Kultni namaz našeg podneblja, kojeg svojata većina naroda jugoistočne Europe, u kasno ljeto ili ranu jesen, miriše iz svake kuhinje čije domaćice “drže do sebe”. 

I sama riječ “ajvar” prilikom izgovora budi strahopoštovanje, kao da je riječ o tituli, statusu ili hrabrom osvajaču. Vjerojatno bi obožavatelji naveli i još pokoji ukrasni pridjev, no jedno je sigurno – osvajač je bez premca, i to naše gastronomije. 

Nastao je vjerojatno radi savjesnog odnosa prema hrani, čije je bacanje bio – grijeh! Tako da se sve iz povrtnjaka pretvaralo u zimnicu, a zrele crvene paprike postale su sastojak broj jedan za pripremu omiljenog narančasto-crvenog blaga u teglicama.   

Recepti za pripremu ukusnog povrtnog priloga imaju svoje varijante, što ovisi o željama ukućana koji možda preferiraju više “šarf” ili blaže opcije, ali i o podneblju ili kreativnosti kuharice. 

Da. Stigli smo do majstorica ili majstora od “rajngle” ili kotla, koji svoje recepte čuvaju kao sveti gral. 

Ali nije fer da se tradicija prenosi samo s obiteljskog koljena na koljeno, pa su nam nakon višetjedne prošnje, dvije ponosne vlasnice ustupile svoje rukom pisane recepte njihovih baka.  

 2 različita recepta za pripremu stara su više od pola stoljeća. 

Krenimo! 

Recept za ajvar bake Željke

 **********************************

Recept za ajvar bake Nade

Prema oba recepta pripremljeni su ajvari o kojima se i danas priča, koji bude uspomene i podsjećaju na djetinjstvo. Koju god varijantu odaberete – mi ćemo rado degustirati!

Ajvar, opjevan i od Tončija Huljića, duboko je upisan u naš DNK 😉

Temeljem provedbe Godišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja za 2025. godinu, danas su svečano otvoreni radovi na području grada Velike Gorice za dijelove katastarskih općina Šiljakovina i Lukavec. Izmjerom će biti obuhvaćeno 1.093 katastarskih čestica i 467 zgrada na ukupno 145 hektara površine, a vrijednost radova je 294 tisuća eura. 

Radove su otvorili glavni ravnatelj Državne geodetske uprave Antonio Šustić te gradonačelnik Grada Velike Gorice Krešimir Ačkar. 

Katastarske izmjere provode se kao dio Višegodišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja 2021. – 2030., a glavna aktivnost i cilj je obnova katastra i zemljišnih knjiga za 600 tisuća hektara zemljišta u građevinskim područjima i područjima oko građevinskih zona.  

– Ažurni i točni podaci u katastru i zemljišnoj knjizi otvorit će vrata provedbi novih razvojnih i infrastrukturnih projekata, a koji će unaprijediti kvalitetu života u lokalnoj zajednici – naglasio je Ačkar. 

Ovaj projekt nastavak je dugogodišnje suradnje Grada Velike Gorice i Državne geodetske uprave na čijem području su obnovljeni katastar i zemljišna knjiga za katastarske općine Velika Gorica, Kurilovec i Gradići, za što je uloženo 1,8 milijuna eura. 

–Vjerujemo da će se dobra suradnja s predstavnicima lokalne zajednice i građanima nastaviti i tijekom izmjera koje slijede – poručio je Šustić. 

Aktualnim Godišnjim programom za 2025. godinu obuhvaćeno je dodatnih pet katastarskih općina s područja pet jedinica lokalnih samouprava, ukupne površine 2.268 hektara, odnosno 10.746 katastarskih čestica.  

Stoga je važno da se građani odazovu pozivu Državne geodetske uprave i da geodetima na terenu pokažu granice svojih parcela jer će to stanje biti osnova za uspostavu novog katastra i zemljišne knjige.  

Od početka provedbe programa, na području Zagrebačke županije provedene su, ili su tijeku, katastarske izmjere za deset katastarskih općina s područja devet jedinica lokalnih samouprava. Ukupno je obuhvaćeno 8.039 hektara površine, odnosno 42.058 katastarskih čestica.    

Podsjećamo, program katastarskih izmjera, jedan od najobuhvatnijih projekata u području zemljišne administracije u Republici Hrvatskoj od osamostaljenja, pokrenula je Vlada Republike Hrvatske, a provodi ga Državna geodetska uprava.  

Za njegovu provedbu do kraja 2030. godine osigurana su sredstva iz državnog proračuna u iznosu od oko 401 milijun eura.  

Pristup obnovljenim katastarskim i zemljišnoknjižnim podacima bit će osiguran digitalno, putem postojeće jedinstvene pristupne točke, svim građanima, zainteresiranim stranama i gospodarstvenicima na portalu Uređena zemlja. 

(Foto: Grad Velika Gorica)

Redovni učenici srednjih škola s područja Velike Gorice i ove godine imaju pravo na novčanu naknadu za pomoć u školovanju, poput nabave udžbenika i ostalih obrazovnih materijala.

Riječ je 140 eura koje će isplatiti Grad Velika Gorica temeljem prikupljenih zahtjeva učenika pod uvjetom da su redovni učenici srednje škole i da imaju prebivalište ili boravište na području grada.

Zahtjev za ostvarivanje prava na isplatu novčane naknade preuzima se OVDJE, a uz njega je potrebno priložiti dokaz o prebivalištu/boravištu učenika, presliku kartice tekućeg ili žiro računa učenika i dokaz/potvrdu o redovnom pohađanju srednje škole u školskoj godini 2025./2026.

Ističemo kako učenici koji polaze Gimnaziju Velika Gorica, Ekonomsku školu Velika Gorica, Srednju strukovnu školu Velika Gorica i Zrakoplovno tehničku školu Rudolfa Perešina ne trebaju dostaviti navedene dokumente, jer za njih postoji vjerodostojna evidencija škola.

Zahtjevi se podnose do 10. listopada:

• u prizemlju Gradske uprave, Trg kralja Tomislava 34, u vremenu od 9.00 do 15.00 sati
• u holu srednjoškolskog centra na adresi Ul. kralja S. Tomaševića 25, od 12.00 do 14.00 sati
• na adresu elektroničke pošte: [email protected]

Kod Robne kuće u Velikoj Gorici, navodno neoprezni pušač, odbačenim opuškom cigarete izazvao je zapaljenje otpadaka u kanti postavljenoj pred ulazom u trgovački centar.

Srećom, djelatnici su na vrijeme primijetili dim i ugasili zapaljeno smeće.

Ovo je primjer kako nastaju nehotični požari i upozorenje sugrađanima da opuške bacaju u kante koje su za to predviđene, te se prethodno uvjere da na opušku cigarete nije ostao žar.

Francika Blaškić iz Lazine Čičke i ove je godine s obitelji prešla put dug 40-tak kilometara iz Velike Gorice do svetišta Majke Božje Bistričke.

Pješice, u zajedništvu s mnogim Velikogoričanima, na zavjetno hodočašće išla je u subotu već petnaestu godinu. Kako kaže, to je poseban doživljaj s dubokim značenjem.

–Ja i moja djeca, s našim dragim prijateljima, imali smo predivno iskustvo i puno uslišanih molitvi. Blagoslovljen je svaki odlazak u svetište i molimo se za naše drage, ljude koji su u potrebi, za zdravlje, sve što jedan život treba imati, a to je obitelj, mir i blagostanje. Posebno smo molili za mir u svijetu općenito i znamo da nas je naša Majka dočekala raširenih ruku – ispričala nam je Francika, a posebno ju veseli broj mladih na hodočašću.

–Oni su naša budućnost i naše najveće blago, svake godine ih se pridruži sve veći broj. Mi odrasli smo im uzor i neka tako i ostane. Neka nas svake godine bude sve više jer nas naša Majka dočeka s osmjehom i uslišanim molitvama. Pridružite nam se i nagodinu, na 35. zavjetnom hodočašću! – pozvala je Francika.

Podsjetimo, pješačko hodočašće Velikogoričani su prvi put organizirali 1991. godine kao zavjet i zahvalu što u Domovinskom ratu grad nije stradao, i to na inicijativu Josipa Frkina, tadašnjeg župnika velikogoričke župe Navještenja Blažene Djevice Marije.

(Foto: Obitelj Blaškić)