Sve više odraslih osoba širom svijeta, osobito u današnjem ubrzanom ritmu života, suočava se s nesanicom uzrokovanom stresom. Kako piše Večernji.hr, problem koji pogađa milijune ne odnosi se samo na teškoće pri usnivanju, već i na poremećen ritam sna, kraće trajanje odmora i učestale buđenja. Prema riječima stručnjaka za spavanje, stres ne djeluje samo na emocije, on izravno blokira biološke mehanizme potrebne za zdrav i restorativan san.

Iako stres u malim dozama može biti koristan, primjerice, kad nas motivira da se nosimo s izazovima, njegova prisutnost prije spavanja može imati suprotan učinak. Certificirani stručnjak za spavanje Eric Ridenour sa stranice Eachnight.com objašnjava kako stres izravno utječe na našu sposobnost da zaspimo. “Kad smo pod stresom, sustavi uzbuđenja u mozgu ostaju aktivni”, kaže Ridenour. “Tijelo može biti iscrpljeno, ali mozak i dalje radi punom parom, kao da smo u pripravnosti.”

Ovaj biološki nesklad s vremenom stvara negativnu naviku: mozak počinje povezivati vrijeme za spavanje s tjeskobom i frustracijom, a ne s odmorom. Rezultat je poznat mnogima, okretanje po krevetu, iscrpljenost i nemogućnost da se misli utišaju.

Istraživanje portala Eachnight.com potvrđuje ono što mnogi već osjećaju na vlastitoj koži, stres ozbiljno narušava kvalitetu sna. Osobe koje su prijavile srednje do visoke razine stresa imale su problema s usnivanjem, spavale su kraće u prosjeku 1,5 sat manje, a posebno zabrinjava podatak da im se značajno smanjila REM faza sna, ključna za emocionalnu obradu i mentalnu regeneraciju. Još jedan neprijatelj spavanja je povišena razina kortizola (hormona stresa) koja može ostati visoka i do dva sata nakon što legnemo. Tijelo, zapravo, misli da je i dalje u stanju opasnosti, iako je jedini okidač vlastiti um.

Ipak, stručnjaci ističu da nismo bespomoćni. Ključ leži u stvaranju rutine koja umiruje um i tijelo. Prvo pravilo je isključiti poslovne obveze nakon određene večernje točke, e-mailovi i obavijesti mogu pričekati. Jednako korisno može biti vođenje dnevnika misli ili zapisivanje zadataka za sutra, čime se mentalni teret simbolično “odlaže”. Savjetuje se i uvođenje tzv. prijelazne zone , 30 do 60 minuta prije sna bez ekrana, u kojoj se prakticiraju smirujuće aktivnosti poput čitanja, istezanja ili meditacije. Idealna spavaća soba, kažu stručnjaci, trebala bi biti tamna, hladna i bez ometanja. Za one kojima misli i dalje bruje, bijeli šum ili opuštajući zvukovi mogu pomoći da se pažnja preusmjeri. I za kraj, dosljedan ritam spavanja i buđenja, čak i vikendom, može napraviti ogromnu razliku.

Psi su znatiželjni, pogotovo kad je riječ o hrani. Molećiv pogled, lagano cviljenje, rep koji maše u iščekivanju, sve to može natjerati i najdiscipliniranijeg vlasnika da popusti. No, kako prenosi Večernji.hr nije svaka ljudska hrana sigurna za pseću zdjelicu. Dapače, neke uobičajene namirnice koje svakodnevno koristimo u kuhinji mogu imati ozbiljne, pa čak i kobne posljedice za pse.

Kuhana kost

Mnogi će reći da psi vole kosti i to je istina. No velika je razlika između sirove i kuhane kosti. Stručnjaci objašnjavaju da se kuhana kost lako raspada u oštre komadiće koji mogu začepiti probavni sustav, izazvati zatvor ili, u najgorem slučaju, probušiti crijeva. Takvo stanje može imati smrtonosan ishod, osobito ako se ne reagira na vrijeme.

Grožđe i grožđice

Još opasnija je, vjerovali ili ne, sitna grožđica. Iako se točan uzrok toksičnosti ne zna, i grožđe i grožđice povezani su s ozbiljnim oštećenjem jetre i zatajenjem bubrega kod pasa. Dovoljna je i mala količina da izazove teške zdravstvene komplikacije. Stoga kolači, keksi, žitarice i sve ostalo što ih sadrži trebaju biti izvan dohvata psećih njuški.

Luk, češnjak i vlasac

Još jedna česta pogreška je uključivanje luka ili češnjaka u pseću prehranu, osobito u ostacima s obiteljskog stola. Bilo da su sirovi, kuhani ili sušeni, pripadnici porodice luka mogu uzrokovati oštećenje crvenih krvnih stanica i gastrointestinalne smetnje. Ono što ovu opasnost čini dodatno lukavom je činjenica da se simptomi često ne javljaju odmah, već danima nakon konzumacije.

Bez panike, ali s oprezom

Upozorenja poput onih koje je izdala udruga Battersea Dogs and Cats Home služe kao podsjetnik da i najbolje namjere mogu imati loše posljedice ako nismo informirani. Psi možda jesu članovi obitelji, ali njihove potrebe i osjetljivosti nisu iste kao naše. Zato stručnjaci apeliraju na vlasnike da ne dijele ljudsku hranu nasumce, već da se konzultiraju s veterinarima i informiraju o tome što njihov ljubimac smije i ne smije pojesti.

Psi nam vjeruju, ali mi smo ti koji moraju donositi informirane odluke. Od komada čokolade do ostataka od nedjeljnog ručka, sve što njima izgleda primamljivo može nositi ozbiljan rizik. Ako želite svom psu pružiti dug, zdrav i sretan život zapamtite, bolje je spriječiti nego liječiti.

Ljetni upisni rok završen je službenom dostavom upisnica školama, čime su učenici i formalno postali srednjoškolci. Dok oko osam tisuća praznih mjesta čeka jesenski rok, Srednja.hr donosi popis srednjih škola koje su upisali učenici s najviše bodova u našoj okolici.

Škole s prijamnim ispitom:

1. I. gimnazija – prirodoslovno-matematička gimnazija – prosječan broj bodova 87,72
2. XV. gimnazija – prirodoslovno-matematička gimnazija – prosječan broj bodova 86,71 3.
3. Gimnazije Lucijana Vranjanina – prirodoslovno-matematička gimnazija – prosječan broj bodova 86,54
4. Gimnazija Tituša Brezovačkog – opća gimnazija – prosječan broj bodova 86,24
5. I. gimnazija – opća gimnazija – prosječan broj bodova 85,92
6. X. gimnazija Ivan Supek – prirodoslovno-matematička gimnazija – prosječan broj bodova 85,58
7. Prirodoslovna škola Vladimira Preloga – prirodoslovna gimnazija – prosječan broj bodova 85,30
8. Gimnazija Lucijana Vranjanina – opća gimnazija – prosječan broj bodova 84,99
9. Prirodoslovna škola Vladimira Preloga – prirodoslovna gimnazija uz predmete na stranom jeziku – prosječan broj bodova 84,98
10. V. gimnazija – prirodoslovna-matematička gimnazija – prosječan broj bodova 84,05

Škole bez prijamnog ispita:

1. X. gimnazija Ivan Supek – opća gimnazija uz skupinu predmeta na stranom jeziku – prosječan broj bodova 79,54
2. X. gimnazija Ivan Supek – opća gimnazija – prosječan broj bodova 79,04
3. II. gimnazija – opća gimnazija – prosječan broj bodova 79,02
4. IV. gimnazija – dvojezični program jezične gimnazije na engleskom jeziku – prosječan broj bodova 78,76
5. Gornjogradska gimnazija – opća gimnazija – prosječan broj bodova 78,22
6. XVI. gimnazija – dvojezični program jezične gimnazije na engleskom jeziku – prosječan broj bodova 78,22
7. III. gimnazija – opća gimnazija – prosječan broj bodova 78,12
8. XI. gimnazija – opća gimnazija – prosječan broj bodova 77,69
9. Tehnička škola Ruđera Boškovića – tehničar za mehatroniku – prosječan broj bodova 77,65
10. Zdravstveno učilište – farmaceutski tehničar – prosječan broj bodova 77,27

Za one koji još nisu osigurali svoje mjesto, slijedi jesenski rok.

Europska unija službeno ulazi u novu eru regulacije umjetne inteligencije, piše Index.hr. Zakon o umjetnoj inteligenciji (AI Act), donesen prošle godine, danas je i formalno stupio na snagu u dijelu koji se odnosi na modele opće namjene poput ChatGPT-a i Geminija. Njegova svrha? Povećati transparentnost i sigurnost, zaštititi autorska prava te osigurati odgovornost onih koji razvijaju moćne AI sustave.

Prema novim pravilima, svi programeri koji razvijaju AI sustave opće namjene, dakle one koji generiraju tekst, analiziraju jezik ili pišu kod, moraju javno otkriti kako njihovi modeli funkcioniraju i na čemu su trenirani. Za naprednije modele, koji potencijalno mogu predstavljati rizik za društvo, uvode se dodatne obveze, uključujući detaljna izvješća o sigurnosnim mjerama. Zakon jasno zahtijeva da developeri prijave izvore podataka korištenih u obuci, osobito ako su se služili automatiziranim prikupljanjem sadržaja s web stranica. Također su dužni objasniti kako štite intelektualno vlasništvo i omogućiti komunikaciju s vlasnicima autorskih prava.

Unatoč novom okviru, nisu svi zadovoljni. Udruge koje štite interese autora i izdavača, poput njemačke inicijative Urheberrecht, kritiziraju zakon jer ne ide dovoljno daleko. Smatraju da bez obveze imenovanja konkretnih skupova podataka ili domena, transparentnost ostaje polovična.

U praksi, to znači da i dalje nije jasno koristi li AI sadržaje zaštićene autorskim pravima, poput članaka, pjesama ili fotografija, bez dopuštenja, što mnogi smatraju sivom zonom.

Europski ured za umjetnu inteligenciju, koji će nadzirati provedbu zakona, s nadzorom novih modela kreće u kolovozu 2026., a onih objavljenih ranije, godinu dana kasnije. No kad jednom sve krene, kazne neće biti simbolične: prekršaji mogu koštati do 15 milijuna eura ili 3 posto globalne godišnje prodaje, ovisno što je više. Kako bi olakšala prilagodbu, Europska komisija objavila je dobrovoljne smjernice i kodeks ponašanja. Google, tvorac AI modela Gemini, već je izrazio namjeru da potpiše kodeks, iako je upozorio da bi zakon mogao ograničiti inovaciju.

Europska komisija najavila je da će pokrenuti novu sveobuhvatnu studiju o ukidanju sezonskog pomicanja sata, piše N1. Ova odluka dolazi na inicijativu Poljske i nekoliko drugih država članica Europske unije koje žele ponovno razmotriti staru, ali nikad razriješenu dilemu. Ostati trajno na ljetnom ili zimskom računanju vremena? Prvi rezultati analize očekuju se najranije 2026. godine, a ovaj potez označava povratak rasprave koja je bila zamrznuta još od 2019.

Europski parlament je još prije šest godina usvojio prijedlog za ukidanje dvostruke promjene sata, no ta odluka nikada nije zaživjela. Glavni razlog je bio nedostatak konsenzusa među državama članicama oko toga koje vrijeme bi trebalo postati trajno.

U odgovoru na zastupničko pitanje, povjerenik Apostolos Tzitzikostas istaknuo je kako Europska komisija trenutno surađuje s predsjedništvima Vijeća i državama članicama kako bi se procijenili daljnji koraci. Najavio je da će nova studija rasvijetliti posljedice mogućeg ukidanja pomicanja sata i omogućiti informiranu odluku.

Proces je potaknut tijekom poljskog predsjedanja Vijećem EU-a, a dodatni pritisak dolazi i od pojedinih članica koje žele konačno zatvoriti ovo višegodišnje pitanje.

Iako nova analiza ne znači i skoru promjenu, ona označava važan institucionalni korak prema mogućem ukidanju pomicanja sata. Za sada ostaje neizvjesno hoće li i kada doći do dogovora među članicama, no jedno je sigurno, pitanje sata ponovno je aktualno. Građani EU-a, među kojima su mnogi i dalje skeptični prema dvostrukom godišnjem podešavanju kazaljki, sada mogu barem računati na to da će se o njihovom vremenu ponovno ozbiljno razgovarati.