Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od 2. rujna 2025. godine otvara javni poziv za sufinanciranje zamjene zastarjelih sustava grijanja u tri grada, među kojima je i Sisak, piše Tportal. Građani Siska, koji se suočavaju s problemima onečišćenog zraka, mogu ostvariti do 16.150 € bespovratne potpore za prelazak na ekološki prihvatljive izvore energije.

Ovaj poziv Fonda usmjeren je isključivo na gradove druge kategorije kakvoće zraka u tzv. industrijskoj zoni Hrvatske, a Sisak je jedan od njih. Cilj mjere je smanjenje emisije štetnih lebdećih čestica koje nastaju prvenstveno iz starih kućnih ložišta na kruta goriva, što u zimskim mjesecima dodatno pogoršava kvaliteta zraka u urbanim sredinama. Građani mogu dobiti bespovratna sredstva za ugradnju sustava grijanja na obnovljive izvore energije, poput pirolitičkih kotlova na drva, dizalica topline i fotonaponskih elektrana.

U troškove potpore ubraja se i stručna pomoć prilikom prijave, a cijeli postupak podnošenja zahtjeva odvijat će se isključivo elektroničkim putem, putem eFZOEU sustava. Oni koji se odluče na prijavu preko opunomoćenika, morat će imati punomoć ovjerenu kod javnog bilježnika. Za ovu mjeru Fond je osigurao 10 milijuna eura, a planirano je sufinanciranje oko 1.100 sustava na području triju gradova. Prema riječima direktora Fonda, Luke Balena, cilj je omogućiti kućanstvima dugoročne uštede na grijanju, ali i potaknuti prelazak na čišća i održiva rješenja.

Ova inicijativa dio je šireg programa ukupne vrijednosti 220 milijuna eura kojim Ministarstvo poljoprivrede i zaštite okoliša, pod vodstvom ministrice Marije Vučković, planira niz mjera za poboljšanje kvalitete zraka. Uz zamjenu kućnih ložišta, program će obuhvatiti i energetsku obnovu domova, poticaje za fotonaponske sustave, kao i subvencije za vozila na alternativna goriva.

Poslije skoro 330 godina u Šćitarjevu je osnovana “Bratovština sv. Martina – Šćitarjevo”, javio nam je Ivan Nađ iz ovoga mjesta, jedan od najaktivnijih pojedinaca u ovoj priči. Spomenuta Bratovština ukinuta je još davne 1697. godine, a još gotovo cijelo stoljeće u mjestu su djelovale još tri bratovštvine, sve dok nisu ukinute Bratovština “Muke i smrti Kristove”, Bratovštvina “Svete Barbare, mučenice” te Bratovština “Karmelskog škapulara Majke Božje”.

Pojam Bratovština označava vjersku zajednicu laika osnovanu radi duhovne pomoći članovima, dobročinstva, pobožnosti i vjerskog života, udrugu unutar Katoličke Crkve, često s određenim pravilima i duhovnim ciljevima. Njihova djelatnost uključuje molitvu, pomaganje siromašnima, organiziranje pogreba, štovanje svetaca, ili poticanje pobožnosti.
U srednjem i novom vijeku bratovštine su igrale važnu društvenu i religioznu ulogu, posebno prije pojave modernih socijalnih institucija. Bile su važne i za kulturni život zajednica.

U Šćitarjevu vjeruju da će novoosnovana Bratovština imati sličnu ulogu i danas, na velikoj vremenskoj udaljenosti i od srednjeg i od novog vijeka, ali na istim temeljima kao što je to bilo nekad.

Za vozače u Hrvatskoj više ništa nije isto kad se zaustave na benzinskoj postaji. Nakon što je Vlada Republike Hrvatske ukinula Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, cijene goriva više nisu „uštimane“ svaka dva tjedna po istom ključu. Umjesto toga, ponovno vlada tržište, a to znači da litra goriva na jednoj pumpi može biti i do nekoliko centi skuplja nego na drugoj. Početak je to jedne nove ere za domaće vozače ili još bolje rečeno, vraćanje na stari režim. A to znači da je prije točenja potrebno pogledati cijene na svim postajama.

Razlike u cijenama

Cijene prije ukidanja odredbe su bile sljedeće:

• Benzin – 1,45 €
• Dizel – 1, 38 €
• Plavi dizel – 0,77 €

Pogled na nove cijene goriva nakon Vladine odluke otkriva zanimljive razlike među distributerima. Prema informacijama portala Cijenegoriva.info

Prema informacijama portala Cijenegoriva.info, kada je riječ o Eurosuperu 95, cijene se kreću od 1,41 € na Shellovim i Tifonovim crpkama, do 1,45 € kod AdriaOila, Lukoila i Attendocentra. Ostali se kreću unutar tog raspona, primjerice, Ina, Crodux i Petrol drže cijenu od 1,44 €, dok je Mitea iz Samobora najpovoljnija s 1,43 € po litri.

Kod Eurosupera 100, svi veći distributeri gotovo su usklađeni, cijene se kreću između 1,85 € i 1,86 €, uz malu iznimku Shella, koji ga prodaje po 1,848 €.

Eurodizel, ima cijene od 1,36 € na Shell i Tifon postajama, do 1,39 € na crpkama Ine, Croduxa i Petrola. Lukoil, Mitea i AdriaOil nude cijene u sredini, to jest 1,38 €. Zanimljiv je i slučaj premium dizela, gdje je raspon značajniji, od 1,50 € kod Lukoila do 1,76 € kod Ine, Petrola i Croduxa. Shell se drži na 1,739 €, a Tifon na 1,75 €, što znači da je razlika i do 26 centi po litri.

Autoplin je i dalje najpovoljnija opcija za one koji su uložili u plinsku instalaciju. Cijene variraju od 0,73 € (Mitea) do 0,82 € (Ina), dok se ostali kreću u rasponu od 0,76 do 0,81 €.

Što se tiče plavog dizela, koji je važan za poljoprivrednike, svi distributeri, od Croduxa do Shella, trenutačno drže identičnu cijenu. 0,77 €, što je ujedno bila i cijena prije ukidanja uredbe.

Što zapravo utječe na cijenu goriva?

I dok je dosad država svaka dva tjedna određivala gornju granicu cijena naftnih derivata, sada svaka kompanija formira cijene prema vlastitom modelu. Ono što najviše utječe na cijenu je:

• Tržišna cijena sirove nafte koja podliježe globalnim burzovnim kretanjima, geopolitičkim krizama i dogovorima među zemljama OPEC-a.
• Tečaj eura u odnosu na dolar, jer se sirova nafta plaća u dolarima, a prodaje u eurima.
• Porezi i trošarine, koji čine znatan udio u konačnoj cijeni (preko 50% u nekim slučajevima).

Također, lokacija će zasigurno odigrati svoju ulogu. Manje benzinske u unutrašnjosti možda će nuditi niže cijene kako bi konkurirale, dok će postaje uz autoceste ili u urbanim sredinama vjerojatno zadržati više cijene zbog većeg prometa i manje potrebe za privlačenjem kupaca.

Kakva je budućnost cijena? Optimizam ili neizvjesnost?

Iako su nove cijene, u prosjeku, vrlo slične starima (npr. Eurosuper 95 je i prije i sada oko 1,45 €, dizel 1,38 €, a plavi dizel 0,77 €), to ne znači da će tako i ostati. Dapače, budućnost je sada još neizvjesnija. Bez Vladine intervencije, cijene će još više ovisiti o tržišnim šokovima. Ako dođe do daljnje eskalacije sukoba na Bliskom istoku, ili smanjenja proizvodnje u OPEC-u, cijene bi mogle naglo porasti. S druge strane, prelazak na obnovljive izvore energije mogao bi ih spustiti.

Vozači više neće imati „sigurnosnu mrežu“ Vladine uredbe koja je barem djelomično amortizirala skokove nafte na svjetskim tržištima. Međutim treba napomenuti kako je ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao kako će Vlada i dalje pratiti situaciju na tržištu i reagirati u slučaju da cijene krenu neopravdano divljati.

Ako je išta jasno, onda je to da se vozači moraju početi ponašati kao i kad kupuju sve ostalo, promišljeni, informirani i spremni birati. A kada se natječete s tržištem, informacija je najvrjednije gorivo.

Nadolazeći vikend pred nama, a s njim i jedno od onih pitanja koje se ponavlja kao refren. Kamo za vikend? Ako ga planirate provesti u pokretu, onda za vas imamo kulturu, glazbu, pivo i umjetnost. Od Vrbovca do Ivanić-Grada, preko Dugog Sela i Zeline, sve do Zagreba, raspored događanja obećava da će svatko pronaći nešto za sebe.

Bilo da želite vikend provesti uz hladno pivo, uživati u kazalištu pod zvijezdama, prepustiti se valovima filma ili razmisliti o društvenim temama kroz suvremenu umjetnost, ovaj vikend nudi više nego dobar razlog da ne ostanete kod kuće.

1. Vrbovec – pivo + funk

Subotnja večer u Vrbovcu rezervirana je za sve ljubitelje zlatnog napitka i dobre svirke. U gradskom parku s početkom u 20 sati održava se Beerfest, koji već tradicionalno okuplja lokalne pivovare, ugostitelje i što je najvažnije, gladne i žedne dobre atmosfere.

Na pozornicu stiže Elvis Sršen & Funkblasters, band koji zna kako zagrijati publiku pravom dozom funka, soula i energičnog ritma. Idealna prilika za ležernu večer s prijateljima, pod krošnjama, uz pivo i dobru glazbu.

2. Sveti Ivan Zelina – Charlie & Tequila Band

Ako se u subotu uputite prema Zelini, nemojte propustiti koncert Charlie & Tequila Banda koji će se održati na bajkovitoj lokaciji ŠRC Zelina, točnije u prostoru poznatom kao Čudesna šumica, s početkom u 20 sati.

3. Ivanić-Grad – kazalište i film za sve generacije

U sklopu programa Ljeto u Ivaniću, u subotu se nude dvije opcije, kazalište i kino. U Sportskom parku Zelenjak, u 20 sati, na rasporedu je predstava „Johnatan“ u izvedbi Malog teatra. Nešto kasnije, u 21:30, na istom mjestu počinje projekcija filma „Ja kapetan“.

4. Dugo Selo – tri dana, tri večeri, tri lica zabave

Dugo Selo također nudi priliku za dobro iskorišten vikend uz “Dugoselsko kulturno ljeto”.

Danas, 17. srpnja, u dvorani Preporod u 20 sati nastupa Aleksandar Lazić – Aleks sa stand up showom „Bez cenzure“. Ulaznica je 12 eura.

Nakon smijeha, u petak, 18. srpnja red dolazi na glazbu. Na pozornicu izlazi “Svetinja”, tribute bend posvećen glazbi Marka Perkovića Thompsona. Ulaz je slobodan. Ako ste propustili spektakl na Hipodromu, a niste stigli uhvatiti kartu za Sinj, sad je prilika da dobijete barem mali tračak atmosfere.

Subota, 19. srpnja donosi koncert grupe KINGS, idealan izbor za završetak tjedna u plesnom ritmu. Još jedan događaj na otvorenom s besplatnim ulazom.

5. Zagreb – fokus na kulturu

Za one koji vikend vole provesti u kontemplaciji i istraživanju, Muzej suvremene umjetnosti ima rješenje. Radovi Andreje Kulunčić, postavljeni na prvom i drugom katu povremenih izložbi, otvaraju teme feminizma, migracija, traume i društvene solidarnosti.

Postav je razdijeljen u pet tematskih cjelina, a obuhvaća suradnje s kustosicama iz Hrvatske i svijeta. Izložba je otvorena do listopada, no vikend je savršena prilika za prvi susret s radovima poput „Samo za Austrijance, Bosanci van!“, „ISTE – za prihvaćanje različitosti“ i mnogima drugima. Osim što nudi retrospektivu tridesetogodišnjeg rada, izložba uključuje i edukativne radionice, interkulturne programe, te čak i kreiranje vrta u dvorištu MSU-a.

S druge strane, za ljubitelje dramskih djela, Teatar Exit na svojoj ljetnoj pozornici donosi tri večeri kazališta.

Danas od 21:00 sati imate priliku gledati “Cabaret Valeska”, monodramu koja slavi Valesku Gert, pionirku performansa, kroz energiju plesa, glazbe i glume. Sutra, točnije 18. srpnja, također od 21:00 sati slijedi predstava “Kako misliš mene nema?!”, koja priča o identitetu i stvarnosti koju oblikujemo i skrivamo. Intenzivna, iskrena i duhovita. Za kraj ovog tjedna, u subotu, 19. srpnja, sito u 21:00 sati na repertoaru je predstava “Susjed”, priča o usamljenosti, neuzvraćenoj ljubavi i granicama stvarnosti. Lokacije svih predstava možete pogledati ovdje.

Zato, ostavite dosadu kod kuće, izbacite “nemam pojma kamo” iz vikend vokabulara i birajte što vam najviše odgovara.

Zaprešić, suočen s naglim porastom nesreća u kojima sudjeluju električni romobili, postao je prvi grad u Hrvatskoj koji uvodi znakove zabrane vožnje tim vozilima u pješačkim zonama, piše Autonet. Mjera je donesena kako bi se povećala sigurnost svih sudionika u prometu, a posebice djece, koja su u proteklom razdoblju najčešće stradavala. Znakovi su već počeli nicati po gradskim šetnicama, a iz Grada i policije poručuju kako slijedi i pojačani nadzor.

Električni romobili posljednjih su godina osvojili gradske ulice, tihi, brzi i sveprisutni. Međutim, ove električne zujalice još uvijek traže jasna pravila igre. U Zaprešiću su odlučili ne čekati promjene zakona, već su sami izradili i postavili znakove koji zabranjuju vožnju tim vozilima po pješačkim zonama. Iako takav znak još nije dio službenog pravilnika, iz Grada vjeruju kako će njegova poruka biti dovoljno jasna.

Problem s romobilima ne leži samo u njihovoj sve većoj prisutnosti, već i u brzini koju mogu razviti, neki modeli bez problema prelaze 80 km/h, iako zakonski maksimum iznosi 25 km/h. Prema važećim pravilima, vozači moraju imati najmanje 14 godina te su dužni nositi zaštitnu kacigu. No, sve to malo znači ako romobili voze kroz zone namijenjene isključivo pješacima, među djecom i starijim osobama.

Iz Grada poručuju da je roditeljska uloga ključna, oni bi trebali razgovarati s djecom, ukazati im na opasnosti i naučiti ih prometnoj kulturi. Načelnik Policijske postaje Zaprešić, Matej Šućur, najavljuje pojačane kontrole te ističe kako se radi o preventivnoj aktivnosti, ali uz edukaciju idu i konkretne mjere.

Problem predstavlja i činjenica da ovim jurilicama upravljaju djeca koja nisu upoznata s pravilima i prometnom kulturom, a nedavne brojke su pokazale su kako je u samo godinu dana, broj hospitalizirane djece u Hrvatskoj zbog nesreća na električnim romobilima porastao je za čak 285 %. Stoga, iako se na prvi pogled može činiti kao stroga mjera, zabrana vožnje električnih romobila u pješačkim zonama zapravo je pokušaj vraćanja sigurnosti onima kojima su te površine prvotno i bile namijenjene, pješacima. Zaprešić je možda prvi, ali teško da će ostati i jedini. Vrijeme će pokazati kako će i ostali gradovi reagirati na ovaj problem.