cijeloj Hrvatskoj 16. i 17. lipnja polažu ispit državne mature iz hrvatskog jezika, a upravo taj predmet redovito izaziva najviše brige, piše Studentski.hr. Prošle je godine zabilježen najlošiji prosjek u posljednjih 12 godina, čak 22,4 % učenika palo je ispit, dok ih je gotovo petina na eseju dobila nula bodova.

Ispit iz hrvatskog jezika piše se u dva dijela. u ponedjeljak, 16. lipnja, pristupnici rješavaju test koji obuhvaća čitanje, književnost i hrvatski jezik te pišu sažetak. Dan kasnije, u utorak 17. lipnja, slijedi pisanje školskog eseja.

Za prolaz iz hrvatskog jezika nužno je zadovoljiti prag prolaznosti u sve tri cjeline, test, sažetak i esej. Cjelina „Čitanje, književnost i hrvatski jezik“ donosi najviše bodova, ukupno 62, sažetak nosi 18 bodova, a esej 30 bodova. Prag prolaznosti ove je godine snižen na 30 %, dok je za ocjenu „odličan“ potrebno ostvariti 85 % ukupne riješenosti ispita.

I sažetak i esej neće se uopće vrednovati u nekoliko specifičnih slučajeva, na koje pristupnici trebaju posebno paziti.

Sažetak neće biti ocijenjen ako:

• Nije odgovoreno na zadane smjernice (mora se ostvariti barem jedan bod u sastavnici sadržaj).
• Tekst nije unutar dopuštenog broja riječi (dozvoljeno je odstupanje od 10 %).
• Rukopis je potpuno nečitak.
• Tekst je napisan velikim tiskanim slovima.

Isti kriteriji vrijede i za esej, s time da za vrednovanje mora biti ostvaren barem jedan bod u sastavnici središnja tvrdnja.

Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, prošle je godine ispit iz hrvatskog jezika pisalo 27.045 učenika, a njih 4769 (17,6 %) dobilo je nula bodova na eseju. Prosječna ocjena bila je 2,85, što je znatan pad u odnosu na godinu prije (3,10). Riječ je o najnižoj prosječnoj ocjeni još od početka državne mature.

Ipak, ovi rezultati ne trebaju obeshrabriti ovogodišnje maturante kojima je ovaj period stresan sam po sebi. Premda su prošlogodišnji rezultati bili lošiji u odnosu na prethodne godine, to ne znači da ove godine mora biti isto. Zato svim maturantima želimo sreću na nadolazećim ispitima i nadamo se da će uspjeti u poboljšanju rezultata.