U podnožju crkve, glavnog ukrasa svake razglednice iz Kravarskog, nalazi se mjesna trgovina, a iza njezinih leđa, odmah uz prekrasno novo igralište, smjestio se i Društveni dom, koji je ujedno i – vatrogasni dom. U kojem su nas sa širokim smiješkom i čvrstim stiskom ruke dočekali predsjednik DVD-a Kravarsko Stjepan Tičarić i zapovjednik Zvonko Čunović. Povod za druženje vuče se još iz srpnja, od one svečane dodjele županijskih nagrada, na kojoj je svoju Povelju dobio i njihov DVD.

– Nismo vam mi ni znali da smo nominirani sve dok nije javno objavljeno da smo među dobitnicima nagrade – govori uvodno predsjednik Štef.

– Tek nakon što smo na portalima vidjeli da smo nagrađeni krenuli smo provjeravati odakle mi u toj priči. Doznali smo da nas je nominirala Udruga mladih općine Kravarsko, s kojom surađujemo pri svakoj njihovoj manifestaciji. Zaslužujemo li mi tu nagradu? Ha, vjerojatno zaslužujemo… Bilo bi grijeh reći da nešto slično ne zaslužuje bilo koje društvo u županijskoj vatrogasnoj zajednici, ali činjenica je da mi odrađujemo puno toga unazad nekoliko godina. Jednako kao i druga društva, naravno, ali možda je presudilo to što smo mi samostalno društvo, jedno od osam takvih u županiji. Sami pokrivamo našu općinu, a jedno vrijeme naši susjedi iz Pokupskog nažalost nisu imali ni garaže, ni vozila, ni cisterne, pa smo dvije godine pokrivali i njihov teritorij. Kad su bile poplave, čak smo pokrivali i dio općine Lekenik – dodaje Tičarić.

– Mi smo uvijek spremni pomoći, a budući da imamo i opremu koju imamo, surađujemo sa svim udrugama koje djeluju na području naše općine. I jako nam je drago što su nas iz udruge mladih odlučili predložiti. Naravno, svako ovakvo priznanje donosi i još veću obavezu, sad će se od nas možda očekivati i više nego što se očekivalo dosad, ali zato i jesmo tu – nadovezao se zapovjednik Zvonko.

Upravo su njih dvojica, predsjednik i zapovjednik, u ime DVD-a preuzeli nagradu.

– Možete misliti kakav je to osjećaj… Tamo je i premijer, i ministri, i župan, i dožupan, i predsjednik i zapovjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije… Malo i trnce osjetiš kad te pozovu na binu. Malo se poslikaš, usput razmišljaš o svemu, tako da je stvarno lijep osjećaj – kaže Tičarić, pa se opet nadovezuje Čunović:

– Dobar je osjećaj kad shvatiš da je netko vidio i primijetio da nešto radiš. A mi stvarno radimo. Gotovo svake druge srijede imamo vježbe, a kad treba ići na hitne intervencije, često nas se skupi i toliko da si ne stanu na kamion. I lijepo je kad sve to netko primijeti. Osjećaj je odličan, jer to je puno sati uloženog truda, malo je dana da se nas dvojica ne nađemo ovdje, da nešto ne dogovaramo, ne radimo…

Vatrogasno društvo u Kravarskom, lijepo piše na amblemu, postoji od 1952. godine, ali svega je tu bilo u više od sedam desetljeća koja su slijedila.

– Moj tata je bio jedan od osnivača, bilo ih je 12 kad su pokretali društvo. Kravarsko je tad imalo i nešto više stanovnika nego danas, sva naselja su bila brojnija, ali nisu vatrogasci bili opremljeni za intervencije. Sjećam se da je moj tata od opreme imao jednu kapu! I ništa više. Izlazili su na intervencije gotovo golim rukama, a poslije su dobili i zaprežnu pumpu koju su vukli konji, pa su se nekako snalazili… U jednom razdoblju to se društvo ugasilo, tamo negdje početkom 70-ih, a početkom osamdesetih društvo je ponovno registrirano. Nove probleme donio je početak rata. Na frontu je poginuo jedan od dozapovjednika, jako je ranjen predsjednik društva, a sva oprema, koja je bila smještena u jednom podrumu, misteriozno je nestala. Netko je odnio i pumpe i sve što je bilo vrijedno… U ovih zadnjih 20-ak godina mi držimo DVD u svojim rukama i mislim da to kvalitetno radimo – prevrtio je povijest DVD-a predsjednik Štef.

Nova era započela je prije 19 godina.

– Maksimalno ozbiljno krenuli smo 2006. godine. Tad smo imali volju, ali opremu nismo. Krenuli smo doslovno od nule. Imali smo jednu pumpu, koja je u ratu bila spremljena kod bivšeg predsjednika u podrumu, tako da nije nestala onda kad je nestalo sve ostalo. A cijevi koje smo zatekli mogli smo jedino baciti u smeće. Prvog TAM-a i Ladu Nivu dobili smo od vatrogasne zajednice Grada Zagreba, s tim smo krenuli. U Tamića smo instalirali tu pumpu i krenuli raditi… – kaže zapovjednik Zvonko.

Na njihovu popisu trenutačno je nešto više od 140 članova DVD-a, među kojima je 25 operativnih vatrogasaca, onih koji su obučeni i osposobljeni za intervencije.

– Članova koji su završili tečaj imamo nešto više od 80, no ovih 25 ima i završen tečaj i odrađen liječnički pregled. Kad se sve zbroji, može se reći da imamo oko 40 aktivnih vatrogasaca, dok su ostali uvijek tu negdje, spremni uskočiti i pomoći kad mogu i gdje mogu. Neki pomažu kod osiguranja nekih događaja, a ima i onih koji dobro dođu kad treba ispeći roštilj za neku od naših fešta… Imamo i 30-ak klinaca u podmlatku, s njima rade tri voditelja, tako da s brojnošću stvarno nemamo problema – objašnjavaju dečki.

Posebno “živahno” bilo je u vrijeme potresa krajem 2020. godine, to se vrijeme posebno pamti.

– Pojedinačno gledajući, u vrijeme potresa bili smo DVD s najviše intervencija u županiji. Druga mjesta imala su gradske Zajednice, ali gledajući društva izolirano, mi smo tu prednjačili – ističe Čunović, a Tičarić to prisnažuje brojkama.

– Puna 22 dana zaredom, ujutro od šest, sve do ponoći, bili smo na nogama. Ljudi su išli na posao i odmah po povratku kući dolazili na intervencije, i tako doslovno 22 dana bez odmora.

Vatrogasci iz Kravarskog podijelili su se u to doba u tri ekipe, svako jutro okupljali su se na brifingu u Domu, a na kraju dana bi se pisala izvješća. Podaci kažu da je već prvoga dana zabilježeno gotovo 40 intervencija, a u svemu tome sudjelovali su i drugi stanovnici.

– I sam načelnik u prvom je trenutku bio malo skeptičan po pitanju uključivanja ljudi u cijeli proces, ali kad je vidio da to ide “kao voda”, i on je bio zadovoljan – pamti Zvonko.

S obzirom na razinu koju su dostigli od 2006. na ovamo, zapravo i nije bilo iznenađujuće što je sve išlo kao po špagi.

– Mi se stalno obučavamo, pripremamo, usavršavamo za svaku vrstu neprilike. I mi smo zbilja u svakom trenutku spremni na sve, što se i pokazalo stotine puta u zadnjih 15-ak godina. Podigli smo nivo spremnosti toliko da možemo parirati svakoj situaciji, od potresa, požara, poplava, do svih tehničkih intervencija – ponosan je predsjednik Stjepan.

Uigrano je ovo i vrlo angažirano društvo, što se potvrdilo u cijelom nizu vrlo konkretnih situacija.

– Prije dvije godine, sjećam se, radio sam noćnu smjenu na Novu godinu. Na povratku kući, bio sam u šumi kod Bune, bilo je 7:12 sati, kad me iz županijskog centra zovu da imamo požar kuće za odmor u Podvornici. Mladi su čekali novu godinu i dobro su “hajcali”, sve dok se kuća nije zapalila. A oni su spavali… I pričam s operaterkom, tražimo rješenje, jer ja idem iz noćne, Nova godina je, sedam ujutro, nemam pojma tko će mi moći doći. I rekao sam joj: ‘Zovi gorički JVP, a ja kad dođem u Kravarsko, vidjet ću tko može doći’. Kad sam došao do naših prostorija, šestero ljudi već me čekalo! Na novu godinu ujutro! Odmah smo odjurili na intervenciju, uspjeli smo naći rješenje i vratio sam JVP natrag u Veliku Goricu na pola puta do lokacije – prepričava Čunović.

Naravno da je osnovni posao vatrogasaca boriti se s požarima, ali svaki DVD, uključujući i hrabre dečke iz Kravarskog, ima posla i s drugim neprilikama. Pritom se proživljavaju razne situacije, često i one s kojima se teško nositi.

– Nažalost, u ovih zadnjih 17 godina imali smo sedam intervencija sa smrtnim slučajevima. Rijetka su društva s tolikim brojem takvih nesreća… Bilo je tu stradavanja u požaru, prevrtanja s traktorom, suicida… Nisu to nimalo jednostavne situacije, čak štoviše, ali nitko od nas ne želi na licu mjesta pokazati koliko nas to pogađa – priznaje Štef.

– Evo, zadnju takvu intervenciju imali smo nakon prevrtanja traktora. Imali smo samo informaciju da se to dogodilo i na putu do lokacije razmišljaš što će te dočekati, u kakvom je stanju čovjek… Pa onda na Božić, kad smo imali požar u Lijevim Štefankima, izgorio je moj susjed. Gorjela je drvena kuća i po dolasku tamo kažu nam da je čovjek unutra. A ja znam tko živi u toj kući, znam da je to čovjek s kojim sam odrastao… Ali eto, nekako to pregrmiš, izguraš, koliko god je teško – dodaje Zvonko.

Bude tu, jasno, i priča drugačijega karaktera, potreba za pomoći druge vrste.

– Ljudi nas često zovu zbog uklanjanja gnijezda stršljenova, a čak smo izvlačili i zmije iz škrinje. Smjestila se čovjeku u paletu ispod zamrzivača, možda je tu bila i godinama, dolazila i odlazila, ali naravno da nije ugodno. Čovjek me zove da ima zmiju u kući, mi dođemo i sve raščistimo, a na kraju nađemo velikog guša. Primiš ga, izneseš i to je to… Ja sam pčelar, to su moja zaduženja. Pustili smo je u prirodu, što drugo… – priča Štef, a Zvonko se ubacuje:

– Ja to nikad ne bih mogao, svaka čast Štefu što može… Zvali su nas i da ih riješimo puhova, ima i toga. Kad odemo u posjet našim školarcima, uvijek nas pitaju i skidamo li mačke s drveća i krovova, jer to vide na televiziji, ali mi takvih slučajeva dosad nismo imali. Valjda su mačke na selu malo pametnije, one znaju same sići, ha, ha.

U svim tim intervencijama vatrogascima iz Kravarskog pomaže i oprema koja je danas na ozbiljnoj razini.

– U vrijeme kad je gospodin Šuker bio ministar financija, a Damir Trut ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje, našla su se sredstva za cisternu. Kupili smo kamion, dali smo ga preurediti i krenuli raditi. Danas imamo tu istu cisternu, sa 5800 litara vode, imamo pick upa Forda Rangera i kombi. Međutim, oprema na cisterni je neusporediva s onim što smo imali u počecima, jer sad imamo i zračne jastuke, komplete za šumske požare, komplete za intervencijski dio, duple kacige, duple čizme… To smo prije mogli samo sanjati. Uvijek može bolje, uvijek ima potreba, ali stalno se i nadograđujemo. Kad se ukaže potreba na intervenciji, pokušavamo doći i do novih alata – kaže zapovjednik Zvonko.

– Glavni izvor financiranja je općina Kravarsko, kojoj smo jako zahvalni, ali mi se javljamo na sve moguće natječaje, što god se pojavi. Tu smo izvukli značajna sredstva, našim angažmanom u zadnje četiri i pol godine uspjeli smo doći do opreme vrijedne 140.000 eura. Prijavljujemo se, angažiramo, a na to dolazi nešto više od 20.000 eura godišnje od općine. Mi smo svi, naravno, isključivo volonteri – dodaje predsjednik Štef, koji će spremno i izreklamirati svoje mjesto.

– Život u Kravarskom je lijep. Nadomak smo Gorice i Zagreba, šest kilometara je do ulaza na autocestu, a tu je i brza cesta. Doseljava se jako puno mladih obitelji, jer imamo novu školu, sportsku dvoranu, vrtić, novo igralište, ljekarnu, dom zdravlja, zubara… Sve što je potrebno za jedno ovakvo mjesto!

A ima, naravno, i svoje vatrogasce. Ljude koji su istinski čuvari svoga kraja…

Članovi Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Krapinsko – zagorske županije, u sklopu dugogodišnjeg projekta „Jedno srce – jedna duša“, prošli su jučer kroz Pokupsko gdje su, zajedno s predstavnicima Zagrebačke županije zapalili svijeće na spomen-obilježju te bacili ruže na mostu na rijeci Kupi.

– Svaki dan pješačimo tridesetak kilometara te na taj način povezujemo dva grada heroja – Vukovar i Dubrovnik. U svakoj županiji obilazimo po dvije lokacije bitne za hrvatsku povijest i stradanja hrvatskog naroda, tako ćemo u Zagrebačkoj županiji od ovog mosta u Pokupskom pješačiti sve do Jamnice u općini Pisarovina – ispričao je Tomislav Basa, voditelj projekta.

– Usput ćemo obići i krajnje točke Lijepe naše – Ilok na istoku, na sjeveru Sveti Martin na Muri, na zapadu Rt Savudrija i na jugu Rt Oštra na Prevlaci. Osim sjećanja na poginule branitelje, ovim projektom promoviramo zdrav život kod braniteljske populacije. Hodanje je svakako najjeftinija, ali i najkorisnija tjelesna aktivnost – dodao je Basa.

Dobrodošlicu u Zagrebačku županiju poželio im je zamjenik župana Damir Tomljenović.

– Zagrebačka županija rado podržava projekte braniteljskih udruga, posebice kad oni promiču zajedništvo i domoljublje, stoga smo se rado odazvali današnjem pozivu i odavanju počasti poginulim braniteljima s područja Zagrebačke županije – istaknuo je Tomljenović.

U Pisarovini cvijeće je položeno ispred spomenika poginulim braniteljima, a polaganju se pridružio i načelnik Općine Pisarovina Mihovil Braim.

Dodajmo kako su branitelji s putovanjem počeli 1. rujna, a plan je u Dubrovnik stići 23. rujna.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Prema podacima sustava eVisitor, tijekom kolovoza u Hrvatskoj je boravilo 4,46 milijuna stranih turista, jednako kao i prošle godine, te pola milijuna domaćih gostiju, što je 4 % više u odnosu na lani. Kako piše Župan.hr, noćenja stranih gostiju bilježila su pad od 2 %, dok su domaći turisti ostvarili gotovo isti rezultat kao prošlog kolovoza , to jest 3,91 milijun noćenja.

Kada gledamo 2025., posjetilo nas je 14,83 milijuna stranih turista, 1 % više nego lani, a domaćih 2,36 milijuna, što predstavlja rast od 8 %. I dok se u srpnju i kolovozu ukupno bilježi blagi minus, prvih šest mjeseci izvuklo je sezonu s rastom od 5 % u dolascima i 4 % u noćenjima.

Na Jadranu, poredak najjačih turističkih regija ostao je očekivan, Istra, Splitsko-dalmatinska, Kvarner, Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija. No, na kontinentu nakon Grada Zagreba prednjače Karlovačka, Krapinsko-zagorska, a među vodećima se našla i Zagrebačka županija s 46,2 tisuće noćenja u kolovozu.

U razdoblju od siječnja do kolovoza županija je ostvarila 209,9 tisuća noćenja, čime se pozicionirala odmah iza Karlovačke, Krapinsko-zagorske i Osječko-baranjske. Usporedbe radi, Varaždinska županija u istom razdoblju imala je 176,6 tisuća noćenja.

Zagrebačka županija je u kolovozu zabilježila rast noćenja od 3 % u odnosu na lani, a u osam mjeseci nastavila je pozitivan niz zajedno s većinom kontinentalnih županija. Najveće stope rasta u tom razdoblju imale su Osječko-baranjska (18 %) i Koprivničko-križevačka (15 %), dok je Zagrebačka ostala stabilna s kontinuiranim porastom turističkog prometa.

Kombinacija blizine glavnog grada i raznovrsne ponude pokazuje da kontinentalni dio Hrvatske sve snažnije zauzima svoje mjesto na turističkoj karti Hrvatske.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

U osnovne i srednje škole kojima je osnivač Zagrebačka županija kreće 19.633 učenika, dok će se u osnovne škole kojima su osnivači gradovi upisati još 11.223 učenika, što čini ukupan broj od gotovo 31.000. Župan Stjepan Kožić osvrnuo se na radove koji su obavljeni tijekom ljetnih praznika, a u koje je uloženo više od 1,5 milijuna eura.

Radi se rekonstrukciji sportske dvorane u Srednjoj školi Vrbovec (662.000 eura), rekonstrukciji sustava grijanja u OŠ Ante Kovačića u Mariji Gorici (224.000 eura) te obnovi vanjskog igrališta u PŠ Repišće (215.000 eura). Nadalje, u SSŠ Samobor se uređuje parkiralište (200.00 eura), a u SŠ Ban Josip Jelačić u Zaprešiću sanirana je vodovodna mreža ((97.000 eura).

Uz navedeno, obnovljeni su podovi u OŠ Josipa Zorića u Dugom Selu (83.000 eura), završavaju se radovi na uređenju prizemlja u PŠ Cugovec (50.000 eura), sanirani su krovovi na OŠ Vladimir Deščak u Rakitju (50.000 eura) i OŠ Ljubo Babić u Jastrebarskom (40.000 eura), a pri kraju je i uređenje sanitarnih prostora u OŠ Đure Deželića u Ivanić-Gradu (37.000 eura). U tijeku su i postupci javne nabave za nove podove u sportskim dvoranama OŠ Rugvica i OŠ Vladimir Deščak u Rakitju, kao i za nove tribine uz vanjsko igralište PŠ Dubravica.

Tijekom press konferencije, Kožić je naglasio i opsežne radove na energetskoj obnovi te izgradnji novih objekata. U tijeku je izgradnja Glazbene škole Ferdo Livadić u Samoboru (1,7 milijuna eura) te novih radionica uz SŠ Dragutina Stražimira u Svetom Ivanu Zelini (1,4 milijuna eura), a obje investicije u potpunosti financira Zagrebačka županija.

Što se tiče energetske obnove, do kraja ove godine očekuje se završetak radova na OŠ Dragutina Domjanića u Zelini i pripadajuće sportske dvorane (5 milijuna eura) te SŠ Dragutina Stražimira (1,7 milijuna eura). U tijeku je i obnova OŠ Đure Deželića u Ivanić-Gradu vrijedna 2,4 milijuna eura te OŠ Kardinala Alojzija Stepinca u Krašiću (1,7 milijuna eura). Za ove projekte Županija je osigurala 5 milijuna eura kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), a ostatak iz vlastitog proračuna.

Foto: Zagrebačka županija

Župan Kožić posebno je istaknuo kako je Županiji iz NPOO-a odobreno i ugovoreno 80 milijuna eura bespovratnih sredstava za 12 projekata u školstvu, čija je ukupna vrijednost 94 milijuna eura. Ovi projekti uključuju izgradnju novih škola u Dugom Selu (21,8 milijuna eura) i Kominu (16,7 milijuna eura), kao i dogradnje postojećih škola diljem Županije.

“Kada je u pitanju gradnja škola, Zagrebačka županija ima puno ‘utakmica u nogama. Sada nam slijedi da se slikovito izrazim ‘svjetsko prvenstvo’ i uvjeren sam da ćemo ga završiti u korist naših učenika i nastavnika te osigurati jednosmjensku nastavu u Zagrebačkoj županiji”, rekao je Kožić.

Uz investicije, najavljeno je i zapošljavanje 270 pomoćnika u nastavi za 302 učenika, od kojih će 150 početi s radom odmah, dok će se ostali uključiti nakon što prođu potrebnu edukaciju. Na kraju konferencije, upućen je poseban apel vozačima i svim sudionicima u prometu da budu oprezni, posebice u blizini škola.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije (ZHM) od rujna raspolaže s tri nova vozila namijenjena hitnom prijevozu pacijenata. Vozila su raspoređena u Velikoj Gorici, Zaprešiću i Ivanić-Gradu, a ukupna vrijednost nabave iznosi 270 tisuća eura. Dio je to prekograničnog projekta RACE 2, financiranog kroz program Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora.

Kako ističe ravnatelj Zavoda, Davorin Gajnik, ova vozila predstavljaju značajno pojačanje u pružanju hitne medicinske pomoći. Zavod ih je dodatno opremio vlastitim sredstvima, i to ključnom medicinskom opremom poput defibrilatora, respiratora, aspiratora te grijača infuzije.

Projekt RACE 2 provodi se u suradnji s Domom zdravlja Mostar, Zavodom za hitnu medicinu Zagrebačke županije i Zavodom za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Cilj je unaprijediti rad hitne medicinske službe kroz standardizaciju i digitalizaciju postupaka, edukaciju djelatnika, nabavu vozila i medicinske opreme te prevenciju kardiovaskularnih bolesti u regijama partnera.

Foto: Dražen Kopač

Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,93 milijuna eura, od čega Europska unija sufinancira 85 %, odnosno 1,64 milijuna eura. Ostatak od 15 %, što je nešto više od 290 tisuća eura, pokrivaju projektni partneri.

Osim novih vozila, ZHM Zagrebačke županije unutar projekta nadogradio je i vlastiti informatički sustav. Nabavljena su stolna računala, monitori, pisači, prijenosni pisači, tableti i IP telefoni, čime je moderniziran rad i administrativni dio hitne službe.

Foto: Dražen Kopač

Nabava novih vozila i modernizacija sustava dio su šireg nastojanja da se hitna medicinska služba na području Zagrebačke županije učini učinkovitijom, bržom i dostupnijom pacijentima.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom