Povežite se s nama

Vijesti

FOTO Neobična gorička veza između kanala Sava-Odra, Univerzijade i zvijezda Novog vala

Brojne ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na radnu akciju među mladima ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam uz brojne arhivske fotografije, Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak sudjelovao u tada najpopularnijoj radnoj akciji, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici!

Objavljeno

na

Dobar, ali itekako spreman za nadogradnju, sustav obrane od poplava na zagrebačkom i goričkom području, i zadnjih dana toliko spominjani spasonosni oteretni kanal, Sava-Odra, kod brojnih je naših starijih ili bolje reći onih u najboljim godinama, probudilo sjećanja na dane njihove mladosti. Kada su u velikom broju kao dobrovoljci na radnim akcijama sudjelovali u njegovoj izgradnji, ali i na svim drugim kapitalnim projektima diljem bivše države.

Ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na omladinsku radnu akciju ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak koordinirao brigadire, danas bi se reklo volontere, na tada najpopularnijoj omladinskoj radnoj akciji Sava, poznatijoj pod skraćenicom ORA SAVA, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici, a trajala je od 1960. do 1979.godine.

– Ta je akcija zapravo započela izgradnjom aerodroma Pleso, to je izvodila Hidroelektra, mi smo radili pomoćne poslove, trasiranje i slično, kao i na svim kapitalnim projektima koje su radile državne firme. Nakon poplave u Zagrebu krenulo se u gradnju kanala Sava-Odra, pa se radilo najviše na goričkom području. Tako je i najveće brigadirsko naselje bilo ono u Kosnici, gdje se tijekom tih ljetnih mjeseci smjestilo oko tri tisuće mladih dobrovoljaca. Po smjeni je radilo tisuću mladih, radilo se volonterski, sa 4 obroka na dan, smještajem, odjećom, opremom i besplatnim kulturnim aktivnostima- priča Bokan.

Ilustracija iz knjige ‘Omladinska radna akcija Sava’

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Ističe kako je za našu Veliku Goricu ta radna akcija bila itekako značajna, ali osim gradnje tog za Zagreb spasonosnog oteretnog kanala, tadašnja gradnja na našem području pokazala se značajnom i za stanovnike Zagreba.

– Mnogi ne znaju da je kompleks Jarun, započeo upravo gradnjom aerodroma Pleso, jer se iz jezera vadio potreban šljunak. To je inače stari tok rijeke Save, koja je prije izgradnje kanala plavila sve do Studentskog centra. Radili smo i sve pokose, ravnanje i navoženje zemlje za goričku obilaznicu. A među zadnjim akcijama je bila za Univerzijadu, koju su izgurali volonteri, brigadiri. Pred kraj rada organizacije, kad je bilo već više strojeva, radili smo na pošumljavanju, čišćenju okoliša. Bile su česte lokalne akcije, poput zalijevanja nasipa, jer za vrijeme suhog razdoblja oni pucaju, to je ozbiljan sustav o kojemu treba stalno brinuti – otkriva.

Foto: ORA-SAVA, 1963.g./Muzej grada Zagreba, autor fotografije nepoznat

Ispričao nam je i koja je to neobična veza između akcija koje su okupljale na tisuće mladih, koji su volonterski obavljali ne baš lake fizičke poslove i nekih od, i dan danas, najvećih zvijezda glazbene scene.

– Te akcije su bile jedna velika i moderna priča, cijeli Novi val je nastao na tome, jer mi smo u naseljima imali pozornice, oko 120 pozornica, pa bi bendovi imali priliku na tim turnejama među mladim dobrovoljcima svirati godišnje i po stotinu koncerata, to im je donijelo veliku popularnost. Tko je sve svirao? Parni valjak, Prljavo kazalište, Bijelo dugme, Bajaga i Instruktori, Film, Rundek i Haustor, ma gotovo svi. Nastupali su i glumci, pjesnici, naši svjetski poznati dizajner Mirko Ilić, pa Sanja Bachrach Krištofić, grafička dizajnerica i povjesničarka umjetnosti, koja je autorica izložbe na temu omladinskih radnih akcija – ispričao nam je.

Foto: Dragomir Bokan u omladinskom naselju u Kosnici tijekom gradnje ot.kanala Sava-Odra/priv.arhiva, D.Bokan

Bokan je na svojoj FB stranici ovih dana, kada je nakon 13 godina goričkim krajem ponovo prošla nabujala Sava, objavom u kojoj opisuje jedan dan u radnoj akciji na izgradnji kanala Sava-Odra izazvao veliku pozornost, a u komentarima nije manjkalo sličnih sjećanja.

