S 15 glasova ZA i 3 protiv izglasan je najvažniji gradski akt, Proračun za 2025. godinu s projekcijama za 2026. i 2027. godinu koji iznosi 163,5 milijuna eura. Riječ je o rekordnom proračunu koji obuhvaća brojne kapitalne projekte, a koje je gradskim vijećnicima iznio gradonačelnik Krešimir Ačkar na 19. sjednici Gradskog vijeća Grada Velike Gorice.

– Ovaj će Proračun kroz projekte i programe podići standard i kvalitetu življenja građana u Velikoj Gorici na višu razinu, posebice mladih obitelji i naših najstarijih sugrađana – naglasio je prvi čovjek grada te nabrojao sedam ključnih projekata za koje je ukupno planirano 35 milijuna eura, a o kojima smo već pisali ovdje.

Prije rasprave, detalje o Proračunu vijećnicima je prezentirala pročelnica za financije Žaneta Štefančić.

– Ključne odrednice ovog fiskalnog razdoblja su pozitivni učinci gospodarskih i demografskih kretanja na području grada kao i krug porezne reforme u nadolazećem razdoblju. Prihodi, bez kreditnog zaduženja iznose 144 milijuna eura, a unutar tog iznosa su 119,6 milijuna koje ima grad dok su 24,3 milijuna prihodi proračunskih korisnika. Prihodi od poreza iznose 68,8 milijuna eura. Iz državnog proračuna dolazi 2,5 milijuna eura za projekte kojima se planira financirati izgradnja autobusnog terminala, montažne sportske dvorane i sanacija dvorca u Lukavcu. Iz županije 2,2 milijuna eura ići će za financiranje Centra za starije osobe i jednim djelom za financiranje objekata za vodoopskrbu i odvodnju. – istaknula je Štefančić te dodala kako sam proračun koji je izradio njen odjel ima 242 stranice, a uz njega su još pojedini pripadajući programi koji se nalaze na stotinjak strana.

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Prvi se za raspravu ispred kluba SDP-a javio Mario Zdelar koji je istaknuo kako bi vijećnicima bilo lakše razumjeti i percipirati Proračun da je koncipiran na drugačiji način.

– Čovjek se umori dok sve ovo prouči. Smatramo da je proračun prenerealan i prenapuhan, ali na kraju će se vidjeti po realizaciji kada će biti njegov rebalans – kazao je Zdelar te usporedio proračun za 2024. i 2025. godinu i naveo kako ima velike sličnosti po pitanju kapitalnih projekata.

Ispred kluba HDZ-a za riječ se javio Vedran Zobec.

– Kolege iz oporbe uvijek su kao i svaki put prema proračunu kritični. Al to je tako i tako će uvijek biti. Prije svega je razvojan, ali i socijalan. To smo čuli kroz niz povećanja koje grad izdvaja za naše građane. Kažu da je proračun najvažniji dokument u gradu, no mislim da je to urbanistički plan. Vidjeli smo kako za sve ove projekte moramo mijenjati urbanistički plan. To našem gradu definitivno treba jer tim planom jasno definiramo kriterije širenja i razvoja grada – kazao je Zobec te dodao:

– Moram priznat da sam i sam ostao šokiran visinom proračuna kada sam vidio, pomislio sam da možda nije neka greška. No, kada sam ga otvorio vidio sam razlog ovako visokog iznosa, tu su veća sredstva iz državnog proračuna za plaće, povlačenje sredstava iz EU, korištenje odobrenih kredita i prihod od prodaje zemljišta. Čuli smo i da se proračun najviše puni od stavke poreza na dohodak. Tu će grad godinama imati veliki plus – naglasio je Zobec te zaključio kako je proračun jako izazovan, ali izvediv.

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

U raspravu se uključio i Damir Slojšek iz Mosta koji se složio s kolegom Zdelarom.

– Kada usporedite proračun za 202. i 2025. dobijete identičan proračun po pitanju planiranih kapitalnih projekata. On je svakako prenapuhan. No, drago mi je da su se povećala sredstva od 13 posto za sportsku Zajednicu, a nadam se da će i Bratstvo ići u obnovu. Nadam se da se određeni projekti neće prebaciti za 2026. godinu – dodao je Slojšek.

Nakon pojedinačne rasprave, vijećnici su izglasali novi Proračun.

– Zahvaljujem svim vijećnicima na konstruktivnoj i otvorenoj raspravi, kao i podršci planiranim gradskim projektima važnim za naše sugrađane. Možemo svi zajedno biti ponosni – poručio je gradonačelnik Ačkar.

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Vijećnici su usvojili i polugodišnje izvješće o radu gradonačelnika, a jednoglasno su donijeli odluku o prijedlogu dobitnika gradskih nagrada koje će se povodom Dana grada uručiti istaknutim sugrađanima.

Posljednji put u ovoj kalendarskoj godini velikogoričko Gradsko vijeće okupilo se u srijedu prijepodne, a na posao su vijećnici i ovoga puta bacili počevši s Aktualnim satom.

Otvorio ga je HDZ-ov vijećnik Vedran Zobec, koji je pitao kojom dinamikom će se odvijati projekti koji su u tijeku.

– Kod vas Rakarju u tijeku je izgradnja nove sportske dvorane, kao i pozivni natječaj HNS-a za nacionalni nogometni kamp. Intenzivno radimo na realizaciji projekta dnevne bolnice, a u tijeku je i odabir izvođača radova na Centru za starije. Tu je i osnovna škola u Kurilovcu, zajedno sa sportskom dvoranom, a OŠ Eugena Kumičića povećat će se na 9200 kvadrata. Napravili smo neke iskorake i postavili si cilj napraviti oborinsku odvodnju u naseljima u kojima je nema. Otvorit ćemo i most u Čičkoj Poljani, a nastavljamo i niz drugih komunalnih aktivnosti, pogotovo što se tiče dječjeg vrtića u Goričanki, koji će biti gotov do veljače. Dobit ćemo i dječji vrtić u Gradićima, a do kraja godine ići će natječaj za dječje vrtiće u Kolarevoj i Pokupskoj ulici. Uz ovih 500 mjesta osiguranih u posljednje tri i pol godine, to će nam donijeti još 700 mjesta, što će rasteretiti naše kapacitete i otvoriti prostor za svu našu djecu.

Vijećnik MOST-a Ivan Bekavac prenio je pitanja sugrađana o nedostatku parkirališnih mjesta, pogotovo u ulicama oko Doma zdravlja. Točnije, planira li se gradnja javne garaže, hoće li ona biti podzemna ili nadzemna, hoće li se graditi u blizini ove kritične točke…

– Svjesni smo gužvi u tom dijelu grada i mogu reći da je pri kraju izrada elaborata kojom će Pucekovićeva postati jednosmjerna, pa će jedna strana biti osigurana za parkirna mjesta. Sva vozila koja uđu u Pucekovićevu izlazit će na Ulicu Matije Slatinskog, odakle će se moći ići lijevo, ali i desno, prema rotoru kod Leggiera. Što se tiče javne garaže, za to prvo moramo mijenjati urbanistički plan, a u nacrtima koje imamo je više podzemnih garaža, kako se ne bi narušavala vizura grada – odgovorio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

HDZ-ov Anri Targuš pitao je koliko će novca biti izdvojeno za sportske udruge i planira li se povećanje dvoranskih kapaciteta.

– Za Zajednicu sportskih udruga sredstva smo povećali za više od 10 posto. Konkretno, u 2024. godini bilo je osigurano milijun i 23 tisuće eura, a u prijedlogu proračuna za sljedeću godinu je milijun i 175 tisuća eura. U tijeku je izgradnja montažne sportske dvorane na području Gradske četvrti Rakarje, ona bi trebala biti otvorena u proljeće 2025. Nastavljamo sa širenjem sportskih kapaciteta, OŠ u Kurilovcu će imati trodijelnu dvoranu koja bi trebala biti izgrađena 2026. godine. – rekla je pročelnica Lana Krunić Lukinić.

Što se planira učitiniti sa zgradom stare općine, koja narušava izgled centra grada, pitao je SDP-ov Ivo Jelušić, koji je u drugom pitanju zapravo dao prijedlog da se osigura prostor u koji bi gorički umirovljenici mogli doći na aktivnosti. Dodao je i kako tu ne misli na budući Centar za starije…

– Kaže jedna slavonska pjesma: “Imam oporbu kakvu nitko nema…” – sa smiješkom je za govornicu stigao gradonačelnik

– Gospodine Jelušiću, vi znate da smo već i ranije više puta uvažili vaše prijedloge, uvažavajući vaše iskustvo i sve što ste donijeli kvalitetom rasprava u ovu našu malu vijećnicu – dodao je uvodno, pa nastavio s odgovorima na pitanja.

– Kad je u pitanju zgrada stare općine, postojali su projekti i vizije, a sad čekamo Fondove kako bi povukli sredstva namijenjena njezinoj izgradnji i obnovi. Mene bi najviše veselilo kad bi se sjedište Zagrebačke županije preselilo u Veliku Goricu i to je jedan od glavnih razloga zašto nismo napravili korak. To je savršena lokacija, iako aktualni župan nema namjeru seliti sjedište bilo gdje. Međutim, ako se u nekom trenutku steknu uvjeti da Velika Gorica postane središte županije, čiji je najveći grad, ta lokacija bi bila idealno rješenje – rekao je gradonačelnik Ačkar.

– Što se tiče Kluba umirovljenika, iako ste isključili iz toga Centar za starije, moram reći da će u Centru jedna etaža biti namijenjena za izvaninstitucionalne korisnike, za sve vrste aktivnosti, radionice i sve što umirovljenici žele. Uključit će se i naša Gradska knjižnica, i u Pučko otvoreno učilište, i ako bude interesa, rado ćemo besplatno ustupiti prostor – dodao je.

Stipo Duvnjak iz HDZ-a pitao je na što će se utrošiti 15 tisuća eura osvojenih u akciji Od izvora do mora.

– Želim zahvaliti više od stotinu volontera koji su sudjelovali, prikupljeno je više od 19 tona otpada. Rijetko koja sredina može okupiti toliko udruga u istom cilju, prenesite svima naše zahvale. Dobili smo tih 15 tisuća eura, Grad je dodao još 8200 eura i postavit ćemo 85 sadnica u Ulici Andriji Kačića Miošića. Sadnja je počela jučer, a simbolično smo prve tri sadnice posadili u Etno naselju Novo Čiče. Od početka ovog mandata posadili smo dvije i pol tisuće sadnica, do kraja mandata cilj je doći do barem četiri tisuće, po tisuću za svaku godinu – rekao je gradonačelnik.

Valentina Dorotić iz MOST-a dotaknula se i Peppe Pig u jednom dijelu svog izlaganja, no njezino pitanje bilo je “ako vodstvo Grada gleda na događaje u OŠ Novo Čiče, koji su potresli velikogoričku javnost?”

– Škola u Novom Čiču je pod ingerencijom ministarstva, plaće dolaze iz državne riznice. Školom upravlja školski odbor, a Grad, kao i u cijeloj Hrvatskoj, ima tri predstavnika, dok je većina četvero ljudi. Moram reći da institucije obavljaju svoj dio posla, istraga je u tijeku, a školski odbor je izabrao zamjenicu ravnatelja. Mi kao Grad nudimo pomoć kroz Centar za djecu, mlade i obitelj – odgovorila je pročelnica Krunić Lukinić.

Vijećnik Kunić je tražio rješenje prometnog problema u ulici Kovači u Velikoj Mlaki, a pročelnik Katulić odgovorio mu je kako je predviđena investicija od oko 900.000 eura i kako se nada da će tijekom sljedeće godine početi na ulici koja je dugačka 530 metara. Predviđena je obostrana pješačka staza u prvom dijelu, a u drugom dolazi do suženja pa će biti samo na jednoj strani.

Ozrena Robića iz SDP-a zanimalo je što se planira sa zemljištem bivše ZET-ove garaže.

– Zemljište ZET-ove garaže je vrlo vrijedno i atraktivno, a na zahtjev djelatnika iz Velike Gorice, kojih ima oko 150, još će neko vrijeme to biti ZET-ova garaža. Dugoročno to nije rješenje, a mi smo i više nego otvoreni za prijedloge svih vas ovdje, s obje strane vijećnice, ali i bilo koga tko misli da ima dobar prijedlog. Šteta bi bilo žuriti, tu moramo napraviti nešto što će služiti svim građanima i biti dostojno te lokacije. Zato ponavljam, do te odluke moramo doći svi zajedno – poručio je gradonačelnik, a Robić se nadovezao:

– Nisam baš zadovoljan odgovorom, jer to što je ZET ostao duže nego što je bilo dogovoreno ne znači da vi kao Grad nemate ideju što s tim prostorom. Osim toga, čini mi se da se ZET malo “sveti” Velikoj Gorici, da se ne drži linija i u tom smislu ne vidim razloga zašto bi im se izlazilo u susret.

Vijećnika HDZ-a Slavka Perkovića zanimalo je kad će ići nastavak rekonstrukcije Ulice Petra Zrinskog na Plesu te hoće li biti uvrštena i gradnja sportskog igrališta. Pročelnik Dubravko Katulić rekao je kako je dozvola stigla te kako kreće rješavanje imovinskih odnosa. Dodao je i kako se nada da će nakon toga krenuti radovi na rekonstrukciji Pleške ulice.

MOST-ov vijećnik Damir Slojšek pitao je što će biti s prostorom bivšeg Velkoma te podsjetio kako je gradonačelnik prije dvije godine rekao da će Grad tamo graditi Trg pravde.

– Da, slažem se s vama, uz jednu korekciju. Nismo rekli da ćemo to graditi mi, nego Ministarstvo pravosuđa. Možda i znate da je Velika Gorica s još nekim gradovima ušla u kreditiranje od Svjetske banke kako bi se napravio Trg pravde. Naši sudovi se nalaze u najmu, što nije adekvatno, a tad je tako bilo komunicirano prema meni. Novi ministar Habijan i ja razgovarali smo o tome, ali to je problem koji postoji više od 20 godina. Tu Grad nema nikakvu ingerenciju, ali nastavit ćemo raditi sve na tome da radovi počnu. Novac je osiguran, ne znam gdje je točno zapelo, što se događa u procesu oduzimanja imovine – kazao je gradonačelnik.

Vijećnika HSS-a Igora Horvačića zanima zašto su vladajući pogazili obećanje da se odlagalište otpada u Mraclinskoj Dubravi neće proširiti.

– Ne da nisam nikad to obećao, nego nikad to nisam ni spomenuo. Treba stvari nazivati pravim imenom. Ne mogu preuzeti odgovornost, ne mogu odgovarati za riječi, obećanja ili izgovorene rečenice svojih prethodnika. Znamo o čemu pričamo i tko je to obećao. Zaslužujete imati sve pravovaljane informacije, koje ćete imati do sljedeće sjednice Gradskog vijeća – obećao je gradonačelnik.

Svetu Barbaru katolici štuju kao zaštitnicu od groma i vatre, zaštitnicu rudara, ratara, talioničara i topnika, no najčešće joj se utječemo u teškim životnim situacijama, kada joj upućujemo molitvu za pomoć.

Stari zapisi kažu da je Barbara bila Feničanka i živjela je u 3. stoljeću u Heliopolisu. Bila je kćer bogatog trgovca koji se nije mirio činjenicom da njegova kćer želi prijeći na kršćanstvo. Njegove okrutne metode; od zatvaranja u kulu, zabrane komunikacije s vanjskim svijetom, a nakon bijega iz zatočeništva, i mučenje, mladu Barbaru nisu spriječile da potajno slavi kršćanski nauk. Kako ju je htio bogato udati i proširiti brakom bogatstvo, a Barbara je odolijevala svim okrutnostima, na koncu joj je odrubio glavu, čime ona postaje simbolom nepokolebljive vjere.

Kako je ona pripadnica 14 velikih pomoćnika u nevoljama, Sveta Barbara ima spomendan u mjesecu prosincu, u vrijeme Došašća.

U nekim našim krajevima na današnji dan sijemo zrna pšenice u tanjuriće, koje kad proklija i narastu mlade vlati, postaje božićni ukras.

I jedna zanimljivost – neraspadnuto stopalo sv. Barbare čuva se u crkvi Sv. Blaža u Vodnjanu u Zbirci relikvija i mumija svetaca, najvećoj te vrste u Hrvatskoj i jednoj od najvećih u Europi u kojoj tijela nisu balzamirana niti ikada bila hermetički zatvorena. Znanstvenici još ne mogu objasniti, što je spriječilo raspadanje.

Foto: Župa Velika Mlaka

Ovu mučenicu i sveticu kroz stoljeća slave i vjernici Turopolja, kojoj su podigli Kapelu sv. Barbare u Velikoj Mlaki koja je barokni dragulj drvenog graditeljstva iz 1642. godine. Građena je od hrastovih planjki koje su učvršćene vuglima, a na zidovima su prikazane i scene iz životopisa sv. Barbare te prikaz sv. Kümmernisse, bradate svetice na križu, što je vrlo rijedak primjerak u Hrvatskoj. Osim toga i Festival drvenih kapela Sancta Barbara tradicionalno se održava i u Kapeli sv. Barbare.

Foto: Festival Sancta Barbara

Prvi pisani zapis ovog imena u narodu spominje se prvi put 1664. godine u izvoru Matične knjige Katoličke crkve.

Ime Barbara bilo je najpopularnije od 1921. do 1927. godine. Danas u Hrvatskoj živi nekoliko tisuća žena koje krasi ovo kršćansko ime, i to češće na sjeveru zemlje. Preko 1.000 ih živi u Zagrebu, u Rijeci živi oko 300 žena koje nose ovo ime, dok ih je na velikogoričkom području danas dvjestotinjak.

Turopoljci imaju i izvedenice ovog imena, odnosno nadimke: Barica, Bare, Barena ili Barek.

Policija je izvijestila kako je između 1. i 3. prosinca u Velikoj Mlaki iz stana u Ulici Kovači ukraden novac.

Nepoznati počinitelj provalio je u stan 39-godišnjakinje i ukrao više desetaka tisuća eura.

Uz okićeni bor i božićne napjeve svakako su simbol slavljenja Božića – Betlehemske jaslice. Stoljetna tradicija uprizorenja mjesta gdje se rodio Isus, u moderno doba istisnuta je utjecajem američkih običaja vezanih uz blještave poklone pod božićnom jelkom, no kršćanska tradicija u hrvatskom narodu i dalje živi i podsjeća na istinske vrijednosti ovog blagdana te dublju poruku koju nosi Božić. Jedan od čuvara običaja izrade jaslica je Udruga Prijatelja Hrvatskih Božićnih Jaslica koja je ovog prosinca pripremila nekoliko izložbi u Zagrebu i okolici.

U Muzeju grada Zagreba izložba „Jaslice pod zvijezdama“ otvorena je do 5. siječnja a nudi pogled na raskošno izrađene jaslice koje članovi Udruge izrađuju su od raznih materijala; drva, gline, keramike, bronce, gume, plastike i pamuka, dok i figurice često jasličari sami izrađuju.

Osim izložbe, održat će se i radionice njihove izrade koje će voditi Perica Novosel, predsjednik Udruge. U izradi jaslica koristit će se prirodni materijali te figurice poznatog talijanskog proizvođača iz Firence. Radionice će se održati 21. prosinca, od 10 do 12 sati i od 12.30 do 14.30 sati U Muzeju.

Foto: Udruga Prijatelja Hrvatskih Božićnih Jaslica

Inače, Udruga prijatelja hrvatskih božićnih jaslica osnovana je 2004. godine s ciljem očuvanja i promocije nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske. Okuplja članove iz različitih županija, a jaslice koje izlažu osvojile su mnogobrojna priznanja diljem svijeta. Jedna od najvažnijih izložbi na kojoj redovito Udruga izlaže je međunarodna izložba jaslica “100 Presepi in Vaticano” (100 jaslica u Vatikanu).

Ove su godine iz Zagrebačke županije odabrane jaslice upravo one koje izradio Perica Novosel, inače iz općine Bistra, a koji će po četvrti puta u Vatikanu predstaviti scenski prikaz rođenja Krista pod nazivom „Put, Život, Istina“ u obliku lampaša. Inače, Perica se jasličarstvom počeo baviti sa sedam godina i danas njegova zbirka broji gotovo stotinu različitih jaslica.

Foto: Udruga Prijatelja Hrvatskih Božićnih Jaslica

Vatikansku izložbu na trgu Sv. Petra, svake godine dođe pogledati pola milijuna ljudi, što je svjetska promocija Zagrebačke županije. Obzirom na taj velik doprinos, Zagrebačka županija izdvojila je financijska sredstva kako bi omogućila odlazak izlagača a izložbu koja će biti pod slavnim Berninijevim kolonadama, a otvara se na blagdan Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, u nedjelju 8. prosinca 2024. i traje sve do svetkovine Bogojavljenja 2025.

Dodajmo kako će Udruga prijatelja hrvatskih božićnih jaslica u Vatikanu izložiti ukupno šest radova: iz Dubrovačko neretvanske županije, Vukovarsko srijemske, Sisačko moslavačke, Krapinsko zagorske, grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Foto: Udruga Prijatelja Hrvatskih Božićnih Jaslica

Izložba jaslica 1. prosinca otvorena je i u stoljetnoj drvenoj kući u općini Bistra, 2. prosinca u Gradskoj knjižnici Zabok, dok će 4. prosinca biti u rudniku Sv. Barbare u Rudama pored Samobora te 13. prosinca iu Dugom Selu u galeriji u sklopu tamošnje turističke zajednice.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom