Povežite se s nama

HOTNEWS

Sretno vam Valentinovo uz romantičnu abcedu!

Objavljeno

na

Iako kažu da bi Valentinovo trebalo biti svaki dan, upravo na ovaj današnji, diljem svijeta se obilježava stari običaj uvažavanja voljenih osoba, bilo poklonom ili lijepom gestom, kako bi pokazali koliko su nam važne. Iako su ljudi i prije na druge načine iskazivali naklonost ili simpatiju, s tradicijom veličanja ljubavi na određeni dan počeli su Rimljani za vrijeme cara Klaudija II. Naime, car je bio uvjeren da će žene mladim vojnicima odvraćati pažnju u surovim ratnim pohodima pa je – zabranio ženidbu i zaruke. Kako svako doba ima svog heroja, onaj emotivni bio je svećenik Valentin. Kriomice je vjenčao vojnike unatoč crkvenoj zabrani. Car ga je strpao u tamnicu i dao mu odrubiti glavu na današnji dan, 14. veljače. Narod je Valentina proglasio svecem pa tako danas i mi u modernom vremenu slavimo Valentinovo – Dan zaljubljenih.

Samo za čitatelje cityportala donosimo zanimljivu romantičnu abecedu. Uživajte u čitanju i sretno vam Valentinovo!