‘Traserska služba se dizala u 3:30, brigade su u 5 sati bile na trasi. Nepregledna turopoljska ravnica i korito rijeke u kojoj nema rijeke. Jedva se možeš popeti na nasip. Ljeto, sunce prži, na pustoj ravnici nigdje hlada, nepregledni ogromni nasipi i suho korito. Pjesma se ori s 13 lokacija, 13 brigada sa po 70 ljudi. Najmlađi raznose vodu, pije se i polijeva po glavi. Pola sata pauza za marendu. Mesni doručak, pecivo, Zdenka sir, Fruktal sok. Opet pjesma i oko 13 sati polako se skuplja alat, paliri i traseri. Ručak, tuširanje,tečajevi, koncert i tako 25 dana. Tako se gradio kanal Sava-Odra i zato Zagreb sad ne pliva. U suprotnom Banu Jelačiću bi samo vrh sablje virio iz vode. Zato, molim Vas kad čujete riječ brigadir duboko se naklonite, oni su vrijedni poštovanja. Budite nacionalist,lijevi desni,mislite šta hoćete, ali poštujete rad ljudi koji su vam osigurali spokoj u ovim trenucima. Triput hura za Savske brigadire!’

Screenshot razglednica ORA-SAVA

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Naš sugovornik, koji je odrastao na zagrebačkoj Knežiji, pola je radnog vijeka proveo u Končaru, a pola kao privatni poduzetnik. Danas umirovljeničke dane provodi vrlo aktivno, kao osnivač i predsjednik međ. udruge Dunavska mreža, kojoj je u fokusu upravo očuvanje naših rijeka, te provođenje i promoviranje volonterskih akcija. Jer, kaže, i u ono doba je mladež bila raskalašena, ali na akcijama se nitko nije isticao, nije bilo bahaćenja, bilo je mladih i iz grada i sa sela, te smatra kako su bile zapravo pravi društveni fenomen tog doba.

– Mislim da nikome ne bi štetilo da se više ulaže u prevenciju, nego li u saniranje posljedica. Koliko se ulaže u udruge za liječenje od raznih ovisnosti, moglo bi se i u volonterske akcije, gdje bi mladi obavljali nešto korisno za zajednicu – zaključuje Dragomir Bokan.

Foto: Dragomir Bokan na Savi 1978.g, s tadašnjom djevojkom, a danas suprugom, Helenom Urek Bokan/priv.arhiva D.B.

Vijesti

Državna stipendija od 2 400 eura za srednjoškolce! Objavljen javni poziv, evo tko ima pravo i kako se prijaviti

Ministarstvo gospodarstva ponovno dodjeljuje stipendije učenicima koji se obrazuju za deficitarna obrtnička zanimanja, a prijave počinju 7. travnja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Ilustrativna/pexels.com

Ministarstvo gospodarstva objavilo je javni poziv za dodjelu državnih stipendija srednjoškolcima koji se školuju za deficitarna obrtnička zanimanja u sustavu vezanih obrta prema Jedinstvenom modelu obrazovanja (JMO). Iznos stipendije iznosi 2 400 eura po učeniku za školsku godinu 2024./2025., a prijave se podnose online od 7. do 22. travnja.

Kako Srednja.hr prenosi, stipendije su namijenjene redovitim učenicima koji:

  • su državljani Republike Hrvatske i imaju prebivalište na području Republike Hrvatske
  • imaju status redovitog učenika/ce sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
  • imaju prosjek ocjena završnog razreda osnovne škole, odnosno prethodno završenog razreda srednje škole minimalno 4,00
  • ne ponavljaju razred u školskoj godini 2024./2025.
  • se obrazuju u deficitarnim zanimanjima u sustavu vezanih obrta po Jedinstvenom modelu obrazovanja (JMO)
  • imaju u cijelosti opravdanu potporu iz prethodnih godina, ako su ju koristili
  • nisu korisnici druge stipendije iz javnih i drugih izvora.

Prijava se podnosi online, a za pristup sustavu učenik treba imati svoj AAI@EduHr korisnički identitet, koji može dobiti u školi. Nakon prijave, učenici i roditelji moći će putem glavnog izbornika na online servisu pronaći upute i detalje za prijavu, kao i potrebnu dokumentaciju.

Učenici koji dobiju stipendiju potpisuju ugovor o stipendiranju s Ministarstvom gospodarstva, a potpore će se dodjeljivati za zanimanja definirana kao deficitarna prema preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Popis zanimanja obuhvaća više od 30 različitih struka, među kojima su: autoelektričar, automehaničar, elektroinstalater, kuhar, konobar, vodoinstalater, zidar, stolar, mesar, pekar, krojač, dimnjačar i brojna druga zanimanja iz obrtničkog sektora. Potpora se može dodijeliti i za druga zanimanja iz sustava vezanih obrta, ako su na popisu deficitarnih zanimanja u određenoj regiji.

Prijave traju do 22. travnja, stoga se preporučuje pravovremeno informiranje i podnošenje prijave putem službene online platforme. Više detalja možete naći u članku.

Nastavite čitati

Moja županija

FOTO Najbolji u županiji: Trijumf borilačkog sporta, kuglanja i rukometa

Na dodjeli nagrada najboljima u županijskom sportu, održanoj u Rugvici, svoje je predstavnike imala i Velika Gorica, no četiri glavne nagrade otišle su u Dugo Selo, Samobor, Zaprešić i Zelinu

Objavljeno

na

Najbolju sportašicu Zagrebačke županije u prošloj godini ima Samobor, najboljeg sportaša Sv. Ivan Zelina, najbolju ekipu Dugo Selo, a najbolju momčad Zaprešić. One glavne, najzvučnije nagrade na županijskoj dodjeli najboljih u sportu pravilo su se rasporedile po cijeloj županiji, pri čemu se lako može primjetiti kako su sve četiri i ovom prilikom zaobišle najveći grad u županiji, našu Veliku Goricu. Velika satisfakcija stigla je kod dodjele nagrada najboljima u parasportu, jer tu je naš grad apsolutno dominantan…

U konkurenciji za najbolju ekipu godine bile su stolnotenisačice Jaske, karatistice Samobora, hokejašice Zeline, mlade rukometašice Ivanića, odbojkašice iz Zaprešića te nogometašice Gorice, a nagradu su dobile rukometašice Dugog Sela ’55.

Strijelci iz našeg SD Gorda bili su nominirani za najbolji momčad godine, zajedno s rukometašima Ivanića i Rudara iz Ruda, atletičarima iz Jaske, hokejašima iz Zeline i ribolovcima iz Rakitja te Auto Klubom Dugo Selo, a najboljima su na kraju zasluženo i očekivano proglašeni kuglači Zaprešića, deseterostruki prvaci Hrvatske.

U lovu na titulu najbolje sportašice županije svoje je argumente imala velikogorička badmintonašica Jelena Buchberger, kao i rukometašica Josipa Bebek (ŽRK Dugo Selo ’55), strijelkinja Iva Popović Gecan (SK Ivanić), Paola Matić iz kickboxinga (KK Jastreb), kartingašica Dora Ravenščak (Sveta Nedjelja), hokejašica Helena Buzjak (HK Zelina), svjetska prvakinja u powerliftinu Andrea Petrek (PK Wild Hogs) te Tonka Žitković iz Konjičkoga kluba Trajbar Team. Ponovno očekivano i zasluženo, sportašicom godine proglašena je karatistica Sadea Bećirović, članica KK Samobora.

Velikogorički sportaš godine Hrvoje Ceković bio je naš adut u utrci za sportaša godine, no ta je nagrada drugi put u posljednje tri godine otišla u ruke Alena Nokaja, prvaka Hrvatske u savate boksu i člana SK Čigra iz Sv. Ivana Zeline. U konkurenciji su bili još iz Ivan Đodan iz zaprešićkog taekwondoa, hrvač Domenik Andreić iz Vrbovca, ribolovac Matija Kraševac iz Rakitja, biciklist Fran Bošnjak iz Samobora, strijelac Josip Glasnović iz Jaske, automobilist Florian Blažutić iz Dugog Sela te Borna Grmuša iz Kickboxing kluba Ivanić.

Velika Gorica ponosila se u trenucima kad su svoje nagrade dobivali parasportašica godine Mirjana Lučić i najbolji parasportaš u 2024. godini Velimir Šandor, a njihov i naš klub USPON proglašen je najboljim parasportskim klubom. I Mirjana, i Velimir, i USPON tako su nastavili svoj niz velikih i važnih priznanja, i to već poslovično dominantno, jer prave konkurencije ovo društvo ni nema u županijskim okvirima.

Svoje priznanje dobio je ovom prilikom i Anri Targuš iz našeg hrvačkoga kluba, jedan od “zaslužnih sportskih kolektiva” bili su i pioniri HNK Gorice, senzacionalni prvaci Hrvatske iz prošle sezone. Igrač našega prvoligaša Lovro Lojen nagrađen je kao jedna od nada godine, naš kao i Mia Čunčić iz Karate kluba Velika Gorica u ženskoj konkurenciji.

Nagradu za promociju Zagrebačke županije dobili su braća Sinković, osvajači olimpijskog zlata u Parizu, budući da je Martin već godinama stanovnik naše županije, odnosno Strmca i Samobora. Kao izvrstan domaćin pokazala se Rugvica, a sve zajedno poslužilo je kao uvijek dobrodošlo okupljanje županijskog sporta.

Foto: Igor Đuran/01portal

Nastavite čitati

Sport

Varaždin napadao i promašivao, Gorica iščupala bod: ‘Nešto moramo mijenjati…’

Nogometaši Gorice odigrali su 0-0 na gostovanju kod Varaždina, povezali su dva gostovanja bez poraza, ali to je i jedino što može zadovoljiti navijače, ali i trenera naše momčadi. Bod je osvojen puno više sretno nego spretno…

Objavljeno

na

Objavio/la

Da bismo tamo nešto uzeli, morat ćemo biti na “milijun posto” svojih mogućnosti!

Tako je gostovanje u Varaždinu, kod jako dobrog protivnika, najavio trener Gorice Mario Carević, vjerujući i nadajući se da će njegova momčad odigrati bitno bolju utakmicu nego u porazu od Slaven Belupa i remiju s Lokomotivom u posljednja dva kola. Međutim, pokazalo se i ovoga puta da u nogometu nema previše egzaktnih pravila. Gorica, naime, nije bila ni blizu svog najboljeg izdanja, a kući se vratila s velikim i vrijednim bodom.

O preostala dva, koja su također bila na raspolaganju, nakon svega viđenog ne treba previše ni razmišljati, jer za ta dva žaliti mogu jedino Varaždinci. Koji su dominirali, napadali, bili puno bolja momčad od Gorice u ovih 90 minuta, ali i to je nogomet. Ponekad ti uzme, ponekad ti vrati, a Goričanima je ovoga puta vratio za sve što je išlo kontra njih u posljednje vrijeme. I zato ovaj bod ima poseban značaj i posebnu veličinu.

Jedinu pravu opasnost na ovoj utakmici Gorica je kreirala početkom nastavka preko Ante Ercega, koji je pucao iskosa, no Zelenika je to uspio zaustaviti. S druge strane, sve varaždinske šanse teško je i pobrojati, počevši već od prve minute, zaključno s velikim promašajem stopera Mladenovskog u završnici. Između toga smjestio se cijeli niz pokušaja domaćina, no Ivan Banić bio je u svom najboljem izdanju, nedvojbeno je zaslužio titulu igrača utakmice, a koliko je to bilo sadržajno predvečerje za njega govori i statistika: Varaždin je pucao 20 puta, Gorica samo pet puta…

Puno je manja razlika po pitanju udaraca u okvir vrata, Varaždin ih je imao četiri, a Gorica dva, no te će brojke ipak malo zavarati, jer cijeli gol iz izgledne pozicije nije promašio samo Mladenovski, nego i Vuk, i Mitrovski, i Mamić, a Duvnjak je zatresao stativu… Sasvim je to dovoljno situacija da ovaj remi bez problema možemo nazvati puno više sretnim nego spretnim.

Goričani su krenuli u svom već uobičajenom sustavu, sa trojicom ispred Banića, Bralićem, Krešićem i Krizmanićem, ponovno bez Mikanovića, s Majstorovićem desno te Sikošekom lijevo. Gusti i tehnički potkovani vezni red u sastavu Halilović, Pajaziti, Elezi, Ndockyt nije mogao pronaći način kako se nositi s Varaždincima, a samim time je i istureni Erceg bio poprilično odsječen u vrhu napada.

– Mislim da moramo biti presretni s ovim bodom, s obzirom na to da nismo odigrali dobru utakmicu. Varaždin je bio bolji protivnik, a mi smo radili jako puno neforsiranih pogrešaka u kontroliranom posjedu, u jednostavnom pasu, čime smo nudili prilike Varaždinu. Ne znam zašto je to tako, ali jednostavno nismo bili dobri – priznao je trener Carević, koji je mogao biti zadovoljan jedino činjenicom da je Gorica prvi put ove sezone uspjela ostati neporažena na dva uzastopna gostovanja.

– Tijekom svih 90 minuta griješili smo na sličan način. Vjerojatno tu ima i psihološkog momenta, budući da se borimo za ostanak, pa fali i samopouzdanja, ali u ovakvim situacijama se i postaje igrač. Kad je teško, treba preuzeti odgovornost i biti bolji. Ne mogu svojim momcima zamjeriti na angažmanu i želju, ali morat ćemo se ozbiljno resetirati, a čekaju nas i neke promjene, jer trojica igrača dobila su treći žuti karton, a i ozljeda Krešića nije bezazlena. Moramo dobro analizirati stvari i nešto promijeniti, jer moramo biti puno opasniji prema naprijed. Ponavljam, ovoga puta smo presretni zbog boda, Varaždin je bio bolji – zaključio je Carević.

Sljedećeg vikenda Gorica se vraća kući, prvi put nakon početka ožujka i onog ružnog poraza od Slaven Belupa, a posao koji čeka naše nogometaše ponovno će biti izuzetno zahtjevan. Stiže Istra 1961, još jedna momčad koja izgleda i igra puno bolje od Gorice…

Nastavite čitati

Vijesti

Od utorka stižu povećane mirovine, isplata kreće, dolaze i zaostaci za prva dva mjeseca

Umirovljenici će s mirovinom za ožujak dobiti i razliku za siječanj i veljaču.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) izvijestio je kako će se mirovine za ožujak 2025. početi isplaćivati u utorak, 8. travnja 2025. godine. Isplata se odnosi na sve korisnike koji imaju otvorene račune u poslovnim bankama.

Mirovine su povećane u skladu s novom aktualnom vrijednošću mirovine (AVM), koja od 1. siječnja 2025. iznosi 13,57 eura. U skladu s tim, primijenjena je stopa povećanja od 3,03 %.

Osim uvećane mirovine za ožujak, umirovljenici će ovom prilikom primiti i razliku za siječanj i veljaču 2025. godine, što znači da će u travnju na račune sjesti ukupno veći iznos.

Za dodatne informacije građani se mogu obratiti HZMO-u radnim danom od 8 do 16 sati putem infotelefona 01/45 95 011 i 01/45 95 022, kao i putem službene internetske stranice Zavoda.

Nastavite čitati

Sport

Imamo najboljega golmana u državi! Nitko ne brani kao Goričanin Karlo

Naslov prvaka Hrvatske u hokeju na ledu ponovno je osvojio Sisak, koji je u finalu pobijedio Mladost, ali najbolji golman prvenstva dolazi iz KHL Zagreba – njegovo ime je Karlo Bujanić i dolazi iz Velike Gorice…

Objavljeno

na

Uvjerljivom pobjedom Siska protiv Mladosti u posljednjoj utakmici finalne serije završena je još jedna sezona hrvatskog prvenstva u hokeju na ledu, sportu koji ima bogatu povijest, trenutke za pamćenje poput pojave jakog Medveščaka, ali i sadašnjost koja hokejaše udaljava od naslovnih strana. Ispod radara tako je prošao i detalj koji sa svim tim povezuje naš grad. Točnije, ne radi se o detalju nego o – Karlu!

Za mjesec dana Karlo Bujanić će navršiti 23 godine, a hokej u svim varijantama počeo je igrati kao desetogodišnjak. Hokej na rolama, inline hokej ili “pravi” hokej na ledu, nije bilo posebno važno, Karlo nije odustajao. Velika nagrada stigla je prije tri godine u obliku priznanja za najboljega golmana U-20 prvenstva Hrvatske, da bi ove sezone stigla dodatna nadogradnja.

Karlo Bujanić, naime, proglašen je najboljim golmanom hrvatskog prvenstva! Govorimo, naravno, o seniorskom prvenstvu, o natjecanju u kojem su najbolji hrvatski hokejski golmani, od svih njih najbolji je upravo Karlo. Dečko koji je sve svoje nepune 23 godine proživio u Velikoj Gorici, koji u tišini tjera po svome, koji je jako dobar u onome čime se bavi. Član je KHL Zagreba, no nije nemoguće da će mu ovo priznanje i otvoriti vrata nekih viših razina hokeja.

U svakom slučaju, kao i u svih ovih 25 sportova koji nam djeluju u gradu, Velika Gorica ima se čime pohvaliti i u hokeju na ledu…

Nastavite čitati

Reporter 446 - 20.03.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.