Ispred zgrade Zagrebačke županije u petak je predstavljena kandidatura Danijela Pukšića za župana Zagrebačke županije. Pukšić, koji je kandidat koalicije čak sedam nezavisnih lista, u svom je obraćanju naglasio kako mu je cilj donijeti stvarne promjene u Zagrebačku županiju.

– Stojim pred vama ne samo kao kandidat za župana, već kao netko tko razumije vaša očekivanja, nade i brige. Kandidiram se jer znam da može bolje, i to puno bolje nego što imamo danas – rekao je Pukšić, dodajući kako će mu prioriteti biti zdravstvo, promet, gospodarski razvoj i školstvo.

Danijel Pukšić rođen je 1979. u Zagrebu, a odrastao je u Velikoj Gorici. Diplomirao je na Geodetskom fakultetu 2005., stekao titulu sveučilišnog specijalista menadžmenta u javnom sektoru na Ekonomskom fakultetu u Rijeci 2015., dok je 2021. diplomirao u Ljubljani kao međunarodni inženjer zavarivanja (IWE). Član je Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije (HKOIG) i posjeduje niz stručnih certifikata, stoji u biografiji četvrtoga kandidata za župana.

Tijekom svoje karijere, istaknuto je, radio je na gotovo svim važnijim infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj, cestama, autocestama, mostovima, tunelima, kao geodetski inženjer i nadzor. U inozemstvu je radio na brojnim velikim infrastrukturnim i industrijskim projektima. Osim navedenoga, svojevremeno je pola godine predavao u geodetsko-tehničkoj školi, želeći svoje znanje prenijeti mladim generacijama.

– Značajan dio problema može se riješiti slušanjem građana i njihovih potreba. Ja ću dati sve od sebe da pomognem svima kojima je pomoć potrebna, a ne prema stranačkoj podobnosti kao što je dosada bio slučaj – poručio je Pukšić.

Njegovu kandidaturu podržala je i nezavisna saborska zastupnica Marija Selak Raspudić, kao i gradonačelnik Grada Svete Nedelje te saborski zastupnik Dario Zurovec, ali i predstavnici nezavisnih lista iz Zagrebačke županije: Dr. Nenad Panian – Nezavisna lista, Matija Teur – Nezavisna lista, Marko Magdić – Nezavisna lista, Nezavisna lista Ivanić-Grad, SVE SE MOŽE – Jastrebarsko te predstavnici nezavisnih lista iz Velike Gorice, Stupnika, Pisarovine i Klinča Sela.

– Ne želim više raditi za strance i ulagati svoje znanje i iskustvo da bi njihove zemlje prosperirale. Sve što sam dosad naučio želim staviti na raspolaganje svojoj domovini. Budućnost je u našim rukama, vrijeme je da to osvijestimo i da se zajedno za nju izborimo – zaključio je Pukšić.

Svoju kandidaturu za župana Zagrebačke županije ranije su objavili Mihael Zmajlović ispred SDP-a i Možemo!, Gabrijel Deak kao kandidat Fokusa i aktualni župan Stjepan Kožić, ispred koalicije njegove nezavisne liste i HDZ-a.

Prema najnovijim podacima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Velika Gorica je prošle godina bila jedna od top 10 vodećih središta rasta poduzetništva u Hrvatskoj. Tijekom 2024. godine, u našem gradu je otvoreno 253 novih tvrtki, što je značajan porast u odnosu na prethodne godine.

Zagrebačka županija također bilježi snažan gospodarski zamah, s ukupno 1 154 novootvorenih poduzeća, čime se također svrstala među vodeće regije po poduzetničkoj aktivnosti.

Rast poduzetničke aktivnosti i njezin utjecaj

U Hrvatskoj je tijekom prošle godine otvoreno 11 847 novih poduzeća, što je 2 434 više nego 2021. godine, dok je broj aktivnih trgovačkih društava dosegao 142 732. Ovaj rast je posebno vidljiv u većim gradovima, među kojima prednjače Split, Rijeka, Zadar i Osijek. Iako je Velika Gorica zauzela šesto mjesto po broju novootvorenih poduzeća, značajno se ističe kada je riječ o kontinentalnoj Hrvatskoj izvan Zagreba. Ovakav rast odražaj je pozitivne poduzetničke klime.

Usporedimo li podatke s onima iz 2021. godine, Velika Gorica je ostvarila rast od 77 novih poduzeća, što pokazuje stabilan uzlazni trend. Osim toga, u odnosu na 2023. godinu, u Velikoj Gorici otvoreno je 13 novih tvrtki, čime je grad zauzeo deseto mjesto među gradovima s najvećim porastom.

Povećanje broja poduzeća ne znači samo gospodarski rast, već i mogućnosti zapošljavanja te jačanje lokalne ekonomije. Više tvrtki znači veći izbor proizvoda i usluga za građane, kao i povećanu konkurenciju koja može dovesti do povoljnijih cijena i bolje ponude.

Zagrebačka županija također među vodećima

Podaci pokazuju da Zagrebačka županija drži treće mjesto po ukupnom broju otvorenih poduzeća u 2024. godini, odmah iza Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske županije. U odnosu na 2021. godinu, broj novih poduzeća u Zagrebačkoj županiji porastao je za 282, dok je u usporedbi s 2023. godinom otvoreno 74 tvrtke više. Ovo je ujedno i drugi najveći porast u Hrvatskoj.

Nadalje, Zagrebačka županija bilježi i rast broja zaposlenih, čime se potvrđuje da novoosnovane tvrtke imaju pozitivan utjecaj te stvaraju nova radna mjesta i pridonose zajednici.

Usporedba s prethodnim godinama i nacionalni trendovi

Na nacionalnoj razini vidljiv je trend rasta broja otvorenih poduzeća u svim županijama. U usporedbi s 2021. godinom najveći postotni rast broja poduzeća zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj (52,66 %), Zadarskoj (51,47 %) i Brodsko-posavskoj županiji (46,54 %). Zagrebačka županija je u apsolutnim brojkama ostvarila drugi najveći rast u Hrvatskoj, odmah iza Splitsko-dalmatinske.

S obzirom na to da je u 2024. godini broj brisanih poduzeća bio značajno manji nego prethodnih godina, može se zaključiti da novoosnovane tvrtke uspijevaju preživjeti na tržištu, što dodatno jača povjerenje u stabilnost gospodarstva.

Velika Gorica i Zagrebačka županija kao stabilna poslovna središta

Prema predstavljenim podacima, može se zaključiti da Velika Gorica, kao i Zagrebačka županija, predstavlja snažan poduzetnički centar u Hrvatskoj. Prisutan je kontinuiran rast broja novih poduzeća s pozitivnim gospodarskim pokazateljima.

Poduzetnici prepoznaju prednosti ovog grada, što se može pripisati pozitivnim mjerama poticaja i povoljnoj poslovnoj klimi. S obzirom na dosadašnji trend, očekuje se da će Velika Gorica u narednim godinama nastaviti privlačiti nove poslovne subjekte i time dodatno doprinositi gospodarskom rastu regije.

Kandidatkinja SDP-a i Možemo! za gradonačelnicu Velike Gorice Ivana Mlinar ovog se kišovitog petka obratila javnosti i predstavila kandidatkinju za njezinu zamjenicu Ivanu Novković.

– Kao zajednička kandidatkinja SDP-a i Možemo! najavila sam na svom predstavljanju prije par tjedana kako želimo donijeti stvarne promjene na političku scenu našeg grada i mijenja lice goričke politike. Od prvog dana govorim, a danas i potvrđujem, moj tim bit će ljudi koji nemaju svoj privatni interes isprepleten s gradskim proračunom, jer u Gorici teško da postoji neki segment života o kojem ne odlučuje politika. Smatramo to nedopustivim jer ljudi trebaju slobodno disati i živjeti, a Velika Gorica treba biti grad koji će pružiti šanse budućim generacijama – rekla je Mlinar i dodala:

– Upravo slijedom onoga što smo i najavili našom koalicijom, danas smo tu zbog predstavljanja moje kandidatkinje za zamjenicu gradonačelnice. Ona je igrom slučaja Ivana kao i ja, tako da ispada da je u našem stožeru važno zvati se Ivana. No, šalu na stranu, iako je Ivana politički debitant na ovim izborima, i ona i ja bit ćemo tim koji ne sliježe ramenima. Ona se kao prvostupnica psihologije upravo zato politički aktivirala, kako bi svojim angažmanom mogla utjecati na društvene nepravde oko nas.

Nabrajajući segmente koje smatra nepravednima, izdvojila je cijene kvadrata stanova, koja se popela i do 3000 eura.

– Drugi primjer nepravde u našem gradu je činjenica da je gotovo svaki natječaj fiktivan i namijenjen nekome. Ljudi se jadni ponadaju, pišu životopise i predaju zamolbe, a ne znaju da na tim radnim mjestima već rade neki ljudi, u pravilu članovi jedne stranke. Mi postavljamo posve opravdano pitanje zašto svako radno mjesto, posebice vodeće u ovome gradu mora uvijek dobiti nečija sestra, brat, snaha, supruga, a ne netko tko je ono najvažnije: stručan i ima silno radno iskustvo iza sebe?! Mi ne želimo da mladi ljudi, kako intelektualci, tako i strukovnjaci, napuštaju ovaj grad jer tu ne vide perspektivu i unaprijed znaju da neće moći nikada sebi osigurati stan ili zaposlenje bez stranačke iskaznice. Želimo da u ovom gradu ljudi ne žive u strahu za egzistenciju, da se boje družiti s nekim tko drugačije izgleda ili misli, jer moja zamjenica Ivana i ja istinski smatramo da naš grad treba biti grad za sve nas – rekla je Mlinar.

Grad Velika Gorica sa svojom okolicom sve je poželjnija turistička destinacija, što pokazuju i brojke dolazaka turista i posjetitelja te broj noćenja. Naime, naš grad bilježi 23% više posjetitelja i 19% više noćenja u odnosu na prošlu godinu, što je pokazatelj da naše područje ima što ponuditi turistima, te da je briga o turističkim sadržajima prepoznata od strane posjetitelja. Također, porast broja dolazaka dugoročno se odražava na cijelu lokalnu zajednicu – istaknuto je na drugoj sjednici Skupštine Turističke zajednice Velike Gorice.

Foto: TZ grada Velike Gorice

Također, posebni naglasak gradska Turistička zajednica stavila je na izradu Plana upravljanja destinacijom koji stavlja održivost u središte razvoja turizma, uz očuvanje prirodnih i kulturnih bogatstava Turopolja te odgovorno upravljanje resursima i poticanje ekološki osviještenih inicijativa.

– Velik je interes za manifestacije poput AirVG-a, Gastro Turopolja, Adventa u Gorici, a sa izgradnjom nove biciklističke infrastrukture razvijamo se i kao cikloturistička destinacija – rekao je gradonačelnik grada Velike Gorice Krešimir Ačkar.

Slijedom toga će Turistička zajednica podržati projekte vezane uz eko-turizam, biciklističke rute, razvoj ruralnog turizma i digitalizaciju usluga čime će Velika Gorica i Turopolje ojačati svoju turističku poziciju.

– Nastavak je to naše vizije Velike Gorice kao održive destinacije budućnosti, gdje turizam i priroda idu ruku pod ruku – poručila je direktorica Turističke zajednice grada Velike Gorice Maja Toth..

Foto: Josip Škof

Obilne kiše koje posljednjih dana neprestano padaju u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uzrokovale su značajan porast vodostaja rijeke Save i njezinih pritoka, dok se slična situacija bilježi i na slivu Neretve. Hidrolozi upozoravaju da bi u idućim danima moglo doći do poplava, posebno na područjima koja su već pogođena visokom zasićenošću tla. Meteorološke prognoze najavljuju nastavak kišnog razdoblja do kraja ožujka, dok se stabilizacija vremena očekuje tek od 1. travnja.

Ciklonalni sustav koji se kreće iz južne Italije preko Jadranskog mora donio je obilne oborine koje su znatno povećale protok vode u rijekama. Zasićenost tla već je dosegnula kritične razine, što znači da nova kiša ne može biti upijena, već direktno ide u vodotokove, dodatno povećavajući njihov vodostaj. DHMZ naglašava da je pozornost potrebno usmjeriti na Kupu s pritocima, donji dio toka Une te srednji i donji dio toka Save jer će se prema sadašnjim prognozama nastavak oborine dogoditi na njihovim slivnim područjima.

U Bosni i Hercegovini, posebno su ugroženi slivovi rijeka Bosne i Vrbasa, koje se ulijevaju u Savu, dok Agencija za vodno područje Jadranskog mora upozorava na moguće poplave u donjem dijelu sliva Neretve. Vrhunac vodnog vala očekuje se između 29. i 30. ožujka.

Povijesni trendovi oborina na Mediteranu

Zanimljivo je da dugoročna analiza klimatskih podataka pokazuje kako se količine oborina na Mediteranu nisu značajnije mijenjale od kraja 19. stoljeća. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature, količine padalina ostale su stabilne unatoč varijacijama između desetljeća. Istraživači su koristili podatke s više od 23 000 kišomjernih postaja diljem 27 zemalja i zaključili da promjene u količinama oborina nisu rezultat dugoročnog trenda, već atmosferske cirkulacije i unutarnje klimatske varijabilnosti.

Međutim, povećano isparavanje uzrokovano rastom temperature zraka dovela je do sve češćih i intenzivnijih suša, što ima značajan utjecaj na dostupnost vode u regiji. Ovi podaci ukazuju na potrebu za preciznijim planiranjem upravljanja vodnim resursima kako bi se smanjili negativni učinci ekstrema u hidrološkom ciklusu.

Utjecaj na stanovništvo i mjere opreza

S obzirom na trenutačne vremenske prilike, stanovništvu se preporučuje poduzimanje mjera predostrožnosti, posebno u područjima sklonima poplavama. Nadležne službe prate situaciju te redovito objavljuju upozorenja i preporuke. Građani se pozivaju da prate službene prognoze i informacije te da poduzmu sve moguće mjere za zaštitu imovine i sigurnosti.

Prognoze ukazuju na stabilizaciju vremena od 1. travnja, kada se očekuje smirivanje padalina i postupno opadanje vodostaja. Ipak, posljedice dugotrajnog kišnog razdoblja mogle bi se osjetiti još neko vrijeme, pogotovo u nižim predjelima gdje voda sporije otječe.

Iako dugoročni podaci pokazuju da količine oborina na Mediteranu nisu u opadanju, sve češći ekstremni vremenski uvjeti predstavljaju izazov za upravljanje vodnim resursima. Trenutačno stanje u slivu Save i Neretve zahtijeva pojačani oprez i brzu reakciju nadležnih službi kako bi se izbjegle potencijalne štete te minimizirale posljedice klimatskih ekstrema i osigurala veća sigurnost stanovništva.