Američki filmovi – Pazi ovo! Ashton Kutcher, Jude Law i Matthew McConaughey u paru s recimo Kate Hudson, Jennifer Aniston ili Sandrom Bullock – romantika na najjače uz provjerenu Hollywoodsku ekipu, uz koju će većina žena cviliti kao kod puknuća skočnog ligamenta. A i muški gledatelji mogli bi posegnuti za maramicama – od muke!
Bol. Ljubav je bol, kaže pjesma.Tko nije ranjen nemilosrdnom odbijenicom, ili frazom : „Gle, super si cura, ali ja sam fakat ono mrcina koja voli letit’ fri lajk a brd“ – ne zna da je ljubavna bol gora od tifusa i gube skupa. Ona ide do srčanog zaliska i tamo glumi gazdu…A Valentinovo postaje Bezdušni dan, Dan žalosti na zapadnoj hemisferi i pomrčina Plutona. Pardon, Venere!
Cvijeće. Udahni – izdahni biljka. Da nema Valentinova bilo bi drač. Ali, pokloniti taj cvijet koji je stasao u plasteniku u optimalnim uvjetima…to je bolje od novih cipela, Diorovog parfema ili pretis-lonca! Žene – kad vam daju cvijet, mirišite ga bar 2 puta po 15 minuta (osim alergičarki). Jer.. sjetio se da volite ciklame.
Ć je 5. slovo hrvatske abecede. Nema niš’ romantično u njemu, a u abecedu ga je uveo Ljudevit Gaj. On je bio zateleban u Paulinu Krizmanić. Kažu, očarala ga je svojom ljepotom. I onda nije znao dal’ ga je očarala ili oćarala…
Čestitka. Kad ne možeš reći – napiši. Francuski vojvoda Karlo Orleanski pokrenuo je tradiciju izljeva ljubavi na papiru. „Već sam bolestan od ljubavi, moje nježno Valentinovo“, napisao je 1415. Godine. To je bila prva službena čestitka za Dan zaljubljenih, koju je napisao supruzi dok su ga u tamnici držali Englezi.
Dan zaljubljenih – 24 sata čiste ljubavi kola nam venama, dok nam tamburice sviraju pod uhom a u želucu osim finog pečenja – leptirići. Bolja polovica s vama se spaja u jedno, pa kao na čarobnom ćilimu letite u odaje gdje ćete davati imena djeci. I nemojte pretjerivati, četiri su čist’ dosta.
o Maračić Maki – 70-te bez Džoa bile bi prazne ko državna blagajna i mrzle ko faca Carle del Ponte. Dal se sjetiš nekad mene znali su i pioniri prije zakletve Titu, a da ne spominjemo čajanke i žurke na kojima su žene, na njegove ljubavne stihove, padale po podu ko tuča. Puf!
Đorđe Balašević – princ balada koji je u pjesmama porazio sve režime, i ljubav prema ženi tako lako, kao kranovođa digao na mjesto koje zaslužuje. Jer ima nešto čarobno u stihu „U razdeljak te ljubim“. Boli ga briga i za prhut i za masnu kosu. „Da su žene odlučivale o nekim stvarima, svet bi izgledao ljepše.“. I točka.
E vitamin. 40 mg dnevno žene, muškarci 60 mg na dan i eto ti formule za prirodni afrodizijak! Nema veze s Afrikom ali ima s dizanjem. Diže sve što se bori s gravitacijom a i dobar je za srce.
Fala – Fonetičari tvrde da nema izvorne hrvatske riječi koja počinje ovim slovom. Sve koje vam sad prolaze glavom smo posudili iz latinskog, grčkog ili od Digića. No, iskonska kajkavština zakucala je tricu pjesmom Fala. To je dublje od hvala. Hvala je za dućan. Kad kupiš paštetu i prašak za iskuhavanje veša. Ali, Fala se piše velikim slovom. Fala za svaki pogled i smijeh.
Grudi. OK, maknite odmah sliku Nives Celzijus iz glave. Nije to samo ono što se meće u grudnjak. Ili ne stane u njega. Muško-ženske grudi mjesto su na kojem odmara glava, bistre misli i puni srce. Prirodni akumulator. Najvažniji patent, odmah iza kotača i parnog stroja…
Haljina – žene ju nose više od 200 godina, no taj biser modne industrije u moderno vrijeme kao da ima čavle. Ženu valjda prvi i zadnji put u haljini vidiš na vjenčanju. I eto je već u prvoj bračnoj noći u muškoj potkošulji, razbarušena i vadi iz ormara traperice s rupama, za sutra. Zaletite se žene češće u haljetak. Da noge vide sunca…
Izgled. Ono što ti prvo upadne u oko. Netko će vidjeti klempave uši, grbav nos ili zalizanu kosu. Netko će najprije skužiti okserice i stopalo broj 46. Drugi će u mozak poslati sliku dekoltea, pločastih trbušnjaka ili oči boje Dinama. Trećima će biti svejedno. Jer su se već zatreskali…(izgled – vidiš prvo, ali ti nije na ljestvici prvo).
Jabuka. Od one koja ne pada daleko od stabla, poznatija je ona koja je visila s grane u rajskom vrtu. Ma molim vas, otkud je Eva znala da se Bog nije šalio kad je rekao: Jedi sve al jabuku ne? Pa možda je bila praprapra vegetarijanka! I još ju svi mrze jer je dala Adamu…
Krevet – sklepali su ga praljudi prije 10.000 godina. Bilo im je dosta išijasa, pokočenosti i naguljotina dok su radili na potomstvu. Siromašni egipćani bacili su se na palmino lišće u kutu spavaće, a prvi luftmadrac proizveden je 1980. godine. Vođenje ljubavi na zraku, oduvijek je bilo najzdravije!
Labud. Nećemo o sapunima i sredstvima za čišćenje…iako labud jest sinonim za čistoću. S ljubavne strane, labudovi su vjerni partneri. Ljube jednom u životu, ne zavode druge labudice, ne plivaju u mutnom, a svoje leglo (i labudicu) brane snažnim krilima.
LJ kao ljubav – love, Liebe, ljubezen. Sto jezika – ista priča. Pokretač svega i svih. Nema te injekcije da vam spraše a da vas ne pokosi. Do pete i niže. Amen.
Marihuana. Kao ime žene. Fora, ha? Pazi naslov: „Uhvaćen s marihuanom u krevetu!“ Bez brige, zabranit će zakonski da se ženska djeca nazovu tim imenom. Zašto marihuana? Jednostavno. I zbog ljubavi i marihuane poblesaviš…
Naočale – ili bolje reći mrena. Ili maska za varenje. Ne vidiš ti ni rođenu majku kad te ljubav opali. Mazne te u prsni koš i prepone, a imaš i simptome zaušnjaka. I treba ti jedna iz uha da dođeš k sebi. Najvjerojatnije tek pred oltarom…
Njemačka. Jedina romantika koja nam pada na pamet su Švabice. Plave i tjelesno savršeno isklesane. Germanske božice koje bi se našle na kalendarima auto-mehaničarskih radiona. Pa dok mijenjaš ulje il’ vadiš getribu pogledom tražiš utjehu na zidu. (Koji haiku…!)
Osjećaj. Infrastruktura našeg društvenog života. To je ono kad vam žena skuha hladetinu a vi biste ju najradije bacili kroz prozor (hladetinu, ne ženu!). Ili druga krajnost, kad recimo dođeš crknuta s posla a on je pospremio kuću, spremio djecu na spavanje, speglao veš prije toga i namastio ruke za masažu s happy endom…OK, zadrži misao na tom osjećaju!
Poljubac/pusa. Uz pretpostavku da niste maločas uživali u ljekovitim svojstvima češnjaka i da ste provozali četkicu po zubima, poljubac može biti besplatan put u svemir, ono fiiijuuuu do Mjeseca i natrag, ili vožnja na ringišpilu (bez da vam je muka). Poljubac je lijek. I ide na doživotni recept.
Romantika. Za tebe je možda kad ti cura ima vezu u firmi koja postavlja jumbo plakate, pa osvane jedan na kojem piše da si ti TAJ. A ona voli heklanje pa joj ti pred kuću iskipaš šleper konca Tulipan ili Koral. Romantika je k’o pita. Svatko ju radi na svoj način.
Slovo. Da nema režija, poštar bi bio izumrla vrsta. Stavili bi možda dva tri u zoološki. Pa pismo mu poljubim, kad ste napisali pravo pravcato pismo a da nije reklamacija? Ono s markicom? Ništa, ha? Ajd napišite mu par slova da ne zaboravite pisati i da pošta ne propadne. Slovo na papiru nije mrtvo. Življe je od onog s tipkovnice…
Školjka. U onoj ušnoj ili toaletnoj nema neke romantike, ali morske školjke koje će vam izroniti vaš vrsni plivač, mogle bi rasplamsati romantiku. Neka pripazi na ježeve i meduze da ne završi na hitnoj.
Tata. Ubojica romantike. To je normalno, ne sekirajte se. U svakoj bajci je il’ zajedljivi čarobnjak il’ posesivni vuk . Zaboravio je da se i on vucarao po mračnim klupama, krao starcima auto iz garaže i pipao kolegice u srednjoj. I vi ćete s godinama biti njegov klon, a u međuvremenu pazite da vas ne uhvati u neobranom grožđu.
Udaja. Super romantični čin do trenutka kad treba platit salu za svadbe, cvjećara, vjenčanicu i bend. Onda ti sjećanje na razdraganu rodbinu, fine kolače, prvi ples i podvezicu počinje blijediti. Sva sreća da postoje fotografi.
Volim te. Jedini glagol u ovom tekstu. Jer on to zaslužuje!
Zagrljaj. Moćan kao „Volim te“ ali ga osjetiš do kostiju.
Život – je maskenbal.

HOTNEWS

FOTO Ovo su najbolji gorički školarci – rasturaju u školi, na natjecanjima i u sportu

Gradonačelnik ih prigodno nagradio i poručio – nemojte težiti samo uspješnosti, težite i tome da budete vrijedni

Objavljeno

na

Objavio/la

Izvrsni na nastavi, najbolji na sportskim natjecanjima – osnovnoškolci i srednjoškolci pred kraj školske godine danas su dobili i pohvalu Grada Velike Gorice.

Na uspjesima im je na prigodnim svečanostima u Pučkom otvorenom učilištu, u ime Grada Velike Gorice, čestitao gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

–Nemojte težiti samo uspješnosti, težite i tome da budete vrijedni – citat je Alberta Einsteina, kojim vam želim poručiti da prepoznajemo vaš trud i vrijednost. Preuzeli ste stvar u svoje ruke, svojim marljivim radom osigurali ste ocjene kojima ćete moći upisati daljnje obrazovanje koje želite ili posao nakon srednje škole za koji ste se obrazovali. Time upravljate svojom budućnošću i na tome vam čestitam – rekao je gradonačelnik.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Riječ je o 36 učenika s najboljim školskim uspjesima, od čega je 15 osnovnoškolaca i 21 srednjoškolac, za čije su uspjehe zaslužni i njihovi učitelji, profesori i mentori.

Također, Grad je nagradio i najuspješnije učenike na školskim i sportskim natjecanjima. Ove godine radi se o 120 osnovnoškolaca i srednjoškolaca.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

–Život je predragocjen da bismo ga trošili na nebitne stvari, što ste vi i dokazali. Uz školske obaveze vi ste ostvarili iznimne uspjehe na školskim natjecanjima ili ste izvrsni sportaši, i samo vi i vaši roditelji znate koliko je odricanja bilo potrebno za to. Kao roditelj, iznimno sam ponosan na ovakvu djecu koja streme najboljem i volio bih da su i moja djeca toliko uspješna. Na vašem putu Grad Velika Gorica uvijek će vas pratiti, optimalnim izdvajanjima iz proračuna, vođeni povijesnim činjenicama da je obrazovanje to, koje je velike civilizacije činilo velikima – poručio im je Ačkar.

U ime svih pohvaljenih, Gradu se zahvalila učenica Ana Popović.

–Hvala što ste tu uvijek za nas, što nam pomažete i cijenite naše uspjehe, uspjehe naših mentora i profesora – poručila je.

FOTO galerija /najuspješniji učenici:

 

FOTO galerija /najuspješniji učenici na natjecanjima i u sportu:

Nastavite čitati

HOTNEWS

OPATIJA Božinović i Ačkar na konferenciji o ključnim sigurnosnim izazovima današnjice

Međunarodna konferencija u organizaciji Veleučilišta Velika Gorica, okuplja više od 400 sudionika iz Hrvatske i svijeta, uključujući stručnjake za sigurnost, krizno komuniciranje, turizam, zdravstvo, okoliš i digitalne tehnologije.

Objavljeno

na

U vremenu kada klimatske promjene, ratni sukobi, prirodne katastrofe i ubrzani razvoj umjetne inteligencije mijenjaju svakodnevicu, Dani kriznog upravljanja ponovno su se pokazali kao ključna točka okupljanja domaćih i međunarodnih stručnjaka.

Ova važna dvodnevna konferencija koja se održava u Opatiji, a svečano je otvorena u prisutnosti potpredsjednika Vlade RH i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, koji je naglasio važnost sustavnog obrazovanja i spremnosti za sve kompleksnije sigurnosne izazove.

Veliko mi je zadovoljstvo što mogu govoriti na današnjoj konferenciji međunarodnog karaktera. Danas svjedočimo brojnim krizama koje ne pogađaju samo pojedinačne države, nego imaju globalne posljedice, osobito kada govorimo o učincima klimatskih promjena. Hrvatska je, kao i ostatak svijeta, suočena s posljedicama tih promjena – od potresa, pandemije koja je pogodila cijeli svijet, do požara i drugih tehničkih nesreća. Upravo zato ovakve konferencije predstavljaju izvrsnu priliku za razmjenu iskustava, ali i za slušanje primjera dobre prakse – kako prevenirati krizne situacije i kako na njih odgovarati – istaknuo je ministar Davor Božinović i dodao kako su u hrvatskom sustavu civilne zaštite, čelnici gradova, općina i županija, po načelu supsidijarnosti, istovremeno i na čelu stožera civilne zaštite svojih lokalnih jedinica.

 

–Ove godine, kao i dosad, planiramo provesti niz aktivnosti, uključujući pripremu načelnika, gradonačelnika i župana za djelovanje u kriznim situacijama. Jedna od ključnih aktivnosti upravo je edukacija, ne samo u teoriji, već i kroz praksu. Potrebna je snažna povezanost svih razina, gradova, veleučilišta, i naravno, Ministarstva unutarnjih poslova, koje kao nadležno tijelo dodatno jača kapacitete i usmjerava nas prema novim metodologijama u području kriznog upravljanja. – dodao je ministar.

Otvaranju su, uz ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, prisustvovali i brojni uvaženi uzvanici: Krešimir Ačkar, saborski zastupnik i gradonačelnik Velike Gorice, njegov zamjenik Neven Karas sa suradnicima, Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije, Damir Trut, ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite, Bruno Cvetković iz Svjetske organizacije za okoliš i zdravlje, Tamara Čendo Metzinger, dekanica Veleučilišta Velika Gorica, te prof. dr. sc. Sanja Kalambura.

Govorimo o upravljanju u kriznim uvjetima, ali i o krizama koje su zajednički nazivnik za sve što nas okružuje – nažalost, od klimatskih promjena i ratnih sukoba, do svega onoga što, na kraju krajeva, čini našu svakodnevicu. Kao i do sada, dat ćemo znanstvene i stručne odgovore na pitanja koja najviše muče ljude u regiji, ali i u Europi i svijetu. Moram istaknuti kako je 39 zemalja, koje nas prate svih ovih godina došlo proslaviti naš jubilarni 18. rođendan – istaknula je Kalambura.

Ova međunarodna konferencija, u organizaciji Veleučilišta Velika Gorica, okupila je više od 400 sudionika iz Hrvatske i svijeta, uključujući stručnjake za sigurnost, krizno komuniciranje, turizam, zdravstvo, okoliš i digitalne tehnologije.

–U svijetu koji se suočava s pandemijama, potresima, poplavama i globalnim sigurnosnim izazovima, izuzetno je važno imati stručan, sustavan i znanstveni pristup krizama. Ponosan sam što naše velikogoričko veleučilište obrazuje ljude koji će znati odgovoriti na te izazove i graditi sigurniju budućnost za sve nas –poručio je gradonačelnik Velike gorice Krešimir Ačkar.

 

Kroz dva dana rasprava i predavanja, sudionici traže konkretne odgovore na pitanja koja oblikuju sadašnjost i budućnost Europe i svijeta: kako se nositi s klimatskim kaosom, ratovima, potresima, ali i novim izazovima koje donosi umjetna inteligencija?

Fokus ovogodišnjeg izdanja stavljen je upravo na dvije globalne teme – klimatske promjene i umjetnu inteligenciju – u kontekstu kriznog upravljanja. Održivi razvoj, zaštita okoliša, sigurnost infrastrukture, otpornost lokalnih zajednica i digitalna rješenja za upravljanje rizicima samo su neki od aspekata koje će obuhvatiti ovogodišnji program.

Vidimo da je EU reagirala je s novim orijentacijama prema osiguravanju, prije svega, egzistencijalne sigurnosti, s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu. Međutim, sigurnost se sastoji i od drugih važnih elemenata, od otpornosti, jačanja društva, borbe protiv ranjivosti, izgradnje društvene kohezije, demografskih izazova i slično. Imamo i mnoge druge izazove o kojima trenutačno ne govorimo dovoljno, a izuzetno su važni za razvoj našeg društva u budućnosti. Rat u Europi, odnosno ruska agresija na Ukrajinu, na neki je način zasjenila te druge narative. Svi ostali sigurnosni rizici pali su u drugi plan. Trenutačno smo jako fokusirani na obranu, na naoružavanje i razvoj narativa sigurnosti u kojima je u središtu neprijatelj i obrana od tog neprijatelja. No svi ovi drugi rizici i dalje postoje, oni stalno djeluju i na njih također moramo obratiti pažnju – naveo je jedan od predavača Vlatko Cvrtila.

Uz njega, panelisti su i dr. sc. Domagoj Bebić, IvanaAlilović, Aygun Bayram i dr. sc. Sanja Gongeta.

Pokrovitelji konferencije uključuju Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Grad Veliku Goricu, Zagrebačku županiju, Ravnateljstvo civilne zaštite, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Sveučilište VERN’, IFEH, IRMO, HRPSOR, CONRIS mrežu i druge partnere iz znanstvene i javne sfere.

Dodajmo kako Veleučilište Velika Gorica već 22 godine obrazuje stručnjake u područjima kriznog upravljanja, logistike, optike, informacijske tehnologije i zrakoplovstva, i ove godine potvrdilo je status vodeće obrazovne institucije koja ne samo prati, već i oblikuje standarde u području sigurnosti i otpornosti.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Javna vatrogasna postrojba otvara vrata – Zipline s kanaderom, napuhanac, vatrogasna spusnica i kviz za klince!

Ključne 2 minute – Fire Combat natjecanje: VII. Plamen Turopolja i IV. Memorijal Ivana Galekovića – Galea

Objavljeno

na

Sve ono čime raspolaže Javna vatrogasna postrojba Grada Velike Gorice, od vještina vrhunski spremnih vatrogasaca do opreme i vozila, Velikogoričani će i ove godine moći pogledati na Danu otvorenih vrata postrojbe.

Prilika za povezivanje sa zajednicom, druženje s najmlađima za koje su pripremili brojne sadržaje i zahtjevno vatrogasno natjecanje obilježit će subotu 7. lipnja, a program počinje u 9 sati.

–Krenut ćemo u jutarnjim satima zbog najavljene vrućine kada očekujemo naše najmlađe sugrađane, a pripremili smo druženje s našim spiderman-vatrogascem, mini kanader na zip lineu, vatrogasni napuhanac u natkrivenom prostoru, vatrogasni kviz s nagradama, mini fire combat natjecanje, vatrogasnu spusnicu, zanimacije s bojanjem vatrogasnih motiva i naravno razgledavanje svih naših vozila i vatrogasne opreme – najavljuje zapovjednik Ivica Maceković.

Posebno je atraktivno Fire Combat natjecanje  – VII. Plamen Turopolja i IV. Memorijal Ivana Galekovića – Galea u kojem se natječu vatrogasci u vrlo zahtjevnim uvjetima s mnogim preprekama.

Foto: Matea Brenčić

–“Fire combat” natjecanje počinje u 10 sati a ove godine sudjeluje 30 grupa sa po 2 vatrogasca. Natjecanje je vrlo kompleksno i teško jer se izvodi s punom vatrogasnom opremom teškom i do 25 kilograma a izvodi se unutar 1 do 2 minute. Sastoji se od tri staze. Najprije se spaja C tlačni vod, nakon kojeg oba vatrogasca moraju preskočiti tarabu, odnosno pregradu i proći kroz tunel dužine 5 metara, nakon čega slijedi penjanje na toranj visok 6 metara s kojeg se spuštaju po užetu, što je dio peljačke opreme koju vatrogasci također nose sa sobom. Po spuštanju ih dočeka lutka teška 70 kilograma koju nose na početak staze. Slijedi dizanje B tlačnog voda punog vode do tornja gdje gađaju ciljnu metu koju moraju srušiti mlazom vode – objasnio je Maceković.

Inače, sudjeluju vatrogasci iz cijele Hrvatske, od domaćih vatrogasaca do ekipe iz Varaždin Brega, Osijeka, Splita, Kaštela i Dubrovnika, a kako doznajemo prijavljene su i tri ženske ekipe koje će se natjecati u posebnoj disciplini.

Foto: Vanja Stanojević

–Natjecanje održavamo u čast Ivana Galekovića – Galea, našeg tragično preminulog kolege, koji je život izgubio na intervenciji, a kojeg pamtimo po njegovoj predanosti vatrogastvu. Od prije tri godine naš Vatrogasni dom krasi i mural njemu u čast – podsjetio je zapovjednik i pozvao sve sugrađane da im se pridruže u subotu kako bi vidjelu punu snagu vatrogastva Grada.

Uz Javnu vatrogasnu postrojbu, događaj organizira i Vatrogasna zajednica Grada Velike Gorice.

Dođite u pratnji svojih najmlađih, jer je njima to jedinstvena prilika da se uvjere što znači biti – vatrogasac!

Nastavite čitati

HOTNEWS

Ironwoman Vedrana Janjić u Hamburgu došla do osobnog rekorda Ironman utrke

Produženi vikend članovi Atletskog kluba Turopolje iskoristili su za pojedinačne nastupe na utrkama, a neki su posebno impresivni.

Objavljeno

na

Članica Atletskog kluba Turopolje Vedrana Janjić  jučer je u Hamburgu odradila svoju treću Ironman utrku, koja je dio Pro Serije i bodovana je kao Europsko Prvenstvo, a Vedrani je to treći nastup na punoj Ironman distanci. To podrazumijeva 3.800 metara plivanja, 180 kilometara bicikliranja i trčanje maratona  dugog 42,2 kilometra.

Vedrana je plivačku dionicu riješila za točno sat i pol, na biciklu je provela 5 sati i 26 minuta, a na kraju je maraton istrčala za 3 sata, 46 minuta i 29 sekundi. Kroz cilj je prošla s ukupnim vremenom od 10 sati, 59 minuta i 48 sekundi, što je njen rekord na utrci.

–Jako sam zadovoljna. Jutro nije bilo obećavajuće jer su odgodili start za sat vremena zbog grmljavinskog nevremena i skratili vrijeme za tranziciju pa je sve bilo kaotično i naopako. Onda sam se pogubila u jezeru i napravila više nego je trebalo. I tranzicija je ogromna pa sam i tu puno izgubila jer se puno trči s plivanja do bajka i kasnije do trčanja. Ali na bajku i trčanju sam nadoknadila vrijeme. Na bajku su bili jaki naleti vjetra pa sam se pošteno namučila i malo je snage ostalo za trčanje. Ali već na prvom kilometru se nebo otvorilo ša smo trčali i po dubokim lokvama. Takvo mi je vrijeme pasalo pa sam ipak dobro otrčala. Sve u svemu, osim plivanja, sve je prošlo po planu. Ali to je Ironman, uvijek nešto iznenadi i treba biti snalažljiv – ispričala je Vedrana.

Ultramaratonac Bojan Šebrek, samo dva tjedna nakon istrčanih 70 kilometara od Zagreba do Siska, u nedjelju je gotovo istu udaljenost prošao na utrci u Sloveniji. U Kranju je održana utrka Slo12Run, jedna od najpoznatijih ultri u susjednoj državi, na koju redovno odlazi i ultraška elita iz Hrvatske.

Bojan je sudjelovao u šestosatnoj utrci, a uz iscrpljujuću vrućinu i temperaturu zraka od 30 stupnjeva, uspio je istrčati 65.445 metara, osvojivši ukupno sedmo mjesto od 41 trkača.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Stjepan Kožić dobio i sedmi mandat župana!

Mihael Zmajlović, protukandidat u drugom krugu lokalnih izbora, dobio 3.564 glasa manje od dosadašnjeg župana

Objavljeno

na

24,42 posto stanovnika Zagrebačke županije s pravom glasa odlučilo je da će Stjepan Kožić dobiti sedmi mandat na čelu Županije. 

Nakon što su obrađeni podaci sa sva 642 biračka mjesta, s 30.275 glasova Stjepan Kožić je u drugom krugu lokalnih izbora pobijedio Mihaela Zmajlovića, kojem je povjerenje dalo 26.711 birača. 

Kožić je u kampanji naglašavao dugogodišnje iskustvo u stvaranju vodeće regije u Hrvatskoj po pitanju gospodarstva, kvalitete obrazovanja i postizanju ravnomjernog razvoja u suradnji s općinama i gradovima, dok je Zmajlović želio unijeti promjene u vodstvu, s novom energijom, spočitavajući aktualnom županu njegovo zdravstveno stanje i životnu dob. 

No, glasači su danas ipak odabrali kontinuitet i stabilnost, koju je naglašavao Kožić, čime je dobio povjerenje za još jedan, sedmi po redu mandat župana Zagrebačke županije, kao i njegovi zamjenici Ervin Kolarec i Damir Tomljenović.  

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno