U javnom savjetovanju nalazi se Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Kaznenog zakona, kojim bi Hrvatska prvi put uvela posebno kazneno djelo povezano s umjetnom inteligencijom. Kako piše Bug.hr, novi članak 215.a predviđa sankcije za “dovođenje u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije”. Prema prijedlogu, kaznena odgovornost obuhvatila bi sve uključene u razvoj, testiranje, nadzor ili uporabu AI sustava ako ti postupci dovedu do ozbiljnih posljedica.

Prema obrazloženju Ministarstva pravosuđa i uprave, cilj je odgovoriti na rastuću primjenu umjetne inteligencije, od automatiziranih vozila do drugih tehnologija i rizike koje one mogu predstavljati za sigurnost ljudi i imovinu.

Prijedlog zakona predviđa kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina za izazivanje opasnosti, dok bi za nehaj kazna išla do tri godine. Ako primjena AI-a prouzroči tešku tjelesnu ozljedu ili imovinsku štetu velikih razmjera, kazna bi mogla iznositi do deset godina zatvora. U slučaju smrtnih posljedica, odgovornima bi prijetila kazna između tri i petnaest godina zatvora, odnosno do osam godina ako je riječ o nehaju.

Zakon također donosi i definiciju “sustava umjetne inteligencije”, opisanog kao strojni sustav koji pokazuje određenu razinu samostalnosti, prilagodljivosti i sposobnost donošenja odluka koje mogu utjecati na stvarna okruženja.

Na prijedlog su se već pojavile i prve kritike. Ratko Mutavdžić iz Microsofta smatra da je nova formulacija preširoka i da se kosi s europskim AI Actom, koji jasno definira scenarije visokog rizika poput autonomnih vozila ili zdravstvene tehnologije. Upozorava da bi generalna odredba mogla narušiti pravnu sigurnost i preklapati se s postojećim kaznenim djelima.

Slično upozorenje dao je i tehnološki konzultant Tomislav Tipurić, koji smatra da bi predložene promjene mogle zakočiti primjenu umjetne inteligencije u svim segmentima društva. Po njegovim riječima, ograničenja ovakvog tipa mogu dugoročno utjecati na konkurentnost i razvoj gospodarstva.

Prijedlog izmjena nalazi se u javnoj raspravi na platformi e-Savjetovanja.

Jedno je sigurno, donošenje ovih izmjena otvorit će novo poglavlje u regulaciji umjetne inteligencije u Hrvatskoj.

E-cigarete sve više zamjenjuju klasične cigarete među mladima, pokazuje najveća dosad provedena analiza o njihovom utjecaju koju prenosi 24sata. Istraživanje britanskih znanstvenika otkrila je da više od trećine tinejdžera u dobi od 16 do 18 godina redovito koristi e-cigarete, dok je prije deset godina to činilo tek manje od 10 % njih. Stručnjaci upozoravaju da bi takav trend mogao imati ozbiljne posljedice po zdravlje i navike mladih.

Analiza 56 preglednih radova, koja je obuhvatila čak 384 istraživanja, pokazala je da postoji dosljedna povezanost između korištenja e-cigareta i kasnijeg prelaska na redovito pušenje. Iako nije moguće nedvojbeno dokazati uzročno-posljedičnu vezu, ponavljajući nalazi u različitim studijama sugeriraju da e-cigarete mogu djelovati kao svojevrsna “vrata” prema cigaretama.

Osim rizika od razvijanja navike pušenja, istraživanje je povezalo korištenje e-cigareta s nizom zdravstvenih problema. Od pogoršanja astme, upale pluća i bronhitisa, do glavobolja, migrena pa čak i smanjenja broja spermija kod mladih muškaraca. Uočena je i povezanost s depresijom i suicidalnim mislima.

No, među stručnjacima postoje i oprečna mišljenja. Profesorica Ann McNeill s King’s Collegea London upozorava da dosljednost nalaza ne znači i uzročnost, te da “gateway teorija” ostaje upitna. Slično smatra i dr. Emma Beard sa Sveučilišta u Londonu, koja ističe da su stope pušenja u padu, dok je istodobno porasla popularnost e-cigareta što dodatno komplicira tumačenje rezultata.

Za razliku od klasičnih cigareta, e-cigarete ne sadrže duhan niti proizvode katran i ugljični monoksid, ali ispuštaju nikotin i druge kemikalije s potencijalno štetnim učinkom. Dugoročni utjecaj na zdravlje još uvijek je nepoznat, no visoka razina nikotina povezuje se s povišenim krvnim tlakom i većim opterećenjem srca.

Svjetska zdravstvena organizacija prošle godine zaključila je da su dokazi o štetnosti i korisnosti e-cigareta “kompleksni” te ih nije preporučila kao sredstvo za prestanak pušenja. U međuvremenu, Velika Britanija je od lipnja zabranila prodaju jednokratnih e-cigareta, a na tržištu su ostali dopušteni samo punjivi modeli.

Iako e-cigarete mnogi vide kao manje štetnu alternativu klasičnim cigaretama, nova analiza pokazuje da bi njihov rastući utjecaj među mladima mogao predstavljati ozbiljan javnozdravstveni izazov. Struka ostaje podijeljena. Jedni upozoravaju na “efekt ulaza” u pušenje i brojne zdravstvene rizike, drugi naglašavaju nedostatak čvrstih dokaza i potrebu za daljnjim istraživanjima.

Izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju stupaju na snagu 1. kolovoza 2025. godine i donose tri važne novosti. Kako prenosi Mirovina.hr, nezaposleni iz određenih kategorija više se neće morati javljati HZZO-u svaka tri mjeseca, povećavaju se iznosi naknada za bolovanje, a putni troškovi za odlazak na liječenje odsad će se obračunavati po novom, jedinstvenom modelu.

Dosadašnja obveza osobnog dolaska svaka tri mjeseca nezaposlenima koji nisu evidentirani na burzi rada ukinuta je za više skupina građana. Među njima su osobe s invaliditetom trećeg i četvrtog stupnja, korisnici rodiljnih i roditeljskih potpora, samohrani roditelji djece do sedme godine, kao i oni koji brinu o teško bolesnom članu obitelji. Izuzetak vrijedi i za one koji su zbog zdravstvenog stanja ili drugih opravdanih razloga spriječeni osobno pristupiti HZZO-u.

Međutim, studenti i učenici koji su izgubili status redovitog morat će se javiti HZZO-u do 30. listopada, a potom nastaviti dolaziti svaka tri mjeseca.

Novost je i povećanje iznosa naknade plaće koju isplaćuje HZZO za vrijeme bolovanja duljeg od 42 dana, kao i u slučajevima izolacije, njege člana obitelji ili komplikacija u trudnoći. Najniži iznos naknade s dosadašnjih 110,36 eura raste na 353,15 eura, dok se najviši povećava gotovo dvostruko, s 565,04 na 995,45 eura. Posebno se ističe i da će roditelji koji njeguju oboljelo dijete mlađe od sedam godina primati punu naknadu plaće, do zakonom propisanog maksimalnog iznosa.

Treća promjena odnosi se na putne troškove za odlazak na liječenje. Od sada se oni obračunavaju po jedinstvenoj cijeni od 0,11 eura po kilometru najkraće cestovne relacije, bez obzira na to koriste li građani vlak ili drugi oblik javnog prijevoza. Time se ispravlja ranija nepravda prema umirovljenicima i starijima, koji su zbog besplatnih karata vlakom ostajali bez naknade. Uvjeti za ostvarivanje prava na troškove ostaju isti. Ustanova mora biti udaljena najmanje 50 kilometara, a osiguranik ne smije imati pravo na sanitetski prijevoz.

Nastava u osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj u školskoj godini 2025./2026. počinje u ponedjeljak, 8. rujna 2025., a završava u petak, 12. lipnja 2026. Maturanti će svoje obaveze okončati ranije, 22. svibnja. Studentski.hr je povodom toga napravio popis svih dana kada učenici opet mogu na trenutak predahnuti od školskih obaveza.

Prvo polugodište trajat će od 8. rujna do 23. prosinca, nakon čega slijedi zimski odmor. Nastava se nastavlja 12. siječnja 2026., kada počinje drugo polugodište. Učenici će tada imati i proljetne praznike, točnije od 30. ožujka do 7. travnja. Za većinu školaraca ljetni praznici počinju 12. lipnja, dok maturanti završavaju s nastavnim obavezama tri tjedna ranije.

Osim školskih rasporeda, učenici i roditelji mogu računati i na neradne dane povodom državnih praznika. Riječ je o Danu svih svetih (1. studenoga), Danu sjećanja na žrtve Domovinskog rata (18. studenoga), Božiću i Svetom Stjepanu (25. i 26. prosinca), Novoj godini (1. siječnja), Bogojavljenju (6. siječnja), Uskrsu i Uskrsnom ponedjeljku (5. i 6. travnja), Prazniku rada (1. svibnja), Danu državnosti (30. svibnja) te Tijelovu (4. lipnja).

Posebnu pažnju trebat će obratiti maturanti, koji nakon završetka nastave u svibnju ulaze u razdoblje državne mature i upisa na fakultet.

Na raskrižju cesta bez prometnih znakova vrijedi pravilo desne strane, vozač mora propustiti vozilo koje dolazi s njegove desne strane. Međutim, iznimke postoje. Primjerice, vozači moraju propustiti vozila na tračnicama, kao i ona koja se kreću cestom s prednošću prolaska. Poseban slučaj odnosi se i na ulazak s makadamske na asfaltiranu cestu te obvezu vozača da pri skretanju propusti bicikliste na stazi ili traku.

Iako se čini jasno, praksa pokazuje da vozači često pogrešno procjenjuju tko ima pravo prolaska. HAK prenosi jedan od takvih slučajeva koji je završio na Vrhovnom sudu, a pokazao je koliko je pitanje komplicirano.

Do nesreće je došlo kada se vozilo kretalo županijskom cestom i nije propustilo drugo vozilo koje mu je dolazilo s desne strane, iz nerazvrstane ulice. Prekršajni sud je vozača sa županijske ceste proglasio krivim jer nije poštovao pravilo desne strane, a isti zaključak donijeli su i nižestupanjski sudovi u postupku za naknadu štete.

No, Vrhovni sud zauzeo je drukčiji stav. Istaknuto je kako sudionici u prometu moraju znati prepoznati značaj ceste, čak i kada nema prometnih znakova. Županijska cesta, prema zakonu, ima viši status od nerazvrstane, a dodatno je na mjestu nesreće bilo postavljeno prometno zrcalo, što upućuje da je riječ o sporednoj cesti. Sud je zaključio da okolnosti jasno ukazuju na različitu važnost cesta, pa se vozač s nerazvrstane ceste nije mogao opravdavati nepostojanjem prometnih znakova.

Ključna poruka odluke Vrhovnog suda jest da prekršajna presuda ne mora automatski značiti i odgovornost za štetu. U parničnom postupku sud može donijeti potpuno drukčiji zaključak. Također, odluka podsjeća vozače da prometnu situaciju moraju sagledati šire, ne samo kroz pravilo desne strane, već i kroz kategorizaciju cesta i postavljenu infrastrukturu, poput prometnih zrcala.

Vozači moraju biti svjesni značaja ceste kojom voze i ne smiju se oslanjati samo na pravilo desne strane. U protivnom, mogu se naći u situaciji da prekršajno budu kažnjeni, a u parničnom postupku ostanu bez naknade štete ili čak snose financijske posljedice.