U Hrvatskoj su u posljednjih godinu dana cijene osiguranja imovine porasle i do 40 posto. Prema podacima usporednih analiza, najopširniji paketi za stan od 50 kvadrata danas stoje gotovo 300 eura godišnje, što je oko 90 eura više nego u 2024. godini. Istodobno, najpovoljnije police moguće je pronaći i za manje od 120 eura.

Rast cijena osiguranja povezuje se s većim troškovima gradnje i povećanim rizikom od šteta zbog sve češćih vremenskih nepogoda. Poplave, potresi i oluje posljednjih godina nanijeli su štetu u milijardama eura, a broj građana koji osiguravaju svoju imovinu stalno raste. Unatoč rastu potražnje, ponude osiguravatelja i dalje znatno variraju. Usporedbe pokazuju da razlike između najskupljih i najjeftinijih polica za istu kvadraturu dosežu i do 190 eura godišnje.

Predsjednik uprave tvrtke Kompare.hr, Bojan Radlović, objašnjava da na rast cijena utječu promjene u građevinskom sektoru i prilagodba tržištu. “Rast cijena nije došao preko noći. Na cijene su utjecale promjene u građevinskom sektoru, od rasta cijena gradnje, troškova radne snage do novih preferencija građana. Osiguratelji su svoje police morali prilagoditi tim okolnostima. Zato današnje ponude, iako skuplje, nude šira pokrića i konkretniju zaštitu”, ističe Radlović.

Nadalje, prema podacima Europske investicijske banke, čak 91 % građana u Hrvatskoj u posljednjih pet godina iskusilo je barem jedan ekstremni vremenski događaj, a više od četvrtine pretrpjelo je stvarnu štetu na imovini. U uvjetima sve češćih vremenskih nepogoda i rasta troškova gradnje, osiguranje imovine postaje važnije nego prije. No, uz znatne razlike među ponudama, građani su primorani pažljivije birati između cijene i opsega pokrića.

Francuski umjetnici stigli su u Veliku Goricu, koju će naseliti u naredna 72 sata. Njihov privremeni dom pod vedrim nebom pokretna je instalacija, ujedno i naziv njihove izvedbe “Odiseja”. Putujući projekt u posljednjih je deset godina gostovao u velikim gradovima poput New Yorka, Tokija, Soluna, Strasbourga i Venecije, a svoju listopadsku međunarodnu turneju ove je godine počeo u Sofiji, potom je na red došao Split te Velika Gorica na kraju putovanja.

– Ljudi nas nikad ne očekuju, ali uskoro ćemo biti kao rođaci. To je univerzalno ljudsko iskustvo. Ljudi su po prirodi znatiželjni, a kad imaju vremena zastanu, žele znati što se događa. Jezik nije barijera. Nikad ništa ne očekujemo i uvijek se iznenadimo – ističe Laurent Boijeot, autor i začetnik projekta.

Uz njega su tu Valia Kardi, Clement Martin i Jean Chauvelot. Ova četveročlana umjetnička ekipa naselit će dijelove grada Velike Gorice sve do četvrtka ujutro, pa ako ih sretnete – priđite im i popričajte jer ova je izvedba ujedno i poziv na nova iskustva, na promjenu perspektiva i na upisivanje nove i jedinstvene kolektivne memorije na ulice i trgove naših gradova.

Organizator projekta je Association la Princesse, a suorganizatori međunarodne turneje uz Štoos teatar su Cirkus kolektiv (Split), ToploCentrala (Sofia) i ACT – Independent Theatre Festival (Sofia). Partneri na projektu su Francuski institut u Bugarskoj i Teatroskop. Partnersku podršku u Velikoj Gorici pruža Turopoljska udruga skauta “Tur” iz Velike Gorice, a izvedbu financijski podupiru Zagrebačka županija i zaklada Kultura Nova, PPS Galeković, Gorica d.d., MB Frigo i Cetina. Projekt je dio Dana Europske baštine Ministarstva kulture, realiziran u suradnji s Gradom Velikom Goricom.

U Velikoj Gorici ugostio ih je Štoos teatar, u sklopu programa “Dobar Štoos u kvartu”, kojim velikogorički umjetnički kolektiv dovodi u grad nove, inspirativne i zanimljive umjetnike, pozivajući građane na dijalog, otvorenost i interakciju.

Foto: Katarina Drvodelić

U 2024. godini u Hrvatskoj je dovršeno ukupno 7.440 zgrada, od čega je više od 85 % stambenih. Ukupna površina završenih zgrada iznosila je 3,4 milijuna kvadrata, što je 5,5 % više nego godinu prije. U njima je izgrađeno 16.654 nova stana, prosječne veličine 95 kvadrata.

Kako piše Gradonačelnik.hr, najviše se gradilo u Istarskoj županiji, a zatim slijede Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Grad Zagreb, Zagrebačka i Primorsko-goranska županija. Među gradovima, nakon Zagreba, Zadar je predvodnik po broju završenih stanova, dok se Velika Gorica istaknula kao drugi grad u Hrvatskoj po broju novih stanova, čak 456 ih je dovršeno tijekom 2024. godine.

Velika Gorica je u protekloj godini zabilježila jedan od najvećih porasta izgrađenih stanova u državi, s 172 više nego 2023. godine. Time je svrstana uz bok Dugom Selu i Zaprešiću, koji su također zabilježili snažan rast stambene gradnje. Ukupna površina završenih stambenih zgrada u Velikoj Gorici iznosila je gotovo 60 tisuća četvornih metara, čime se grad nalazi na drugom mjestu u Hrvatskoj, odmah iza Zadra. U odnosu na prethodnu godinu, površina novih stambenih zgrada povećana je za više od 25 tisuća kvadrata, što je najveći rast u zemlji u apsolutnim brojkama.

U hrvatskim gradovima lani je izgrađeno 11.919 stanova, od čega bez Zagreba nešto manje od osam tisuća. Iako je ukupan broj stanova u gradovima manji za oko 12 posto u odnosu na 2023., porast gradnje u Zagrebu ublažio je ukupni pad.

Među deset vodećih gradova po broju izgrađenih stanova, uz Zadar i Veliku Goricu, nalaze se i Pula, Makarska, Osijek, Split, Dugo Selo, Kaštela, Zaprešić i Rijeka. Zanimljivo je da su među 30 vodećih i manji turistički gradovi poput Nina, Novalje, Vodnjana, Raba i Paga, gdje je intenzivna gradnja povezana s turističkim investicijama.

Od početka iduće godine, minimalna studentska satnica u Hrvatskoj iznosit će 6,56 eura neto, što je povećanje od 50 centi u odnosu na 2025. godinu. Satnica za rad nedjeljom, blagdanima i noću bit će 9,84 eura neto, odnosno 75 centi više nego dosad, piše Srednja.hr. Nova se cijena rada temelji na odluci Vlade o povećanju minimalne plaće na 1.050 eura bruto, a službenu odluku o studentskoj satnici donijet će ministar obrazovanja Radovan Fuchs u roku od 15 dana nakon Vladine uredbe.

Povećanje studentske satnice proizlazi iz Zakona o obavljanju studentskih poslova, prema kojem se minimalna bruto plaća u državi dijeli s 160 kako bi se dobio iznos minimalne satnice. Budući da će Vlada, prema najavi premijera Andrejа Plenkovića, u petak donijeti uredbu kojom minimalna plaća za 2026. raste na 1.050 eura bruto, nova studentska satnica logično slijedi taj rast.

Time će se studentski minimalac povećati s 6,06 eura, koliko iznosi ove godine, na 6,56 eura neto, dok će rad nedjeljom i blagdanom rasti s 9,09 na 9,84 eura.

Snimili ste vozača koji prolazi kroz crveno, vozi u suprotnom smjeru ili parkira preko tri mjesta? Umjesto da video završava na društvenim mrežama, Ministarstvo unutarnjih poslova poziva građane da snimke takvih protupravnih radnji dostave izravno policiji putem mobilne aplikacije Sigurnost i povjerenje. Anonimne dojave nisu uzaludne. Štoviše, sudovi su već donosili kazne na temelju upravo takvih prijava.

Kako piše HAK, danas kada gotovo svatko ima kameru u džepu, sve više prometnih prekršaja završava na internetu, često praćenih lavinom komentara i osudom javnosti, ali bez stvarnih posljedica za počinitelje. Međutim, svatko tko je svjedočio opasnoj vožnji može pomoći u sankcioniranju prekršitelja i to anonimno, u svega nekoliko klikova.

Aplikacija Sigurnost i povjerenje omogućuje građanima da izravno pošalju policiji fotografije, videozapise i opise događaja, uz mogućnost uključivanja geolokacije. Prijave zaprimaju policijski službenici operativno-komunikacijskih centara, koji odmah procjenjuju zahtijeva li slučaj hitnu reakciju te ga prosljeđuju nadležnim službama. Pošiljatelj ostaje anoniman, ali može i dalje komunicirati s policijom putem aplikacije.

Da takve dojave doista rezultiraju postupcima, potvrđuje i primjer iz Metkovića. Prema presudi Općinskog suda (Pp-508/2024-4), vozač koji je prošao kroz crveno svjetlo kažnjen je s 150 eura nakon što je građanin policiji dostavio snimku njegova prekršaja. Na temelju videa utvrđen je vlasnik vozila, pokrenut je prekršajni postupak, a sud je dokaz prihvatio kao vjerodostojan.

Na temelju ovakvih prijava, policija ne reagira samo u ekstremnim slučajevima, već i kod svakodnevnih prometnih prekršaja koji ugrožavaju sigurnost drugih sudionika u prometu. Objavljivanje opasnih vožnji na društvenim mrežama možda donosi preglede, ali ne rješava problem. Ako već imate dokaz o kršenju zakona, pošaljite ga onima koji mogu djelovati.