Na širem velikogoričkom području uređuju se prometnice, a radove je u utorak obišao i gradonačelnik Krešimir Ačkar sa suradnicima. Tom je prilikom predstavio što se sve radilo na dionicama cesta u Dubrancu, Peršinovcu, Gustelnici te Prvonožini. Ukupno je u prometnu infrastrukturu na ovim mjestima uloženo 627.478 eura.
U Peršinovcu je VG Komunalac sanirao Peršinovečku ulicu u dužini 800 metara, a radovi su koštali 100.135,54 eura.
– Već smo početkom godine asfaltirali Ulicu Vjekoslava Pučka, a do kraja godine ćemo planirati Peršinovečku ulicu završiti i spojiti ju dole s kafićem te moramo obratiti pozornost na sigurnost mještana Peršinovca jer je tu ludnica, jako je prometna ulica i moramo to nekako riješiti – objasnio je Tomislav Brebrić, predsjednik Mjesnog odbora Markuševec i najavio kako će u narednoj godini nastojati da kroz cijeli Markuševec prođe nogostup.
6.6.2023. Peršinovec – Obilazak radova na asfaltiranju cesta. Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Novi izgled su u svibnju dobile i ceste u Gustelnici, a ukupni radovi na 2.5 kilometara cesta vrijedni su 225.723,37 eura. Asfaltirano je i 1.600 metara ceste u Prvonožini, a radovi su koštali 147.516,41 euro.
Gustelnica iz zraka. Foto: Mario Žilec
Novi asfalt odnedavno ima i dio Dubranca, a tamo su radnici VG Komunalca postavili 1.400 metara novog asfalta, za što je utrošeno 154.103,43 eura.
– Ukupno ćemo do kraja mjeseca asfaltirati 61 dionicu iz europskog Fonda solidarnosti iz kojeg smo povukli nešto više od 8 milijuna eura. Danas smo obišli radove u dužini 6.3 kilometra. Znamo da je pred nama još nekoliko ulica koje moramo asfaltirati. Konkretno, preko 4.5 kilometara na Cerovskom vrhu. Ni nakon svega toga nećemo stati s radovima na našim bregima. Sugrađane koji žive ovdje pozivam na strpljenje, ali ne mogu u dvije godine riješiti sve probleme koji su se gomilali ovdje preko 30 godina – rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.
6.6.2023. Prvonožina – Obilazak radova na asfaltiranju cesta. Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Hrvatski sabor izglasao je izmjene Zakona o društveno poticanoj stanogradnji (POS) kojima se mladima do 45 godina omogućuje povrat 50 % PDV-a ili punog iznosa poreza na promet nekretnina prilikom kupnje ili gradnje prve nekretnine, prenosi Lidermedia.hr.
Zakon, koji je podržalo 76 saborskih zastupnika, dok je 46 bilo suzdržano, a devet protiv, ima za cilj olakšati mladima ulazak na tržište nekretnina te potaknuti revitalizaciju praznih stambenih jedinica kroz novi program priuštivog najma.
Jedna od ključnih izmjena odnosi se na povećanje najveće prodajne cijene stanova u sklopu POS programa. S dosadašnjih 1.792,50 eura po četvornom metru na 1.912 eura. Ova mjera donesena je kako bi se cijene uskladile s tržišnim kretanjima u 2024. godini i omogućila ugovaranja gradnje, koja su do sada bila otežana zbog zakonskih ograničenja.
Kako je istaknuo potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) već raspolaže s građevinskim dozvolama za 732 stana koja će povećanjem najveće prodajne cijene, dodao je, krenuti u izgradnju.
Povrat poreza mladima do 45 godina
Druga važna novost odnosi se na poreznu olakšicu za mlađe od 45 godina koji kupuju ili grade svoju prvu nekretninu. U slučaju kupnje stana u novogradnji od pravne osobe, ostvaruje se povrat 50 % PDV-a, dok se za kupnju rabljenog stana ili nekretnine od fizičke osobe omogućuje povrat cjelokupnog iznosa poreza na promet nekretnina.
Porezna olakšica odnosi se i na kupnju zemljišta te izgradnju obiteljskih kuća, a ostvaruje se ako je porez plaćen na temelju računa izdanog nakon 1. siječnja 2025., odnosno ako je rješenje o utvrđivanju poreza doneseno nakon tog datuma.
Kriteriji za ostvarivanje potpore uključuju da podnositelj zahtjeva i članovi njegove uže obitelji ne posjeduju drugu nekretninu namijenjenu stanovanju, osim ako ona nije pogodna za stanovanje ili ako ne prelazi definirane zakonske uvjete, a proda se u roku od dvije godine.
Također, amandmanom HDZ-a prošireni su uvjeti prihvatljivosti. Pravo na potporu sada se može ostvariti i ako je cijena nekretnine do 50 % viša od prosječne propisane, kao i ako površina nekretnine prelazi zakonski maksimum za do 50 %. Prvotno je taj prag bio 30 %.
Potporu će biti potrebno vratiti ako korisnik u roku od pet godina otuđi ili iznajmi nekretninu ili se odjavi s njezina prebivališta.
Program priuštivog najma
Treći segment zakona odnosi se na uvođenje programa priuštivog najma, kojim APN planira u zakup uzimati prazne stanove starije od dvije godine. Nekretnine će se prikupljati putem javnih poziva, a vlasnicima će se isplatiti 60 % ukupnog iznosa najma unaprijed, dok će preostalih 40 % dobiti nakon polovice trajanja najma.
Najam će se ugovarati na najmanje tri godine, s mogućnošću produljenja do deset godina. Na primjeru Zagreba, za stan od 65 kvadrata dan u najam na sedam godina, vlasnik bi ukupno mogao dobiti 55.146 eura, od čega bi mu 60 % bilo isplaćeno odmah.
Ministar Bačić naveo je kako RH trenutačno ima oko 1.200 praznih stanova, od kojih se 150 već priprema za tržište, s ciljem osiguravanja pristupačnog stanovanja za građane koji na stanovanje troše više od 30 % mjesečnih prihoda.
Istra stiže u naletu: ‘Briga me tko fali, nema alibija, moramo vjerovati!’
Nogometaši Gorice u subotu u 16 sati na Gradskom stadionu dočekuju Istru 1961, koja je oduševila u posljednje dvije utakmice. Trener Carević zadovoljan je bodovnim saldom, ali ne i izvedbom protiv Varaždina…
Pripreme za novi opasno težak test, dolazak zahuktale Istre 1961 u srce Turopolja, ušle su u posljednju fazu. Posljednji trening odrađen je baš nakon što se razišla svita na obližnjem otvaranju gradilišta za kamp HNS-a, poneki nogometni gost navratio je i do stadiona, pogledati što se događa u svijetu HNK Gorice.
Nažalost, trenutačno se događa neizvjesna borba za ostanak u ligi, Šibenik je prišao na samo bod zaostatka i sad više stvarno nema zezanja. Goricu iznad fenjeraša drže dva boda osvojena na posljednja dva gostovanja…
– Možemo biti zadovoljni. Ne gledamo druge, ni one ispred ni one iza, fokusirani smo na sebe. Znamo da smo imali problem rezultata u gostima, ali s ova dva teška gostovanja vratili smo se s dva boda, što je dobar rezultat s obzirom na prethodni period i rezultate u gostima – vjeruje trener Mario Carević, koji ima jednostavan recept.
– Spremamo se isključivo za prvu sljedeću utakmicu. Nema tu puno kalkulacija, računati treba li nam bod ili tri, jednostavno treba biti fokusiran na prvo što nas čeka i pokušati pobijediti.
Gorica će u subotu pokušati pobijediti prvi put nakon cijela dva mjeseca, prvi put nakon Šibenika doma 13. veljače, a osim odlične Istre, dodatan problem bit će i brojni izostanci.
– Da, dosta igrača fali, ali ne bih ja tu tražio nekakav alibi. Uvijek napominjem da imamo širok kadar, igrače koji čekaju svoju priliku… Naravno da pokušavamo standardizirati momčad, ozljede i kartoni nekad te u tome poremete, ali nema tu ni malo prostora za bilo kakav alibi. To su sve igrači Gorice, momci koji jedva čekaju nastupiti – kaže Carević.
Istra je u posljednja dva nastupa oduševila cjelokupnu nogometnu javnost, nema dvojbe da Gorici u goste dolazi “nabrijan” protivnik…
– Vidjeli smo svi Istru i u kupu protiv Rijeke i u subotu protiv Dinama. Motorična momčad, fizički jako dominantna, koja s novim trenerom voli i posjed, a ne samo tranziciju, u kojoj su također jako dobri. Sigurno zahtjevna utakmica, naravno da ni po čemu neće biti lako, ali svejedno mislim da će ova naša utakmica biti bitno drukčija nego dvije njihove prethodne. Vjerujem u svoje momke, da ćemo biti motivirani, orni i željni, vjerujem da možemo dobiti ovu utakmicu, a to moraju vjerovati i igrači – istaknuo je trener Gorice.
Upitan je i o pritisku kojeg osjeća on, odnosno momčad nakon neuvjerljivih partija protiv Slaven Belupa doma, ali i Varaždina prošloga vikenda…
– Što se mene tiče, nema nikakvog pritiska – počeo je Carević, pa dodao:
– Rezultatski gledano, mi smo u deset utakmica drugog dijela sezone izgubili samo tri, od Hajduka i Dinama u utakmicama u kojima smo bili odlični, a jedini pravi kiks je poraz doma od Slaven Belupa. Međutim, mislim da imamo stvarno dobar rezultat. Druga je stvar to što je netko iza nas napravio nekakav iskorak. Isključivo gledajući nas same, mislim da smo na stvarno dobrom bodovnom saldu. Samo tako trebamo nastaviti, ne gledajući ni Osijek ispred sebe, ni Šibenik iza sebe.
Prevedeno u brojke, to znači da je Gorica u deset utakmica ovog proljeća osvojila 11 bodova, i to iz pobjeda nad Osijekom i Šibenikom te remija s Lokomotivom, Rijekom, Istrom i dvaput Varaždinom.
– Što se tiče pritiska i izvedbe na terenu… Pa naravno da nije isto ako si šesti i ne možeš ni gore ni dolje ili ako se boriš za ostanak. Bio sam puno puta u takvim situacijama kao igrač, ali i kao trener, kad ili moraš pobjeđivati u kontinuitetu ili se boriš za goli život pa ti je svaki bod bitan. Naravno da nisam zadovoljan izvedbom protiv Varaždina, ali opet smo imali dosta potencijalnih situacija da budemo opasni, a nismo odigrali kako treba. Ne znam je li to psihologija ili nešto drugo, ali napravili smo analizu i pripremali momčad da budemo bolji u tim segmentima – kaže Carević.
Odmah nakon nule u Varaždinu, svjestan da to nije bilo to, rekao je da će “morati nešto mijenjati”, a u subotu ćemo doznati hoće li se mijenjati igrači, sustav ili oboje.
– Fali nam kompletna trojka iz zadnje linije, Krešić zbog ozljede, Bralić i Krizmanić zbog kartona, naravno da moramo staviti neke druge igrače, ali na to ne gledam kao na nešto loše, jer i ovi drugi zaslužuju priliku. Na njima je da budu spremni u svakom trenutku i da iskoriste priliku koja se pojavi. Nema tu kukanja i plakanja, briga me koga nema, imamo druge igrače i svi oni moraju biti sto posto unutra glavom. Svi moraju biti pozitivni u smislu da napravimo rezultat. Znamo koji je naš konačni cilj i onaj koji ne razmišlja na taj način, više neće biti s nama – odlučan je Carević.
Teren je saniran i pretvoren u vrlo kvalitetnu nogometnu podlogu, subotnje poslijepodne bit će sunčano, a mjesta na tribinama za sve.
– Mislim da je najbolja pozivnica dobar rezultat i dobra igra u minulom periodu. Ova momčad stvarno zaslužuje podršku, volio bih da dođe što više ljudi. Kad možda i nismo u najboljem momentu, bitno je da imaš podršku.
Velika Gorica među vodećima gradovima po izdvajanjima za uskrsnice! Tko sve dobiva i koliko?
Tri grada dijele uskrsnice veće od 200 eura, dok ih 16 isplaćuje između 100 i 200 eura. Ukupno 47 gradova dodjeljuje iznose između 50 i 100 eura, a samo 9 gradova isplaćuje manje od 50 eura.
Velika Gorica ove je godine iz proračuna izdvojila 425.000 eura za uskrsnice, čime se svrstala među deset hrvatskih gradova s najvećim ukupnim izdvajanjima za ovu vrstu pomoći. Maksimalni iznos uskrsnice koji građani mogu primiti je 120 eura, a cenzus do kojeg se ostvaruje pravo na uskrsnicu iznosi 670 eura, što je jedan od najvećih cenzusa u državi, prenosi portal Gradonačelnik.hr.
Naš grad tako prati sve izraženiji trend među hrvatskim gradovima koji u predblagdansko vrijeme financijski pomažu svojim najugroženijim građanima. Ove godine, prema prikupljenim podacima, uskrsnice dijeli čak 77 gradova, a više od dvije trećine njih povećalo je iznose i proširilo krug korisnika. Osim umirovljenika, pomoć je namijenjena i drugim socijalno osjetljivim skupinama, uključujući djecu s poteškoćama, nezaposlene i roditelje njegovatelje.
Tko će sve dobiti uskrsnice
Prema izvještaju, osim umirovljenika, uskrsnice se ove godine dijele i osobama bez mirovina, nezaposlenima, osobama s invaliditetom, socijalno ugroženima, djeci s poteškoćama, roditeljima njegovateljima, onkološkim bolesnicima, pa čak i redovitim studentima i učenicima slabijeg socijalnog statusa.
Primjerice, Grad Supetar po prvi put uključuje onkološke bolesnike kojima dijeli po 50 eura, Bakar udomljenoj djeci, Korčula udomljenim osobama, Grubišno Polje redovitim studentima, dok Biograd na Moru 400 eura isplaćuje djeci s poteškoćama i posebnim potrebama.
Split daje 60 eura njegovateljima te socijalno ugroženim učenicima i studentima, Zagreb po 100 eura roditeljima njegovateljima i djeci bez jednog roditelja koji primaju dječji doplatak, a Osijek 60 eura beskućnicima.
Koliki su iznosi i tko ih najviše dijeli?
Uskrsnice se kreću od simboličnih 15 eura do rekordnih 400 eura koje dijeli Biograd na Moru. Odmah iza su Opatija s 240 eura (za umirovljenike s primanjima ispod 450 eura), Novi Vinodolski s 200 eura, Ploče sa 170 eura (za umirovljenike s manje od 70 eura mjesečnih primanja), Sinj sa 150, te Osijek, Labin i Velika Gorica sa 120 eura.
Tri grada dijele uskrsnice veće od 200 eura, dok ih 16 isplaćuje između 100 i 200 eura. Ukupno 47 gradova dodjeljuje iznose između 50 i 100 eura, a samo 9 gradova isplaćuje manje od 50 eura.
Cenzusi i širenje kruga korisnika
Kako bi obuhvatili širi krug korisnika, brojni gradovi su povisili dohodovne cenzuse koji sada uglavnom iznose između 400 i 500 eura. U Velikoj Gorici uskrsnicu dobivaju građani čija mirovina ne prelazi 670 eura, što je jedan od najviših cenzusa u državi.
Svi umirovljenici, bez obzira na visinu mirovine, uskrsnice dobivaju u samo osam gradova, a to su Buzet, Crikvenica, Krk, Mali Lošinj, Novigrad, Prelog, Zaprešić i Čakovec. Najveći cenzus ima Bakar gdje uskrsnice od 1.200 eura dobivaju svi umirovljenici ispod tog praga.
Koji su gradovi najviše izdvojili?
Nakon Zagreba, koji je osigurao 3.235.000 eura, najviše sredstava za uskrsnice izdvojili su:
Sisak – 1.100.000 eura
Osijek – 620.000 eura
Varaždin – 453.675 eura
Čakovec – 450.000 eura
Velika Gorica – 425.000 eura
Split – 345.000 eura
Vukovar – 320.000 eura
Zaprešić – 264.000 eura
Crikvenica – 231.000 eura
Iznad 200.000 eura još su izdvojili Opatija (220.000), Ivanić-Grad i Vinkovci (po 200.000 eura), dok su iznosi od 100.000 do 200.000 eura zabilježeni u Samoboru, Šibeniku, Koprivnici, Slavonskom Brodu, Bakru i Rijeci.
Iako većina gradova uskrsnice isplaćuje kao novčanu pomoć, neki ih pružaju i u obliku poklon-bonova (npr. Bakar, Labin, Korčula) ili prehrambeno-higijenskih paketa za najpotrebitije (Pazin, Obrovac, Velika Gorica…). Nova Gradiška, pak, nema uskrsnicu, već nudi jednokratnu pomoć koju građani mogu zatražiti neovisno o blagdanu.
Ovim potezima, gradovi nastoje ublažiti financijske poteškoće dijela svojih građana, posebno onih u ranjivim skupinama, u kontekstu inflacije i rasta troškova života.
Radovi mogu početi! Prva lopata u rukama premijera, župana i gradonačelnika
Ovog petka ujutro svečano je otvoreno gradilište uz obilaznicu, na kojem će u sljedeće dvije godine niknuti nacionalni nogometni kamp. Svi preduvjeti su ispunjeni, sad je vrijeme za aktivne građevinske radove…
Drvene stepenice vodile su do prostora pripremljenog za svečano otvaranje, na kojem se pojavilo vodstvo države, Županije, Grada i nogometnog saveza, ali i brojni prijatelji nogometa iz svih sfera društvenog života. Svi oni okupili su se na mjestu na kojem će od ovog petka niknuti pravo gradilište, a tamo negdje početkom 2027. godine i nacionalni kamp, dom hrvatskog nogometa.
Bilo je lijepo, bilo je svečano, bio je to trenutak u kojem su nestale i posljednje skepse na temu hoće li kampa biti ili neće. Hoće, bit će ga.
– Od početka sam govorio da ne želim postavljati nikakve kamene temeljce i slične stvari, jer to smo već viđali u prošlosti, želio sam da to napravimo kad radovi počnu. Ovo je poseban dan za mene kao predsjednika, ali i za nogometnu obitelj. Vjerujem da ćemo se za dvije godine naći ovdje na otvaranju kampa – rekao je predsjednik HNS-a Marijan Kustić, koji se prvi obratio okupljenima.
– Vlada RH financijski nam je pomogla i dala zemljište, to nam puno znači, a pomogao je i predsjednik Uefe Aleksandar Čeferin. Emocije su me dosta jako pogodile kad sam došao ovdje. Lijepo je, prekrasno je, to zaslužujemo i vjerujemo da će ovdje nicati novi Modrić, Perišić, Rakitić… Veliki rezultati koji su iza nas zaslužuju ovako nešto. Danas-sutra, kad odem s mjesta predsjednika, mora nešto ostati iza mene, da se vidi da se nešto napravilo. U prvoj fazi kamp će imati tri terena, glavnu zgradu za savez, akademiju, sudačku komisiju, dvoranu, skladište… I stadiončić. Moći će ga koristiti i neki klubovi, zašto ne?! I oni su dio nogometne obitelji – govorio je Kustić i zaključio:
– Ovo nije samo gradilište, ovo je temelj vizije i najvažnije ulaganje u budućnost hrvatskog nogometa i simbol zajedničke ambicije svih nas koji radimo u nogometu da Hrvatska ostane svjetska nogometna velesila!
Nakon njega, za govornicu se popeo velikogorički gradonačelnik Krešimir Ačkar, koji se prisjetio i samih začetaka ove priče, kad je u društvu predsjednika Gorice i HNS-ova člana IO-a Nenad Črnka te člana komisije za infrastrukturu Marka Stepanić otišao na prvi sastanak u Savez.
– Velika Gorica danas svjedoči o jednoj prekrasnoj priči koja je važna i dugo čekana, a to je da će nakon gradnje nacionalnog kampa postati dom hrvatskog nogometa i upisati se u sportsku kartu, ne samo Hrvatske, nego i Europe i svijeta. Vjerujem da će mnogi mladi ljudi iz cijele Hrvatske ovdje ostvariti snove koje sanjaju i, zahvaljujući i ovome kampu, predstavljati u kockastom dresu našu Hrvatsku i donijeti nam onu radost koju nam donosi najvažnija sporedna stvar na svijetu – rekao je gradonačelnik i dodao:
– Na tom prvom sastanku s predsjednikom Kustićem predložili smo ideju, rekli da je lokacija savršena, na nekoliko minuta od aerodroma, u blizini glavnoga grada i da nema niti jedne prepreke da bi se ovako prekrasan projekt mogao realizirati upravo u našem gradu. Istoga dana navečer primio nas je i premijer Plenković, bez čije podrške sve ovo ne bi bilo moguće, a s ministrom Bačićem dogovorili smo darivanje zemljišta. Odmah smo krenuli u podjelu zaduženja i u realizaciju ovoga čemu danas svjedočimo. Veliko hvala svima koji su sudjelovali u ovom projektu, a ja za kraj imam samo dvije želje; da kroz dvije godine otvorimo ovaj kamp, što je jasno da će se dogoditi, ali i da ovdje ispred mene započnemo gradnju dnevne bolnice, što je također u planu naše Vlade. Uživajmo u ovom povijesnom danu za naš grad!
Svečano otvaranje gradilišta budućeg kampa Hrvatskog nogometnog saveza… Foto: Robert Anić/PIXSELL
Resorni ministar Tonči Glavina bio je vrlo precizan što se tiče brojki, kazavši da je ukupan projekt vrijedan 45 milijuna eura, od čega je Vlada RH odobrila 15 milijuna i darovala zemljište vrijedno 4,5 milijuna eura. Prije nego što je radove i sam budući kamp blagoslovio velečasni Norbert Koprivec, okupljenima se obratio i premijer Andrej Plenković.
– Hrvatski nogomet je donio puno sreće, veselja, ponosa i međunarodnog brendiranja Hrvatske u svijetu u proteklih 35 godina, kao malo tko drugi, i nema snažnijeg načina za brendiranje Hrvatske od dresa reprezentacije. Želim zato zahvaliti našim nogometašima i trenerima, koji su pomogli da tijekom tri i pol desetljeća samostalnosti Hrvatsku kroz ove uspjehe, dvije svjetske bronce i jedno srebro, uz srebro u Ligi nacija, pozicioniramo kao malu zemlju, ali nogometnu velesilu. Ovaj kamp je zahvala našim nogometašima i poruku mladima da će oni najbolji ovdje trenirati – kazao je Plenković i nastavio:
– Lokacija budućeg kampa je odlična jer se nalazi tik uz zračnu luku, na nekoliko kilometara od Zagreba, a iskoristit ću priliku i da pohvalim vodstvo Velike Gorice na čelu s gradonačelnikom Ačkarom jer kreće i gradnja Centra za starije osobe. Uz pomoć Vlade u neposrednoj blizini će se izgraditi i dnevna bolnicu, a to znači da Velika Gorica vodi cjelovitu politiku grada koji je naslonjen na Metropolu, ali je i najveći grad Zagrebačke županije. Baš zato zaslužio je da bude jedan od onih koji su ušli u integrirani teritorijalni razvoj s 33 milijuna eura posebne financijske omotnice za razvoj grada.
Negdje oko 10.30 sati uglednici i gosti svoje su odradili, a to znači da je sad vrijeme za ključan dio projekta – početak aktivnih radova na izgradnji kampa!
Za pet škola Zagrebačkoj županiji odobreno 47 milijuna eura
Sredstva su odobrena za izgradnju novih osnovnih škola u Dugom Selu i Kominu, dogradnju OŠ Rugvica, izgradnju nove sportske dvorane i dogradnju PŠ Strmec te dogradnju SŠ Ivan Švear u Ivanić-Gradu.
Zagrebačkoj županiji za izgradnju i dogradnju pet školskih objekata ukupne vrijednosti 55 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti odobrena su bespovratna sredstva u iznosu od gotovo 47 milijuna eura – rečeno je na konferenciji za medije održanoj u prostorijama Zagrebačke županije.
Sredstva su odobrena za izgradnju novih osnovnih škola u Dugom Selu i Kominu, dogradnju OŠ Rugvica, izgradnju nove sportske dvorane i dogradnju PŠ Strmec te dogradnju SŠ Ivan Švear u Ivanić-Gradu.
Foto: Zagrebačka županija
–Cilj je da svi učenici osnovnih škola u Zagrebačkoj županiji nastavu imaju u jednoj smjeni, a zahvaljujući odobrenim sredstvima Zagrebačka županija taj će cilj puno lakše postići. Od svih županija u Hrvatskoj najveći iznos za gradnju i dogradnju osnovnih škola do sada iz NPOO-a odobren je upravo Zagrebačkoj županiji. Preostali iznos sredstava za realizaciju ovih pet investicija Županija osigurava u vlastitom proračunu, a kroz mjesec dana prijavljujemo još četiri škole procijenjene vrijednosti oko 25 milijuna eura, dok se za 9 škola rade glavni projekti s troškovnicima s namjerom da ih prijavimo na NPOO do kraja rujna – rekao je župan Stjepan Kožić.
Riječ je o projektima dogradnje OŠ Pavao Belas u Brdovcu, PŠ Kerestinec i OŠ Josipa Badalića u Graberju Ivanićkom.
Foto: OŠ Dugo Selo/Zagrebačka županija
Najveći iznos sredstava, 19,3 milijuna eura odobren je za izgradnju nove osnovne škole u Dugom Selu gdje je u planu izgradnja škole za 24 razredna odjela s dvodijelnom sportskom dvoranom i malom dvoranom. Realizacijom te investicije OŠ Josipa Zorića u Dugom Selu te OŠ Stjepana Radića u Božjakovini prijeći će na rad u jednoj smjeni.
Foto: OŠ Komin/Zagrebačka županija
Za izgradnju nove osnovne škole u Kominu odobreno je nešto više od 14 milijuna eura, a u planu je gradnja škole za 16 razrednih odjela s jednodijelnom sportskom dvoranom i malom dvoranom. Realizacijom ove investicije stvorit će se preduvjeti za prelazak zelinske OŠ Dragutina Domjanića za rad u jednoj smjeni.
Foto: PŠ Strmec/Zagrebačka županija
Za potrebe jednosmjenske nastave PŠ Strmec dogradit će se s pet novih učionica, dvodijelnom sportskom dvoranom i malom dvoranom za što je odobreno 5,2 milijuna eura, dok će se OŠ Rugvica dograditi s 8 novih učionica i 2 dvije učionice za učenike s teškoćama u razvoju za što je odobreno 6,3 milijuna eura.
Foto: OŠ Rugvica/Zagrebačka županija
Po pitanju srednjih škola, na Nacionalni plan oporavka i otpornosti mogli su se prijaviti samo oni projekti koji se odnose na proširenje gimnazijskog programa, a tu je Zagrebačka županija uspješno aplicirala projekt dogradnje Srednje škole Ivan Švear u Ivanić-Gradu za što odobreno bespovratnih 1,8 milijuna eura zahvaljujući kojima će se škola dograditi sa četiri nove učionice.
Inače, Zagrebačka županija u kontinuitetu najveći dio proračuna usmjerava u školstvo s ciljem podizanja kvalitete obrazovanja, a tijekom proteklih 20 godina izgrađeno je i dograđeno više od 50 škola i sportskih dvorana.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom