Povežite se s nama

Zanimljivosti

Od 2027. besplatni bankomati za sve? Banke upozoravaju na moguće posljedice

Građani će od 2027. moći besplatno podizati gotovinu na svim bankomatima, no banke upozoravaju da bi takva odluka mogla ugroziti ulaganja i stabilnost prihoda.

Objavljeno

na

Foto: Karolina Grabowska/pexels.com

Od 2027. godine svi građani Hrvatske trebali bi moći besplatno podizati gotovinu na bilo kojem bankomatu, bez obzira na to u kojoj banci imaju račun, najavilo je Ministarstvo financija. Kako prenosi Poslovni.hr, plan izaziva zabrinutost banaka koje upozoravaju da bi gubitak prihoda od naknada mogao ugroziti njihova ulaganja.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, u Hrvatskoj je krajem prvog kvartala 2025. bilo ukupno 3999 bankomata, što je oko 300 više nego početkom godine. Povećanje broja bankomata uobičajeno je uoči turističke sezone, no dugoročno gledano, mreža bankomata se smanjuje u odnosu na isti period prethodne godine manja je za gotovo 500 uređaja, a u posljednje četiri godine broj se smanjio za više od 700 ili 15 %.

Unatoč tome, Hrvatska se i dalje ubraja među zemlje Europske unije s najgušćom mrežom bankomata, više ih po glavi stanovnika imaju samo Austrija i Portugal. Visoka gustoća ponajviše se objašnjava utjecajem turizma. Gotovo polovica svih bankomata smještena je u jadranskim županijama, a najviše ih je u Gradu Zagrebu (745), Splitsko-dalmatinskoj (570) i Primorsko-goranskoj (364) županiji.

Trenutno je potrošačima omogućeno besplatno podizanje gotovine dvaput mjesečno na bankomatima banaka u kojima nemaju osnovni račun. No, prijedlog Ministarstva financija predviđa potpunu funkcionalnost nacionalne bankomatske mreže od 2027., što bi značilo potpuno ukidanje naknada za podizanje gotovine na svim bankomatima.

Banke zasad nisu usuglasile tekst memoranduma kojim bi se regulirala nacionalna mreža bankomata. Njihove pozicije po tom pitanju se razlikuju, ponajviše zbog različitih veličina mreža i troškova njihova održavanja, od opskrbe gotovinom do informatičkih prilagodbi.

Bankari ističu da naknade predstavljaju važan izvor prihoda, posebno u uvjetima volatilnih kamatnih prihoda, a koriste se za održavanje sustava, sigurnost i razvoj. U HUB Analizama pozivaju se i na međunarodnu studiju Ernst & Younga, prema kojoj su prosječne naknade u Hrvatskoj među najnižima u promatranim zemljama. Primjerice, mjesečna naknada za vođenje računa i mobilno bankarstvo iznosi tri eura.

U kontekstu digitalne transformacije, broj poslovnica i zaposlenika u bankarskom sektoru također se smanjuje. Krajem ožujka 2025. bilo je 782 poslovnice, dok ih je četiri godine ranije bilo 894. Broj zaposlenih pao je ispod 18 tisuća. Na financijskoj konferenciji u Opatiji, čelnici banaka istaknuli su važnost ulaganja u digitalizaciju. Predsjednik Uprave OTP banke Balázs Békeffy naveo je da danas odobrenje online kredita traje svega sedam minuta, dok je nekad zahtijevalo odlazak u poslovnicu. Liana Keserić iz Raiffeisenbanke Hrvatska naglasila je da digitalna transformacija zahtijeva spajanje tehnologije s personaliziranim pristupom te istaknula važnost umjetne inteligencije u podizanju efikasnosti i promjeni načina korištenja bankarskih usluga.

Dok država želi dodatno olakšati pristup gotovini građanima, banke upozoravaju da takve mjere, bez jasne strategije financiranja, mogu narušiti održivost bankarskog sustava i usporiti digitalna ulaganja. U konačnici, rasplet ove inicijative ovisit će o postizanju dogovora između države i banaka te o tome kako će se uspostaviti nacionalna mreža bankomata do 2027. godine.

Zanimljivosti

Zanima vas kako stojite na tržištu rada? Evo kako da to saznate

Sve možete saznati u par klikova…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Ako ste u potrazi za poslom ili tek razmišljate o prijavi na burzu, Hrvatski zavod za zapošljavanje pustio je novi online alat koji bi vam mogao biti zanimljiv. Zove se “Moja zapošljivost”, a služi tome da u par minuta provjerite kolika je vjerojatnost da ćete pronaći posao u sljedećih godinu dana. Dovoljno je ispuniti kratki formular i sustav odmah izbaci procjenu.

Alat računa šanse pod pretpostavkom da ste u evidenciji nezaposlenih, ali to nije prepreka onima koji trenutačno nisu prijavljeni. U izborniku jednostavno odaberete status koji vam najbolje odgovara i kalkulator rezultat tumači kao da biste se u ovom trenutku prijavili na HZZ.

Posebno je zgodno što možete mijenjati pojedine stavke, zanimanje, razinu obrazovanja, iskustvo i još nekoliko detalja, pa odmah vidjeti kako to utječe na postotak zapošljivosti. Drugim riječima, alat daje mali uvid u to što vam tržište rada “priznaje”, a gdje možda postoje rupe koje je, ako je moguće, vrijedno popuniti.

Možda ovaj alat nije garancija, ali je praktičan način da vidite gdje se otprilike nalazite u odnosu na potražnju za radnom snagom. Ako razmišljate o promjeni zanimanja, dodatnoj edukaciji ili jednostavno želite bolje razumjeti svoje izglede, ovaj alat bi vam mogao dati dobru polaznu točku. Sretno!

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Tko je zapravo sveti Nikola? Priča o skromnom biskupu koji je pokrenuo stoljetni običaj darivanja

Od skromnog mladića iz Licije do jednog od najdražih svetaca. Evo kako je život jednog biskupa oblikovao običaje koje njegujemo i danas.

Objavljeno

na

Objavio/la

foto: FB Božićno selo

Današnje jutro posebno je razveselilo one najmlađe koji su jučer na prozor postavili svoje čiste čizmice. Danas su ih one dočekale pune slatkiša, a sve zahvaljujući dobrom biskupu koji je nesebično darivao druge. Tko je zapravo bio Sveti Nikola i otkud ovaj običaj? Saznajte u nastavku.

Rođen u gradu Patari u Maloj Aziji, na području pokrajine Licije, Sveti Nikola odrastao je u okruženju blagostanja, ali i duboke vjere. Roditelji, imućni i dugo bez djece, smatrali su njegovo rođenje Božjim darom. Ime je dobio po stricu, biskupu u obližnjoj Miri, gdje će kasnije provesti najveći dio života. No, već u mladosti ostaje bez roditelja i nasljeđuje bogatstvo koje će obilježiti njegov put, ne kroz raskoš, već kroz dobročinstvo.

Jedna od najpoznatijih epizoda iz njegova života, kasnije temelj običaja darivanja, govori o susjedu koji je izgubio imetak i carsku službu. Imao je tri kćeri koje nije mogao udati jer nije imao miraza, a u očaju je razmatrao ponižavajuće rješenje. Nikola doznaje za to i noću kriomice donosi tri vrećice zlatnika, svaku u svoje vrijeme. Otac kćeri dvaput se čudio neočekivanom daru, a treći put, prema jednoj verziji legende, uhvatio je Nikolu na djelu. Prema drugoj, mladi se svećenik popeo na krov i zlatnike ubacio kroz dimnjak, koji su zatim pali u čarape ostavljene da se suše. Odatle potječe običaj stavljanja darova u čarape i čizme, ali i motiv kasnijeg Djeda Mraza koji poklone donosi istim putem.

Nikola se u mladosti odlučuje za svećenički poziv. Iako se smatralo da će naslijediti svog strica biskupa, on bježi u Palestinu u potrazi za tihim, samotnim životom. No, nekoliko se godina kasnije vraća upravo u trenutku kad umire biskupov nasljednik i ovaj put ne može izbjeći izbor. Postaje biskup Mire, uloga koju je obnašao skromno, dijeleći svoje vrijeme između molitve i pomaganja onima koji su najviše trebali njegovu ruku.

Narodna predaja pripisuje mu brojna čudesa. Poput Isusa, smirivao je uzburkano more, zbog čega se štuje kao zaštitnik mornara. U drugim pričama ozdravlja dijete kojemu je zapela riblja kost, pa je tako postao i zaštitnik djece. Povezuje ga se i s borbom protiv nepravde, čovjekoljubljem koje se temeljilo na jednostavnom načelu koje je utemeljio Isus Krist, u svakome vidjeti bližnjega.

Umoran od napora, pokore i obaveza, umire 6. prosinca 343. godine. Pokopan je u Miri, u sarkofagu koji ondje stoji i danas. No, zbog turskih osvajanja kasnije su njegovi posmrtni ostaci preneseni u talijanski grad Bari, gdje se i danas čuvaju relikvije koje privlače vjernike iz cijelog svijeta.

Naš grad će također obilježiti ovaj blagdan prigodnim programom. Druženje počinje već u 11 sati na glavnoj adventskoj pozornici, gdje će najmlađe zabavljati mađioničar Jozo Bozo svojim interaktivnim trikovima. Odmah nakon predstave stiže i sam sveti Nikola, ali bez brige, ove godine bez Krampusa. Više detalja možete saznati ovdje.

Sveti Nikola s vremenom je postao jednako poštovan na Istoku i na Zapadu. U narodnoj tradiciji sveti Nikola simbolizira dobročinstvo učinjeno bez očekivanja zahvalnosti. Danas ga slavimo kao zaštitnika djece, pomoraca, djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, ribara, zatvorenika, trgovaca i putnika. Njegov spomendan, 6. prosinca, i dalje je dan kada djeca pune čizmice i čarape u nadi da će pronaći mali znak pažnje. Iza tog običaja stoji čovjek koji je vjerovao u jednostavnu, ali zahtjevnu ideju: da se ljubav prema čovjeku živi djelima, a ne riječima. I zato je priča o Svetom Nikoli jednako živa danas kao i prije.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Malene njuške imaju svoj dan! U Zagreb stiže popularna svjetska povorka

Ima li to Zagreb novu tradiciju pred vratima?

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: RDNE Stock project/pexels.com

U subotu 6. prosinca, u samom središtu Zagreba, održat će se prva adventska šetnja jazavčara. Događaj počinje okupljanjem u 10.30 sati u parku Ribnjak, nakon čega će vlasnici sa svojim psima krenuti u zajedničku šetnju adventski ukrašenim gradskim ulicama.

Jazavčari su posljednjih godina među najpopularnijim pasminama, dijelom i zbog svojeg prepoznatljivog izgleda i karaktera. Njihova popularnost potvrđuje se i kroz brojne parade koje se održavaju u svjetskim metropolama, uključujući i Pariz, gdje redovito privlače pažnju prolaznika i turista.

Sličan koncept sada stiže i u Zagreb. Očekuje se da će mnogi vlasnici svoje male “kobasice” odjenuti u prigodne, blagdanske kombinacije, što je postalo neizostavan dio ovakvih događanja u drugim gradovima.

Sudjelovanje je otvoreno svima, ne samo vlasnicima jazavčara. Kako navode organizatori, dobrodošli su svi koji vole pse, šetnje i adventski ugođaj.

Nastavite čitati

Priča iz kvarta

Kad se Ziher dočepa mikrofona… ‘Najljepša jelka, najbolji ljudi i Gorica Vel’ka!’

Čovjek s tisuću talenata, duhom vječno mladi Denis Obadić Ziher, snimio je pjesmu koja je posvećena Božićnom selu na velikogoričkom Adventu, a spot funkcionira kao najbolja moguća reklama za naš grad…

Objavljeno

na

Dobar dio nas odrastao je uz kultnu “Normalnofobiju”, osebujan humoristični serijal u izvedbi Denisa Obadića zvanog Ziher i Gorana Brozovića Strehe. Vrijeme kad su si selotejpom lijepili banane za lice i pjevali “Medu i zeku”, kao i brojne druge hitove naše generacije, danas je davna prošlost. Dečki su u međuvremenu otišli u druge sfere, bave se ugostiteljstvom, poduzetništvom, ali Ziher se i dalje voli s vremena na vrijeme podružiti s mikrofonom.

Učinio je to i ovih dana, jer na svom Facebook profilu objavio je spot za pjesmu “Božićno selo”. Stvar je, kao što će i samo ime otkriti, posvećena našem nadaleko poznatom Božićnom selu, slamnatoj oazi na goričkom Adventu, omiljenom okupljalištu naših klinaca u ovim blagdanskim danima.

A izvedba je – ziherovska…

Ima tu poznatih lica, redaju se i prekrasni kadrovi našega grada, popraćeni žestokim ritmovima i likom dobrog starog Djeda Božićnjaka. Uostalom, pogledajte…

Nastavite čitati

Zanimljivosti

KAMO ZA VIKEND Advent, koncerti, hokej i Sveti Nikola

Prvi vikend u prosincu donosi raznovrsan program! Evo što vas sve čeka.

Objavljeno

na

Objavio/la

Advent je tek počeo, a već ovog vikenda zabavni programi diljem Velike Gorice i okolnih gradova ulaze u punu brzinu. Ako razmišljate gdje provesti vikend, bilo s obitelji, prijateljima ili u solo adventskoj šetnji, pripremili smo detaljan pregled događanja koji će vam olakšati planiranje.

Advent u Gorici

U Velikoj Gorici subota počinje u blagdanskom duhu. Sveti Nikola stiže već u 11:00 sati, uz predstavu i druženje s najmlađima, kao i tradicionalno darivanje. Glazba se vraća u poslijepodnevnim satima, kada u 16:00 sati preuzima DJ program. Nakon toga, u 18:00 sati, na Trgu Stjepana Radića pali se druga adventska svijeća, trenutak koji obično okupi brojne građane. Dan završava koncertom popularne goričke grupe Emanuel, koja nastupa u 20:00 sati.

Advent u Samoboru

Samobor ove subote naglasak stavlja na trash glazbu. Na Trgu kralja Tomislava u 21:00 sat nastupaju Taking the Trash Out, uz pratnju DJ Igora. Program je idealan za sve koji vole kombinaciju live svirke i plesnog ritma te traže mjesto za izlazak nakon cjelodnevnih adventskih aktivnosti.

Zimski cajti – Sveta Nedjelja

U Svetoj Nedelji subota donosi bogat sadržaj već od ranog jutra. Zimski cajti postaju sportsko središte od 10:00 do 12:00 sati, kada se održava hokejaški turnir “Winter Clash Sveta Nedelja”. Sudjeluju najmlađi igrači iz četiri kluba – Medveščak Admiral, Mladost Zagreb, Zagreb i Sisak, a utakmice se izmjenjuju svakih deset minuta. Organizatori pozivaju posjetitelje da podrže male sportaše, što obično stvara posebno srdačnu atmosferu. Večernji dio programa počinje u 18:00 sati, uz “Čizmice u ritmu” i DJ Symarta, koji priprema glazbu za lagano predblagdansko druženje.

Advent u Zaprešiću

Zaprešić svoj advent otvara već u petak, 5. prosinca, kada u 18:00 sati kreće ZFM Ledeni Party na klizalištu, dobar uvod u vikend za sve koji vole animaciju i glazbu na ledu. Subota je rezervirana za najmlađe, uz dolazak svetog Nikole i Krampusa u 18 sati na šetnici, dok će glazbenu večer voditi ToMa sa svojim bendom. U nedjelju, od 18 sati počinje ZFM Full Disco Party uz DJ Škua, idealno za završetak vikenda u opuštenoj disco atmosferi.

Advent u Dugom Selu

Koncertima ovog vikenda stvarno nema kraja, a još jedan se nudi u Dugom Selu, u sklopu adventa. U Perivoju grofa Draškovića u 19:30 sati nastupa Sandi Cenov, što će privući sve koji žele subotu završiti uz poznate domaće hitove i opuštenu atmosferu na otvorenom.

Advent je tek počeo, a već se osjeća ona posebna energija koju donose prosinački vikendi, više šetnji, više susreta i više razloga da izađemo iz kuće. Velika Gorica i okolni gradovi nude programe koji lako ispune cijeli dan, ali i one koji su idealni za kratki bijeg iz svakodnevice. Bilo da tražite gdje odvesti djecu, gdje poslušati dobru glazbu ili samo želite osjetiti taj poznati predblagdanski šušur, ovaj vikend pruža dovoljno izbora da svatko pronađe nešto svoje.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno