Vijesti
FOTO/VIDEO Apel jednog oca zbog opasnog raskrižja: ‘Lako ćemo za limariju, a što kad dijete nastrada?’
‘Apeliram na sve ljude koji će ovo pročitati, na sve roditelje čija djeca idu ovdje u školu, nek’ se potrude, neka napišu pismo školi, gradu. Ponavljam, ne krivim gradsku vlast za ovu situaciju gdje se tu događaju nesreće, ali ću ih definitivno okrivljavati ako strada neko dijete. Ovdje su apsolutno nezaštićena’, kaže naš sugrađanin Tomislav Novosel, otac troje školske djece.
Raskrižje Kurilovečke i Ulice Matice hrvatske jedno je od tzv. crnih točaka u našem gradu, na kojima se češće nego drugdje događaju prometne nesreće. No, ovo konkretno raskrižje je jedino kojim svakodnevno na putu do svojih škola prolazi stotine djece, jer do Kvaternika se smjestila i OŠ Jurja Habdelića. Upravo zbog učestalih prometnih nesreća, prilikom kojih bar jedno od vozila koje u istima sudjeluju završi na nogostupu, jedan je otac odlučio javno reagirati. Velikogoričanin, Tomislav Novosel, otac troje školske djece, koja pohađaju upravo OŠ Eugena Kvaternika, ispričao nam je što ga najviše brine. S njim smo se našli na spornoj lokaciji u vrijeme kad djeca idu u školu.
– Upravo na ovom čuvenom raskrižju kod škole se u zadnje tri godine dogodilo 19 prometnih nesreća kako kaže policija, a vjerojatno je 90 posto tih vozila završilo u zoni školske ograde i na nogostupu, upravo tamo gdje prolaze djeca. Tu često stoje i u grupicama, njih i deset, puno njih ide pješice u školu i trebamo nešto napraviti, ne danas nego još jučer da se ne bi dogodilo ono najgore. Ljudi se žure, prate navigaciju, ne gledaju uopće cestu, ima ih i dosta koji su se nedavno doselili u naš grad i još se ne snalaze, a nesreća se dogodi u stotinki sekunde. Sigurno da je najveći uzrok nesreća zbog nesavjesnih vozača koji krše pravila, prolaze kroz crveno, voze prebrzo, ali ne možemo očekivati da se preko noći promijeni ponašanje vozača, pa i uz sve te pojačane akcije nadzora vozača koje policija provodi. Siguran sam da i Grad i policija mogu nešto poduzeti, jer i dalje će se tu događati nesreće, pa idemo spriječiti da se ne dogodit nešto veće od štete na limariji. Auto se popravi, ali život djeteta nitko ne može vratiti – ispričao nam je ovaj zabrinuti otac.
Foto: Tomislav Novosel, otac troje školske djece na spornom raskrižju/G.Kiš, Cityportal.hr
No, prije nego li se obratio medijima naš je sugrađanin kontaktirao i gradske čelnike. Nakon zadnje prometne na ovoj lokaciji, 31. listopada, kontaktirao i prvog čovjeka Velike Gorice, nakon čega je pričao i s nadležnim pročelnikom, te predložio i neka rješenja.
– Dosta sam direktan tip, pa sam preko društvenih mreža nakon te prometne poslao fotografiju i gradonačelniku Ačkaru uz poruku kako mislim da je vrijeme da se nešto poduzme, jer previše je ovdje nesreća, a ništa se ne poduzima, s čime se on odmah složio. Želim mu se od srca zahvaliti jer me pozvao u gradsku upravo odmah u ponedjeljak, dočekao me pročelnik za promet Katulić koji je rekao da najviše treba reagirati policija, jer vozači su neodgovorni, s čime se slažem, ali kad se dogodi nesreća to neće nikome biti bitno. Predložio sam stavljanje ‘ležećih policajaca’ i na Matice hrvatske i u Kurilovečkoj prije semafora, kako bi vozači morali usporiti na minimalnu brzinu. Kolika je korist imamo konkretan primjer malo niže u Kurilovečkoj kod Crnog grozda gdje su isto stalno bile nesreće prije uspornika, a sad ih više nema. A na ovoj lokaciji su životi djece u pitanju! Pročelnik je najavio kako se ide u rekonstrukciju Ulice Matice hrvatske i kako će se u sklopu toga napraviti i zaštitne mjere. No, to meni nije dovoljno, jer radovi će možda ići za pola godine ili više, a nama sada treba neka zaštita. Predložio sam da se odmah mogu staviti veće betonske barijere koje se stavljaju na autocestama, pa možemo bar po dvije-tri barijere staviti na ovu lokaciju, čini mi se da je to nekako najbrže i najjeftinije rješenje. Ako i bude nesreće, bar nek’ se auti odbiju od te barijere, a ne da završe opet u školskom dvorištu. Ili betonski stupići koji su se stavili na raskrižju niže kod McDonaldsa i pečenjare kako se auti ne bi parkirali na nogostup, pa ako njima možemo izlaziti u susret, ajmo izaći i roditeljima i djeci – poručuje.
Foto: Semafor za pješake na raskrižju Kurilovečke i Ul.Matice hrvatske/G.Kiš, Cityportal.hr
Ističe i kako se, po njegovom mišljenju, prilično brzo može riješiti i problem semafora za pješake, koji ne traje dovoljno dugo, u što smo se i sami uvjerili.
– Problem je u trajanju zelenog svjetla na semaforu za pješake, traje jako kratko. Djeca krenu na zeleno i dok ne prođu na drugu stranu već je crveno, to se valjda može brzo riješiti. Djeca moraju trčati preko semafora, pa tako mogu i pasti. Na dnevnoj bazi ovdje prolazi jako puno djece, stotine njih, ne samo zbog škole, idu na treninge, dolaze se igrati na školsko igralište, pa nedjeljom idu ovuda do crkve. Od svih koji su nadležni zato tražim – postavite barijere, poštimajte semafore na tom raskrižju, postavite stupiće i uspornike, ali za početak se u jednom danu mogu postaviti te betonske barijere, nije to valjda tako teško – kaže Tomislav Novosel.
Foto: Većina vozila nakon sudara završava na nogostupu i u školskom dvorištu/raskrižje Kurilovečke i Matice hrvatske/G.Kiš, Cityportal.hr
Iz goričke policije potvrđuju riječi našeg sugovornika, jer statistika kaže kako su glavni uzroci prometnih nesreća na ovoj lokaciji upravo nepropisno skretanje i prestrojavanje, te nepoštivanje prednosti prolaza, prolazak kroz crveno i prevelika brzina. Kako bi čim prije poboljšali situaciju iz goričke su policije uputili dopis Gradu u kojem traže da se organizira očevid na terenu s projektantom, da se napravi prometni elaborat i nađe najbolje rješenje za navedeno raskrižje kako bi se smanjio broj prometnih nesreća. Ujedno predlažu i postavljanje umjetnih barijera na Ul. Matice hrvatske.
– U suradnji s Gradskim uredom za komunalne djelatnosti i promet grada Velike Gorice ćemo obaviti očevid na terenu u cilju postavljanja umjetnih barijera, kojom bi se prilikom onemogućilo nepropisno skretanje i prestrojavanje koje je jedan od najvećih uzročnika nastanka prometnih nesreća. Tim rješenjem bi se drastično smanjio broj prometnih nesreća po našem mišljenju. Inicirali smo postavljanje kamera s mogućnošću video zapisa kako bi sankcionirali najteže prekršaje koje dovode do nastanka prometnih nesreća – ističu iz goričke policije.
Naš sugovornik za kraj poručuje.
– Apeliram na sve ljude koji će ovo pročitati, na sve roditelje čija djeca idu ovdje u školu, nek’ se potrude, neka napišu pismo školi, gradu. Ponavljam, ne krivim gradsku vlast za ovu situaciju gdje se tu događaju nesreće, ali ću ih definitivno okrivljavati ako strada neko dijete. Ovdje su apsolutno nezaštićena – kaže naš sugrađanin Tomislav Novosel.
Vijesti
Dva sata besplatnih pregleda u Domu zdravlja – mjeri se tlak i šećer, dijele se savjeti
„Naše sestre, naša budućnost. Osnažene sestre spašavaju živote“
Kultura
Mičevec poziva na “Turopoljsku glazbenu šetnicu” – stižu gosti iz Karlovca i Novigrada
Sve će pratiti i tradicionalna Štrudlijada Udruge žena Mičevec.
CityLIGHTS
FOTO Dan branitelja grada Velike Gorice: ‘Oni su ti koji su omogućili slobodu našega grada’
Veliko hvala za sve što ste učinili, za našu Veliku Goricu, za Turopolje, za Republiku Hrvatsku.
Velika Gorica danas je obilježila Dan branitelja grada Velike Gorice. Datum posvećen svim sudionicima obrane Hrvatske i stvaranju temelja suvremene države i grada.
Program obilježavanja započeo je jutarnjom svetom misom u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije, nakon koje su kod spomen-obilježja „Golubica“ položeni vijenci i zapaljeni lampioni u znak sjećanja na poginule i preminule branitelje. Uz predstavnike braniteljskih udruga, obilježavanju su nazočili predstavnici Grada Velike Gorice i Gradskog vijeća. Tom prilikom istaknuta je važnost zajedništva koje branitelji njeguju od početka Domovinskog rata pa sve do danas.
Neven Karas, zamjenik gradonačelnika Velike Gorice, poručio je: „Danas, ono što je najbitnije, svi naši branitelji pokazuju zajedništvo i jedinstvo. Kao što smo bili jedinstveni 1991. tako smo i danas i to je ono što me najviše čini ponosnim.“ Predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić naglasio je kako Dan hrvatskih branitelja nadilazi političke podjele te predstavlja datum oko kojeg postoji zajednički stav svih političkih opcija u gradu: „Čestitka svim braniteljima u ime Gradskog vijeća, svih naših političkih stranaka od lijevog spektra pa do desnog spektra, vladajuće koalicije do oporbene koalicije. Svi zapravo stojimo iza ovog datuma naših branitelja grada Velike Gorice. Upravo kao što je zamjenik rekao, svi smo ponosni na ono što su oni napravili u domovinskom ratu. Omogućili su nam ovu prekrasnu slobodu i zapravo slobodu našeg grada, koji se razvija u europskom stilu kako su oni to i zamislili 1991.“ rekao je Bekić.
Emotivno se prisjetio ratnih dana i dragovoljac Domovinskog rata Dražen Uzelac.
– Evo današnji dan, 10. svibnja je dan Hrvatskih branitelja grada Velike Gorice i to meni kao branitelju jako puno znači. To je jedan dan sjećanja koji podsjeća na to da smo mi krenuli u obranu Hrvatske kada se to veliko zlo diglo na nas. Nismo dvojili ni trenutka, nego smo krenuli u obranu naše domovine i hvala Bogu, uspjeli smo je obraniti. Današnji dan nas sjeća na te dane slave i ponosa.
Nakon službenog dijela programa i odavanja počasti braniteljima, druženje je nastavljeno uz prigodnu okrepu u Društvenom domu Pleso, a tom prilikom, gradonačelnik Krešimir Ačkar, zahvalio je braniteljima na doprinosu slobodi i razvoju Hrvatske.
– Veliko hvala za sve što ste učinili, za našu Veliku Goricu, za Turopolje, za Republiku Hrvatsku. Teške godine koje ste prošli, mladost koju ste ostavili, sloboda koju ste izvojevali, je nešto čemu se možemo samo diviti i reći jedno veliko hvala.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal
HOTNEWS
Započinje nova utrka za najbolji hrvatski OPG: prijave otvorene
Prijave su otvorene do 15. lipnja.
Vijesti
Mama Marina otkriva kako izgleda život s osmero djece? “Peremo tri veš mašine dnevno, a u kući je uvijek kreativan nered”
Kila špageta, dvije kile mesa i tri veš mašine dnevno.
Razgovarali: Gianna Kotroman i Matko Mihaljević
Majčin dan danas će mnogi obilježiti ručkom, buketom cvijeća ili kratkim posjetom mami. Tim povodom, naši Gianna i Matko ugostili su Marinu Hrkač, majku osmero djece, pet djevojčica i tri dječaka, a raspon godina u obitelji ide od 11 mjeseci do gotovo 18 godina.
“Ljudi nas često prebrojavaju kad nas vide”, počinje kroz smijeh, svjesna da prizor velike obitelji i dalje izaziva znatiželju gdje god se pojave.
Najstariji su dječaci, najmlađa je djevojčica, a u kući trenutno ima pet školaraca i jednu buduću školarku. Iako brojka zvuči kao logistički izazov, Marina kaže da su se uhodali i da djeca puno toga rješavaju međusobno, posebno kad je riječ o školi.
Po struci je magistrica farmacije. Radila je, no nakon što su djeca počela dolaziti, ona i suprug donijeli su odluku da ostane kod kuće.
“Evo 18 godina sam na porodiljnom, ali radno vrijeme mi je 0-24”, kaže Marina.
Prvo dijete rodila je s 26 godina, a osmo s 42. Sve porode imala je prirodnim putem, a priznaje da strah nikad ne nestaje potpuno, ali da svaki put postane lakše.
Iako bi mnogi pomislili da je s osmero djece nemoguće “izdržati dan”, Marina ima zanimljivu teoriju, ponekad je s jednim djetetom teže nego s osmero.
“Kad je jedno, onda je sav fokus na jedno dijete i ono na mene. Kad ih je dvoje, već imaju neku svoju interakciju. A kad ih je više, stalno se netko ubacuje u ekipu”, objašnjava.
Naravno, to ne znači da je sve jednostavno. Najteže su, kaže, svađe i sukobi, pogotovo kad se u kući istovremeno događa i pubertet i dječje faze.
Dvije do tri veš mašine dnevno i kuhanje “na veliko”
Perilica rublja radi svakodnevno. “Peremo dvije do tri veš mašine dnevno”, kaže Marina.
A kad se kuha, kuha se ozbiljno. U njihovoj kući ručak nije za četiri osobe nego za deset. Za bolonjez ide između kilu i dvije mesa, a špageta cijela kila. Enchilade, koje djeca posebno vole, radi u količini koja bi mnogima bila dovoljna za manje slavlje, 36 komada.
A kad dođe Božić? Marina radi kolače u količinama koje mnogi rade za cijelo susjedstvo, ali kaže da do Štefanja uglavnom više nema ničega.
No, u obitelji Hrkač sve funkcionira jer se posao dijeli. Svako veće dijete ima svoj dan za određene obaveze, nošenje veša, slaganje perilice suđa i slične kućanske poslove.
Kad je Marina bila u rodilištu, suprug je, kaže, uveo pravilo da svaki dan netko mora smisliti što će se kuhati i funkcioniralo je.
Upravo suprugu pripisuje veliku zaslugu za dječju samostalnost. Dok bi ona, priznaje, sve odvozila i svima popuštala, tata je taj koji im daje strukturu.
“Mama zvuči toplije i bliže, ali tata im daje kičmu”, kaže Marina.
Dva auta i zidovi puni crteža
Za prijevoz koriste dva automobila sa sedam sjedala, iako rijetko idu svi zajedno na isto mjesto u isto vrijeme. Djeca imaju aktivnosti, cure idu u glazbenu školu, jedan sin trenira hrvanje, mlađe cure voze na likovne radionice, a put često odrađuju biciklima.
Putovanja su, priznaje, uvijek logistički izazov. Prisjeća se godine kada su imali petero djece i uspjeli ugurati kofere i sjedalice, iako ni danas ne znaju kako. Prošle godine nisu išli na more, ali ove planiraju i već unaprijed razmišljaju kako će sve organizirati.
Žive na katu kuće od oko 130 kvadrata. Starije cure imaju svoju sobu, dječaci svoju s krevetima na kat, a beba je s roditeljima. A kuća? Ona izgleda baš kako biste očekivali u domu s osmero djece.
“Bude dosta pošaranih zidova, često imamo krečenje, ali uvijek brzo svanu novi crteži. To je jedan kreativan nered”, smije se Marina.
Jedna velika obitelj
U svemu im pomaže i šira obitelj. Marina dolazi iz obitelji gdje velike brojke nisu iznimka, brat ima šestero djece, sestra četvero. I krug prijatelja i kumova također je sličan. Majka joj ima ukupno 19 unučadi, no Marina kaže da je stvar često drugačija nego što ljudi zamišljaju.
“Svi se boje kad vide puno djece, misle da su svi mali i skaču okolo, ali nisu svi mali. Generacijski su podijeljeni”, objašnjava.
Marina kaže da je svu djecu dojila, a doji i danas. Djecu doji otprilike do godine i pol. Još kod petog djeteta izračunala je da iza sebe ima šest godina dojenja te je oko pet tisuća puta dijete stavila na prsa, a danas je ta brojka, jasno, još veća.
“Strah ne bi trebao biti zapreka”
Na kraju razgovora, Marina ne pokušava idealizirati majčinstvo. Kaže otvoreno, nijedna obitelj nije savršena.
“Nema savršenih roditelja ni djece. Ja se svaki put bojim poroda, ali svaki put mi bude lakše”, kaže.
Ipak, njezina poruka je da strah ne bi trebao biti razlog da se odustane.
“Isplati se. To je ulaganje u budućnost. Na kraju se uvijek sve isplati”.
-
Vijestiprije 5 danaFOTO Kamion zapeo u križanju kod Petrola, stvorila se velika kolona
-
HOTNEWSprije 4 danaFOTO Novi čelnik županijskih vatrogasaca: ‘Zapovjednici, glave skupa, idemo delati’
-
Vijestiprije 4 danaU petak ujutro dio Velike Gorice ostaje bez struje – evo gdje će se odvijati radovi
-
Sportprije 2 danaSuze pokraj igrališta: HNK Gorica iznenadila navijača za rođendan