Više od 473.000 građana Hrvatske krajem ožujka 2025. štedjelo je u trećem mirovinskom stupu, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), prenosi Mirovina.hr. Iako je riječ o dobrovoljnom obliku štednje za starost, udio zaposlenih koji se odlučuju za ovu opciju iznosi oko 27 %. Unatoč porastu broja članova fondova, broj isplata mirovina iz trećeg stupa u stalnom je padu.

Treći mirovinski stup predstavlja dodatnu, dobrovoljnu štednju za starost koju građani mogu sami ugovarati i prilagođavati prema svojim mogućnostima. Dinamiku uplata, način i rokove isplate određuju sami štediše, a za uplate se ostvaruju državni poticaji, kao i određeni prinos. No, unatoč pogodnostima, treći stup još uvijek ne koristi većina građana Hrvatske.

Prema službenim podacima Hanfe, krajem ožujka 2025. godine otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi imali su 423.304 člana, dok je u zatvorenim fondovima bilo dodatnih 49.986 članova. Ukupno to čini više od 473.000 građana koji štede u trećem stupu.

Taj udio mogao bi biti i veći kada bi se iz ukupnog broja zaposlenih isključile specifične skupine poput umirovljenika i stranih radnika. Važno je napomenuti i da osobe koje nisu zaposlene također mogu samostalno uplaćivati sredstva u ovaj oblik štednje.

Iako broj ljudi u trećem stupu raste u odnosu na početak 2024. kada ih je bilo oko 443.000 (sada ih je 30.000 više), broj isplata iz trećeg stupa već godinama opada. Krajem 2019. godine zabilježeno je oko 7.900 isplata, dok je taj broj do kraja 2023. pao na 4.100. Hanfa nije iznijela podatke o prosječnom iznosu ovih isplata, budući da on ovisi o planu isplate koji štediša sam određuje. Među mogućnostima je i jednokratna isplata dijela sredstava.

Usporedi li se broj isplata s ukupnim brojem umirovljenika u Hrvatskoj, kojih je oko 1,2 milijuna, isplate iz trećeg stupa čine vrlo mali udio. Razlog za to djelomično leži u činjenici da u trećem stupu uglavnom štede mlađe generacije koje do mirovine još nisu stigle.

Jedna od pogodnosti trećeg stupa je i mogućnost korištenja mirovine već od 50. godine života, za one koji su štednju ugovorili do kraja 2018. godine ili od 55. godine za ostale, bez obzira na formalni odlazak u mirovinu. Uz to, moguće je jednokratno podići do 30 posto ukupno ušteđenih sredstava.

Još jedna važna stavka jest nasljednost. U slučaju smrti člana fonda, sredstva na njegovom osobnom računu u potpunosti su nasljediva. Ako je ugovorena privremena isplata iz imovine fonda, nasljednici i dalje imaju pravo na jednokratnu isplatu prema uvjetima ugovora.

Foto: Alesia Kozik/pexels.com

Što je treći mirovinski stup i kome se isplati?

Treći mirovinski stup zapravo obuhvaća dva tipa fondova, otvorene i zatvorene. U otvorene se može uključiti svaki građanin, dok su zatvoreni fondovi rezervirani za zaposlenike određenih organizacija koje svojim radnicima nude ovu štednju kao dodatnu pogodnost.

Sredstva uplaćena u treći stup smatraju se privatnim vlasništvom člana, bez obzira na to uplaćuje li ih sam ili to čini njegov poslodavac. Osim fleksibilnosti, dodatni poticaj za štednju dolazi u obliku državnih i poreznih olakšica.

Poslodavci imaju mogućnost uplaćivati do 55,36 eura mjesečno (odnosno 796,34 eura godišnje) kao priznati porezni trošak, dok zaposlenici mogu ostvariti državni poticaj u iznosu od 15 posto na uplate do 663,61 eura godišnje. To u praksi znači maksimalni godišnji poticaj od 99,54 eura.

Unatoč pogodnostima, broj građana uključenih u treći stup nije velik. Razlozi se kreću od nedostatka informacija, do činjenice da mnogima nakon pokrivanja osnovnih životnih troškova ne preostaje dovoljno za štednju. Ipak, mirovinska društva nude kalkulatore na svojim internetskim stranicama, koji mogu pomoći građanima da lakše procijene dugoročne koristi.

Prema primjeru kalkulatora Erste Plavog, uz uplate od 100 eura mjesečno, godišnji prinos od 5 % i državni poticaj, kroz 20 godina štednje moguće je akumulirati 43.776 eura. Od toga, 24.000 eura su izravne uplate korisnika, dok ostatak čine prinosi i poticaji.

Treći stup nudi niz pogodnosti, no i dalje ostaje manje iskorišten oblik štednje. Ključ njegove isplativosti leži u dugoročnosti i ranom početku.

Kako doživjeti duboku starost bez demencije i kroničnih bolesti? Prema riječima dr. Erica Topola, renomiranog američkog kardiologa i stručnjaka za dugovječnost, odgovor se ne nalazi u genima, već u svakodnevnim životnim navikama, a njegove savjete prenosi Tportal.

Topol i njegov tim sa Scripps Research Translational instituta u Kaliforniji više od dva desetljeća proučavaju osobe starije od 80 godina koje su ostale mentalno i tjelesno zdrave. Rezultate tog opsežnog istraživanja izložio je u svojoj novoj knjizi „Super Agers: An Evidence-Based Approach to Longevity”.

Iako se dugo smatralo da naslijeđe ima ključnu ulogu u dugovječnosti, Topol ističe da geni čine tek manji dio mozaika. U svojoj studiji obuhvatio je 1.400 osoba koje su starost doživjele bez ozbiljnih dijagnoza poput raka, bolesti srca ili Alzheimerove bolesti. Zaključak je jasan, tjelesna aktivnost, pravilna prehrana i dobar san presudni su čimbenici zdravog starenja. „Zdravlje tijela počinje s kretanjem”, ističe Topol, koji je u vlastitu rutinu uvrstio svakodnevne šetnje, vježbe snage i vježbe ravnoteže poput stajanja na jednoj nozi.

Prema njegovim riječima, upravo je redovita tjelovježba najvažniji korak prema dugom životu. Drugi ključni element koji Topol naglašava jest kvalitetan san. Nova znanstvena saznanja pokazuju da spavanje omogućuje čišćenje mozga od otpadnih tvari putem glimfatičkog sustava, čime se značajno smanjuje rizik od demencije. „Bez sna sve ostalo gubi smisao”, kaže Topol. On osobno vodi brigu o pravilnoj rutini spavanja, izbjegava kasne obroke i ne vježba predvečer kako bi očuvao kvalitetu odmora. Prehrana je treći stup zdravog starenja.

Topol preporučuje biljnu prehranu bogatu zdravim mastima i nemasnim izvorima proteina poput ribe, orašastih plodova i mahunarki. Posebno upozorava na opasnosti pretjeranog unosa industrijski prerađene hrane, koju povezuje s upalama i kroničnim bolestima. Iako je povećao unos proteina zbog treninga snage, naglašava važnost umjerenosti. Uz fizičko zdravlje, Topol ne zaboravlja ni mentalno. Ističe kako boravak u prirodi, svakodnevne šetnje na otvorenom i izlaganje zelenilu smanjuju stres i tjeskobu. „Priroda ima moć vraćanja duhovne ravnoteže”, poručuje. Kada su u pitanju suplementi i alkohol, Topol preporučuje oprez, dodaci prehrani nisu nužni ako se osoba zdravo hrani i redovito vježba, dok konzumaciju alkohola treba svesti na najviše sedam pića tjedno.

Gledajući u budućnost, vjeruje da će tehnologije koje mjere biološku starost pojedinih organa otvoriti nove mogućnosti za prevenciju bolesti poput raka i neurodegenerativnih poremećaja. Zaključno, poruka dr. Topola je jasna, promjene životnog stila vrijede u svakoj dobi. Bilo da ste u 40-ima, 50-ima ili 60-ima, nije kasno za zdraviju svakodnevicu. „Sadašnja medicina je na pragu velikih otkrića. Nikada nismo bili bliži stvarnoj prevenciji bolesti koje dolaze s godinama i to je uzbudljivo”, zaključuje Topol.

Tijekom ljetnih mjeseci, kada su grmljavinske oluje najčešće, rizik od udara munje značajno raste, prenosi Večernji.hr. Prema američkim Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), čak 73 % smrtnih slučajeva uzrokovanih udarom groma događa se u lipnju, srpnju i kolovozu. S obzirom na ozbiljnost opasnosti, stručnjaci su sastavili popis od devet stvari koje nikada ne biste smjeli raditi tijekom grmljavinskog nevremena.

Grmljavinske oluje nastaju kada se spoje tri ključna uvjeta, visoka razina vlage u zraku, atmosferska nestabilnost i vanjski okidač. Rezultat toga mogu biti snažna kiša, munje, grmljavina, jak vjetar, pa čak i tuča. Iako se na vremenske prilike ne može utjecati, pravovremenim ponašanjem moguće je smanjiti rizik od ozljeda i smrti.

1. Izbjegavajte svaki kontakt s vodom

Stručnjaci upozoravaju da se nikako ne biste smjeli tuširati, prati suđe niti imati bilo kakav kontakt s tekućom vodom tijekom oluje jer munja može putovati kroz vodovod. Iako su plastične cijevi nešto sigurnije od metalnih, preporuka je izbjegavati vodu u svakom obliku.

2. Ne koristite elektroničke uređaje

Elektronika spojena na utičnice predstavlja rizik, bez obzira na to je li uređaj uključen. Računala, televizori, telefoni, perilice i štednjaci mogu prenijeti električni udar ako munja udari u elektroenergetski sustav.

3. Ne približavajte se kaminima

Mnogi kaminski umeci izrađeni su od metala i mogu provoditi struju kroz dimnjak. Uz to, vjetrovite oluje mogu uzrokovati povrat dima u prostoriju, što predstavlja dodatni rizik.

4. Odmah potražite zaklon

Ako se nalazite na otvorenom prostoru kad grmljavina započne, preporuka je da se što prije sklonite u zatvoren prostor. Posebno su opasni povišeni i široki otvoreni tereni jer munja prirodno pogađa najviše točke.

5. Nemojte ležati na tlu

U slučaju da ne možete pronaći zaklon, stručnjaci preporučuju čučanje u položaju „lopte”, s glavom zabačenom prema dolje i rukama preko ušiju. Ležanje na tlu je posebno opasno jer mokra površina može provoditi struju i uzrokovati ozbiljne ozljede.

6. Ne sklanjajte se ispod drveća

Iako pružaju privid sigurnosti, stabla mogu privući munje ili im se mogu lomiti grane koje tada predstavljaju dodatnu opasnost. Ako nema druge opcije, preporuka je skloniti se ispod najnižeg stabla, izbjegavajući stajanje na njegovim korijenima.

7. Držite se podalje od stupova i dalekovoda

Telefonski stupovi i električni vodovi često su mete udara munje. Njihovo neposredno okruženje može postati izuzetno opasno, osobito ako dođe do rušenja vodova.

8. Osigurajte predmete oko kuće

Prije nego nevrijeme započne, važno je unijeti ili pričvrstiti sve predmete iz dvorišta, uključujući suncobrane i kante za smeće. Jake oluje s vjetrovima mogu ih pretvoriti u projektile koji oštećuju imovinu ili ozljeđuju ljude.

9. Ne puštajte kućne ljubimce s uzice

Tijekom grmljavinske oluje životinje se mogu uplašiti i reagirati nepredvidivo. Držanje kućnih ljubimaca na uzici i brzo povlačenje na sigurno ključno je za njihovu sigurnost.

Također, savjetujuju se i dodatne mjere opreza, poput prijave na sustave za hitna upozorenja i izrade plana za obitelj u slučaju vremenskih nepogoda. No, najvažniji korak je poznavanje ponašanja koje treba izbjegavati kako biste tijekom ljetnih nevremena ostali sigurni.

U utorak i srijedu u osnovnim i srednjim školama diljem Hrvatske provodi se izjašnjavanje zaposlenika o spremnosti na štrajk u lipnju, prenosi Srednja.hr. Organizatori su Sindikat Preporod i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama, dok se štrajku pridružuje i Sindikat znanosti i visokog obrazovanja, kao i sindikat odgojitelja.

Najavljeni štrajk mogao bi se poklopiti s održavanjem državne mature i zaključivanjem ocjena, što je izazvalo reakciju ministra znanosti, obrazovanja i mladih Radovana Fuchsa. Ministar je ponovno upozorio kako će školska godina biti produljena gdje god to bude potrebno.

„Školska godina će se okončati s predviđenim brojem radnih dana, a ako bude potrebno, onima koji to ne budu mogli škola će se produžiti onoliko koliko bude trebalo”, poručio je Fuchs, a informaciju je prenijela Vlada.

Prema važećem školskom kalendaru, nastava bi trebala završiti 13. lipnja. No, kako bi se školska godina mogla uredno zaključiti, potrebno je ostvariti najmanje 175 nastavnih dana za redovne razrede i 160 dana za maturante. U suprotnom, škole bi mogle raditi i nakon službenog završetka nastave.

Ministar je istaknuo i da dani provedeni u štrajku neće biti plaćeni, kao ni raniji prosvjedi u ožujku i travnju. Dodao je kako bi lipanjski štrajk mogao utjecati na isplate plaća za srpanj i kolovoz. Najavio je i da će Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja poduzeti sve kako bi matura bila provedena na vrijeme i kako bi se maturanti mogli upisati na fakultete.

Zahtjevi sindikata i aktualni pregovori Sindikati od Vlade traže povećanje osnovice plaće za 10 %, nasuprot ponuđenih 3+3 % te povećanje koeficijenata za obračun plaće. Iako konkretni zahtjevi za koeficijente nisu iznijeti, sindikati traže i povratak prosvjetnog dodatka dok se sustav koeficijenata ne uredi. Među zahtjevima je i izuzeće zaposlenika u sustavu znanosti i obrazovanja od ocjenjivanja učinkovitosti rada, kao i odgoda reforme strukovnih škola, uvođenja modularne nastave i sistematizacije radnih mjesta u znanosti.

Što će biti s ljetnim praznicima, ovisi o razvoju događaja u lipnju, mjesecu koji bi mogao obilježiti novi val štrajkova u obrazovanju.

Kada je najbolje vrijeme za odlazak na spavanje? Odgovor otkriva najnovija analiza spavanja koju su proveli stručnjaci Europskog kardiološkog društva. Nakon šestogodišnjeg praćenja više od 80.000 volontera, znanstvenici su zaključili da je između 22 i 23 sata idealno vrijeme za odlazak na počinak, što nazivaju i „zlatnim satom spavanja”, prenosi 24sata.

Istraživanje je pokazalo da osobe koje redovito idu spavati iza ponoći imaju čak 25 % veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Međutim, ni prerani odlazak na spavanje, prije 22 sata, nije idealan, povezan je s 12 % većim rizikom za iste bolesti. Slični su rezultati potvrđeni i u Japanu, gdje je istraživanje na tisuću radnika otkrilo da oni koji liježu iza ponoći češće pokazuju simptome depresije. Prema preporukama, odraslima je potrebno sedam do devet sati sna svake noći kako bi održali dobro zdravlje.

Osobe koje spavaju manje od šest sati, ili više od deset, nalaze se izvan optimalnog raspona za većinu populacije. Osim vremena odlaska na spavanje, na kvalitetu sna utječu i uvjeti u spavaćoj sobi. Preporučuje se da prostorija bude tamna i rashlađena, a krevet udoban, ali ne previše mekan, s posteljinom od prozračnih materijala. Spavanje bez odjeće može pomoći tijelu da lakše regulira tjelesnu temperaturu. Također, san je otežan ako idemo u krevet previše siti ili gladni.

Stručnjaci zaključuju da je važno ne samo koliko spavamo, nego i kada to činimo. „Zlatni sat” između 22 i 23 sata predstavlja najbolji balans, ni prerano ni prekasno i može igrati ključnu ulogu u očuvanju zdravlja srca i mentalnog stanja.