Od 2027. godine svi građani Hrvatske trebali bi moći besplatno podizati gotovinu na bilo kojem bankomatu, bez obzira na to u kojoj banci imaju račun, najavilo je Ministarstvo financija. Kako prenosi Poslovni.hr, plan izaziva zabrinutost banaka koje upozoravaju da bi gubitak prihoda od naknada mogao ugroziti njihova ulaganja.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, u Hrvatskoj je krajem prvog kvartala 2025. bilo ukupno 3999 bankomata, što je oko 300 više nego početkom godine. Povećanje broja bankomata uobičajeno je uoči turističke sezone, no dugoročno gledano, mreža bankomata se smanjuje u odnosu na isti period prethodne godine manja je za gotovo 500 uređaja, a u posljednje četiri godine broj se smanjio za više od 700 ili 15 %.
Unatoč tome, Hrvatska se i dalje ubraja među zemlje Europske unije s najgušćom mrežom bankomata, više ih po glavi stanovnika imaju samo Austrija i Portugal. Visoka gustoća ponajviše se objašnjava utjecajem turizma. Gotovo polovica svih bankomata smještena je u jadranskim županijama, a najviše ih je u Gradu Zagrebu (745), Splitsko-dalmatinskoj (570) i Primorsko-goranskoj (364) županiji.
Trenutno je potrošačima omogućeno besplatno podizanje gotovine dvaput mjesečno na bankomatima banaka u kojima nemaju osnovni račun. No, prijedlog Ministarstva financija predviđa potpunu funkcionalnost nacionalne bankomatske mreže od 2027., što bi značilo potpuno ukidanje naknada za podizanje gotovine na svim bankomatima.
Banke zasad nisu usuglasile tekst memoranduma kojim bi se regulirala nacionalna mreža bankomata. Njihove pozicije po tom pitanju se razlikuju, ponajviše zbog različitih veličina mreža i troškova njihova održavanja, od opskrbe gotovinom do informatičkih prilagodbi.
Bankari ističu da naknade predstavljaju važan izvor prihoda, posebno u uvjetima volatilnih kamatnih prihoda, a koriste se za održavanje sustava, sigurnost i razvoj. U HUB Analizama pozivaju se i na međunarodnu studiju Ernst & Younga, prema kojoj su prosječne naknade u Hrvatskoj među najnižima u promatranim zemljama. Primjerice, mjesečna naknada za vođenje računa i mobilno bankarstvo iznosi tri eura.
U kontekstu digitalne transformacije, broj poslovnica i zaposlenika u bankarskom sektoru također se smanjuje. Krajem ožujka 2025. bilo je 782 poslovnice, dok ih je četiri godine ranije bilo 894. Broj zaposlenih pao je ispod 18 tisuća. Na financijskoj konferenciji u Opatiji, čelnici banaka istaknuli su važnost ulaganja u digitalizaciju. Predsjednik Uprave OTP banke Balázs Békeffy naveo je da danas odobrenje online kredita traje svega sedam minuta, dok je nekad zahtijevalo odlazak u poslovnicu. Liana Keserić iz Raiffeisenbanke Hrvatska naglasila je da digitalna transformacija zahtijeva spajanje tehnologije s personaliziranim pristupom te istaknula važnost umjetne inteligencije u podizanju efikasnosti i promjeni načina korištenja bankarskih usluga.
Dok država želi dodatno olakšati pristup gotovini građanima, banke upozoravaju da takve mjere, bez jasne strategije financiranja, mogu narušiti održivost bankarskog sustava i usporiti digitalna ulaganja. U konačnici, rasplet ove inicijative ovisit će o postizanju dogovora između države i banaka te o tome kako će se uspostaviti nacionalna mreža bankomata do 2027. godine.