Povežite se s nama

Vijesti

FOTO Neobična gorička veza između kanala Sava-Odra, Univerzijade i zvijezda Novog vala

Brojne ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na radnu akciju među mladima ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam uz brojne arhivske fotografije, Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak sudjelovao u tada najpopularnijoj radnoj akciji, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici!

Objavljeno

na

Dobar, ali itekako spreman za nadogradnju, sustav obrane od poplava na zagrebačkom i goričkom području, i zadnjih dana toliko spominjani spasonosni oteretni kanal, Sava-Odra, kod brojnih je naših starijih ili bolje reći onih u najboljim godinama, probudilo sjećanja na dane njihove mladosti. Kada su u velikom broju kao dobrovoljci na radnim akcijama sudjelovali u njegovoj izgradnji, ali i na svim drugim kapitalnim projektima diljem bivše države.

Ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na omladinsku radnu akciju ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak koordinirao brigadire, danas bi se reklo volontere, na tada najpopularnijoj omladinskoj radnoj akciji Sava, poznatijoj pod skraćenicom ORA SAVA, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici, a trajala je od 1960. do 1979.godine.

– Ta je akcija zapravo započela izgradnjom aerodroma Pleso, to je izvodila Hidroelektra, mi smo radili pomoćne poslove, trasiranje i slično, kao i na svim kapitalnim projektima koje su radile državne firme. Nakon poplave u Zagrebu krenulo se u gradnju kanala Sava-Odra, pa se radilo najviše na goričkom području. Tako je i najveće brigadirsko naselje bilo ono u Kosnici, gdje se tijekom tih ljetnih mjeseci smjestilo oko tri tisuće mladih dobrovoljaca. Po smjeni je radilo tisuću mladih, radilo se volonterski, sa 4 obroka na dan, smještajem, odjećom, opremom i besplatnim kulturnim aktivnostima- priča Bokan.

Ilustracija iz knjige ‘Omladinska radna akcija Sava’

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Ističe kako je za našu Veliku Goricu ta radna akcija bila itekako značajna, ali osim gradnje tog za Zagreb spasonosnog oteretnog kanala, tadašnja gradnja na našem području pokazala se značajnom i za stanovnike Zagreba.

– Mnogi ne znaju da je kompleks Jarun, započeo upravo gradnjom aerodroma Pleso, jer se iz jezera vadio potreban šljunak. To je inače stari tok rijeke Save, koja je prije izgradnje kanala plavila sve do Studentskog centra. Radili smo i sve pokose, ravnanje i navoženje zemlje za goričku obilaznicu. A među zadnjim akcijama je bila za Univerzijadu, koju su izgurali volonteri, brigadiri. Pred kraj rada organizacije, kad je bilo već više strojeva, radili smo na pošumljavanju, čišćenju okoliša. Bile su česte lokalne akcije, poput zalijevanja nasipa, jer za vrijeme suhog razdoblja oni pucaju, to je ozbiljan sustav o kojemu treba stalno brinuti – otkriva.

Foto: ORA-SAVA, 1963.g./Muzej grada Zagreba, autor fotografije nepoznat

Ispričao nam je i koja je to neobična veza između akcija koje su okupljale na tisuće mladih, koji su volonterski obavljali ne baš lake fizičke poslove i nekih od, i dan danas, najvećih zvijezda glazbene scene.

– Te akcije su bile jedna velika i moderna priča, cijeli Novi val je nastao na tome, jer mi smo u naseljima imali pozornice, oko 120 pozornica, pa bi bendovi imali priliku na tim turnejama među mladim dobrovoljcima svirati godišnje i po stotinu koncerata, to im je donijelo veliku popularnost. Tko je sve svirao? Parni valjak, Prljavo kazalište, Bijelo dugme, Bajaga i Instruktori, Film, Rundek i Haustor, ma gotovo svi. Nastupali su i glumci, pjesnici, naši svjetski poznati dizajner Mirko Ilić, pa Sanja Bachrach Krištofić, grafička dizajnerica i povjesničarka umjetnosti, koja je autorica izložbe na temu omladinskih radnih akcija – ispričao nam je.

Foto: Dragomir Bokan u omladinskom naselju u Kosnici tijekom gradnje ot.kanala Sava-Odra/priv.arhiva, D.Bokan

Bokan je na svojoj FB stranici ovih dana, kada je nakon 13 godina goričkim krajem ponovo prošla nabujala Sava, objavom u kojoj opisuje jedan dan u radnoj akciji na izgradnji kanala Sava-Odra izazvao veliku pozornost, a u komentarima nije manjkalo sličnih sjećanja.

‘Traserska služba se dizala u 3:30, brigade su u 5 sati bile na trasi. Nepregledna turopoljska ravnica i korito rijeke u kojoj nema rijeke. Jedva se možeš popeti na nasip. Ljeto, sunce prži, na pustoj ravnici nigdje hlada, nepregledni ogromni nasipi i suho korito. Pjesma se ori s 13 lokacija, 13 brigada sa po 70 ljudi. Najmlađi raznose vodu, pije se i polijeva po glavi. Pola sata pauza za marendu. Mesni doručak, pecivo, Zdenka sir, Fruktal sok. Opet pjesma i oko 13 sati polako se skuplja alat, paliri i traseri. Ručak, tuširanje,tečajevi, koncert i tako 25 dana. Tako se gradio kanal Sava-Odra i zato Zagreb sad ne pliva. U suprotnom Banu Jelačiću bi samo vrh sablje virio iz vode. Zato, molim Vas kad čujete riječ brigadir duboko se naklonite, oni su vrijedni poštovanja. Budite nacionalist,lijevi desni,mislite šta hoćete, ali poštujete rad ljudi koji su vam osigurali spokoj u ovim trenucima. Triput hura za Savske brigadire!’

Screenshot razglednica ORA-SAVA

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Naš sugovornik, koji je odrastao na zagrebačkoj Knežiji, pola je radnog vijeka proveo u Končaru, a pola kao privatni poduzetnik. Danas umirovljeničke dane provodi vrlo aktivno, kao osnivač i predsjednik međ. udruge Dunavska mreža, kojoj je u fokusu upravo očuvanje naših rijeka, te provođenje i promoviranje volonterskih akcija. Jer, kaže, i u ono doba je mladež bila raskalašena, ali na akcijama se nitko nije isticao, nije bilo bahaćenja, bilo je mladih i iz grada i sa sela, te smatra kako su bile zapravo pravi društveni fenomen tog doba.

– Mislim da nikome ne bi štetilo da se više ulaže u prevenciju, nego li u saniranje posljedica. Koliko se ulaže u udruge za liječenje od raznih ovisnosti, moglo bi se i u volonterske akcije, gdje bi mladi obavljali nešto korisno za zajednicu – zaključuje Dragomir Bokan.

Foto: Dragomir Bokan na Savi 1978.g, s tadašnjom djevojkom, a danas suprugom, Helenom Urek Bokan/priv.arhiva D.B.

Sport

Nije Brad, ali je Pitt! U Goricu došao najmlađi strijelac u povijesti lige…

Trener Matej Mišković okupio je rukometaše Gorice u ponedjeljak na prvom treningu na pripremama za novu sezonu. Pojavilo se čak pet novih lica, među njima i dvojica mladih igrača, koji su došli naknadno…

Objavljeno

na

Objavio/la

Odmor je bio dug i temeljit, a tišina koja je vladala bila je – potpuna. Još tamo od kraja svibnja, kad su kao nova pojačanja HRK Gorice predstavljeni vanjski igrači Marko Karaula i Andro Lopac te lijevo krilo Bruno Mlakar, iz kluba vijesti nije bilo. Stvari su se pripremale u tišini, jer aktivnosti je definitivno bilo na svim razinama, a od ovog ponedjeljka krenulo se s radom.

Odmor je, dakle, gotov, pripreme za novu sezonu otvorene su posljednjeg ponedjeljka u srpnju, a na njima se nisu pojavila trojica, nego petorica novih igrača. Iskusni Karaula je stigao iz Austrije, Andro Lopac iz Ruda, a Bruno Mlakar iz Moslavine, da bi sljedeća dva nova igrača stigla iz Metalca, odnosno Dubrave. Luka Bakula je mladi reprezentativac, osvajač mediteranskog zlata u generaciji s Markom Grubišićem, svojim novim suigračem, a Lucas Pitt, koji je stigao iz Dubrave, posebno je zanimljiva priča…

Mladom Zagrepčaninu tek je 16 godina, slovi za jednog od najtalentiranijih mladih rukometaša u Hrvatskoj, i ispadanjem Dubrave iz lige morao je pronaći novu sredinu. Pronašao ju je u Gorici, kojoj potencijalno može donijeti jako puno. I trenutačno, jer riječ je o igraču koji seniorski rukomet igra već dvije godine, a pogotovo u budućnosti. Pod uvjetom da ostane zdrav, jer dosad su ozljede znale remetiti njegov razvojni put, možemo se samo nadati da toga u budućnosti neće biti. Riječ je, inače, o dečku koji je upisan u povijesti kao najmlađi strijelac u povijesti prvog ranga hrvatskog rukometa, kao 14-godišnjak.

Što se odlazaka tiče, lista je ostala na ona dva odavno poznata imena: Jakov Dujić nastavlja karijeru u Francuskoj, na iznimno visokoj razini rukometa, dok je Juro Čakarić pronašao angažman u Švicarskoj. Svi ostali igrači iz prošle sezone i dalje su u kadru, na čelu s vječnim kapetanom Hrvojem Cekovićem.

Svima njima upravljat će, kako kaže predsjednik Neven Karas, “jedan od dva najbolja trenera u Hrvatskoj”. Jedan od te dvojice je, naslućujemo, Andrija Nikolić, a drugi trener Gorice Matej Mišković.

– Pred nama je skoro sedam tjedana priprema. Želimo se u miru što bolje i kvalitetnije pripremiti, međusobno se upoznati i uigrati, kako bi bili što spremniji za početak nove sezone. Ciljevi su isti kao i svake sezone, letvicu moramo podići, jer Liga za ostanak nije nas zadovoljila, bez obzira na to što smo igrali završnicu Kupa. Definitivno, sami ćemo si nametnuti određenu vrstu pritiska i ganjati tu Ligu za prvaka, a naravno želimo ponoviti i uspjeh iz Kupa – rekao je trener Mišković.

Igrače čeka ozbiljan program, radit će se i po dvaput dnevno, a igrat će se i pripremne utakmice. Prva je na redu protiv Dugog Sela, novaka u ligi, zatim će protivnici biti Karlovac i Izviđač, a igrat će se i mini turnir na kojem se sudjelovati Ivanić i Osijek. U sve to smjestit će se i utakmica pretkola Kupa protiv Rugvice.

Nastavite čitati

Vijesti

Pomozimo Stjepanu da ponovno stane na noge! U požaru mu je izgorjela cijela kuća i životni trud…

Cilj je prikupiti sredstva za obnovu kuće.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Dvd Bukevje/FB

U ranim jutarnjim satima tišinu mirnog naselja Sop Bukevski prekinuli su sirene i plameni jezici koji su gutali kuću Stjepana Tramišaka. U samo nekoliko sati nestalo je sve, krov nad glavom, alati s kojima je radio, uspomene i sigurnost.

Srećom, nitko nije ozlijeđen i to je jedina dobra vijest u ovoj tužnoj priči. Ali Stjepan je sada bez doma, osnovnih stvari, alata, s malim djetetom.

No, svi mi imamo priliku ovoj tužnoj priči dati puno sretniji završetak priči ovog samohranog oca.

Lokalna zajednica i susjedi nisu stajali skrštenih ruku. Pokrenuta je humanitarna akcija kako bi se Stjepanu pomoglo da ponovno stane na noge. Cilj je prikupiti sredstva za obnovu kuće. Svaka donacija, bez obzira na iznos, korak je prema tome da Stjepan ponovno ima ono što mu je vatra oduzela.

PODACI UA UPLATU:
Primatelj: Stjepan Tramišak
IBAN: HR4623600003239669368
Opis plaćanja: Donacija

Toliko smo puta pokazali da u vrijeme nevolje znamo biti jedno i pokazati ljudskost. Stoga, sada imamo priliku da je pokažemo opet i pomognemo Stjepanu!

Nastavite čitati

Sport

Stigao nam je “kapitalac”: Domagoj Pavičić novi igrač Gorice!

Deveti novi igrač Gorice u ovom prijelaznom roku je 31-godišnji Domagoj Pavičić. Bivši igrač Dinama i Rijeke posljednjih je godina prošao četiri kluba u inozemstvu, a u Goricu dolazi nakon sezone u Sarajevu. I donosi iskustvo, kvalitetu, raznovrsnost…

Objavljeno

na

Objavio/la

Petak poslijepodne, cijelu subotu i nedjelje, a zatim i dio ponedjeljka dobili su slobodno igrači Gorice nakon slovenskog dijela priprema. S obzirom na sve što su prošli, bilo je to dobrodošlo osvježenje, prilika da se misli na trenutak ili dva odmaknu od nogometa, da se umorne noge malo oporave prije završnoga “glanca” uoči početka nove sezone. Trener Mario Carević na treningu na Gradskom stadionu igrače je okupio u poslijepodnevnom terminu, u jesenskim uvjetima, ali i s jednim novim igračem u kadru. I to ozbiljnim igračem…

Prvi trening s novim suigračima, naime, odradio je 31-godišnji Domagoj Pavičić!

Dijete zagrebačkog Dinama, talentirani vezni igrač koji je u dresu seniorske momčadi kluba iz Maksimira skupio više od 80 nastupa, svoju je karijeru nakon odlaska iz matičnoga kluba gradio preko Lokomotive i Rijeke, da bi se potom otisnuo u inozemstvo. Iz HNL-a je otišao u siječnju 2022. godine, u međuvremenu nastupao za turski Konyaspor, grčki Aris iz Soluna i rumunjski Dinamo iz Bukurešta, a u Goricu dolazi nakon sezone u dresu FK Sarajeva. I sa sobom donosi i iskustvo, i kvalitetu, i kreativnost…

U svakom slučaju, ovako na prvu, dolazak Pavičića jedno je od najvećih pojačanja ovoga ljeta, usporediv jedino s dolaskom Jakova Filipovića. Pavičić bi trebao uskočiti u kopačke Tibora Halilovića, još jednog bivšeg igrača Dinama i Rijeke, i po svemu bi trebao biti instant pojačanje, idealan partner Jurici Prširu u sredini terena. Njegov dolazak svakako je dobra vijest, no istovremeno se zakotrljala i mogućnost da u danima pred nama bude novih odlazaka, da klub napusti netko od važnih igrača…

Nastavite čitati

Vijesti

Velikogoričani među rijetkima koji ne plaćaju javni prijevoz, pogledajte kakva je situacija u ostatku Hrvatske

Velika Gorica i Slavonski Brod prednjače kao jedini veliki gradovi s potpuno besplatnim gradskim prijevozom.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velika Gorica je jedan od gradova koji prednjače kada je riječ o besplatnom javnom prijevozu za sve građane, piše 01Portal. Riječ je o odvažnom i financijski zahtjevnom potezu koji donosi konkretne uštede za tisuće korisnika. U ostatku zemlje, situacija je daleko šarenija, neki nude povlaštene cijene za određene skupine, dok drugi i dalje naplaćuju pune iznose svim korisnicima, uz značajne razlike od grada do grada.

Velika Gorica je prošle godine uvela potpuno besplatan gradski prijevoz na svih 16 linija. Sličan model primijenio je i Slavonski Brod, gdje su nakon uspješnog pilot-projekta krajem 2023. potpisali četverogodišnji ugovor s Terzić bus d.o.o., vrijedan 3,1 milijun eura. Tako je osam gradskih autobusnih linija sada dostupno svima bez ikakve naknade. Ostali veliki gradovi u Hrvatskoj nude djelomične subvencije. U Zagrebu, primjerice, besplatan prijevoz imaju umirovljenici stariji od 65 godina, djeca i mladi do 18 godina te osobe s invaliditetom. Ipak, većina putnika još uvijek plaća, s cijenama koje variraju ovisno o trajanju vožnje i načinu kupnje karte. Polusatna karta kupljena izvan vozila stoji svega 0,53 eura, dok ona noćna doseže gotovo 2 eura. Mjesečni radnički pokaz u Zagrebu stoji 47,78 eura.

U Splitu karta kupljena kod vozača može koštati i do 6 eura, dok mjesečna karta iznosi 30 eura. Rijeka prednjači po cijenama mjesečne karte, gdje radnici izdvajaju i do 48 eura, dok se jednokratna karta za prvu zonu penje do 2,50 eura. Suprotnu krajnost predstavljaju Varaždin i Šibenik, gdje je radnička mjesečna karta dostupna već za 20 eura, a pojedinačna vožnja u Varaždinu stoji samo 0,60 eura, s uključenim presjedanjem. U tim gradovima i umirovljenici i socijalno ugroženi imaju pravo na besplatan prijevoz. Osijek i Pula također imaju snažne subvencijske politike.

U Osijeku je prijevoz za umirovljenike potpuno besplatan, dok Pula pruža besplatan prijevoz učenicima, studentima i umirovljenicima od ove godine. Karlovac, Zadar, Sisak, Šibenik i Dubrovnik uveli su razne oblike pogodnosti za starije, učenike i socijalne slučajeve, no još uvijek većina građana plaća prijevoz, s mjesečnim pokazima koji dosežu i do 115 eura za udaljenije zone, kao u Karlovcu. Kazne za vožnju bez karte također su različite, od simboličnih 6,64 eura u Šibeniku do više od 100 eura u Zagrebu.

Velika Gorica je među rijetkima prepoznala javni prijevoz kao temeljnu javnu uslugu, a ne kao dodatni trošak građanima. Time je Velika Gorica iz statusa prometnog satelita Zagreba zakoračila u ulogu grada koji svojim građanima nudi konkretne i vidljive koristi.

Nastavite čitati

Vijesti

Ovog tjedna bez struje ostaju Staro Čiče i Lekneno

U slučaju lošeg vremena, radovi će biti odgođeni

Objavljeno

na

Objavio/la

Kako javljaju iz HEP-a, zbog planiranih radova u srijedu 30. srpnja bez struje će biti dio naselja Staro Čiče. Struje neće biti od 9 do 14 sati u sljedećim ulicama: Ulica Jurja Habdelića od k. br. 112-132 i od k. br. 151-161, Seljine brigade od k. br. 55C – 55L, od 57-57G te k.br. 48, 52, 54, 57 i 72, Augusta Šenoe od k. br. 12-32 i od k. br. 11-23 te k.br. 2.

Dan kasnije, u četvrtak 31. srpnja, od 07:30 do 14 sati bez struje ostaje Lekneno – Lončareva, Knezova, Kučišćeva, i Panlenovićeva, zatim Velikogorička od k.br. 2-64 i od 1-33, Guzanićeva od k.br. 2-20 i od 1-13, Posavska od k.br. 2 i od 1-3.

U slučaju lošeg vremena radovi će biti odgođeni.

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno