HOTNEWS
Katja Matković Mikulčić u mirovini ne miruje: Puno je još nepročitanih knjiga, ali i nenapisanih priča
Ova rođena Hvaranka provela je više od 44 godine u velikogoričkoj kulturi. Zbog svega što ostaje iza nje, ove je godine primila Povelju Grada Velike Gorice za životno djelo
Katja Matković Mikulčić još je uvijek sinonim za Gradsku knjižnicu Velika Gorica, iako je u mirovini od veljače ove godine. Događa se, na primjer, i dalje da joj na ulici prilaze sugrađani s isprikom što nisu na vrijeme vratili knjige u knjižnicu. I ne čudi to zapravo, jer na njenom je čelu provela više od 20 godina. I to ne bilo kakvih. Katja je osoba koja zaista živi kulturu i knjige, pa je ova ustanova s njom na čelu doista napredovala. Samo jedna od crtica koja opisuje koliko je ova rođena Hvaranka doprinijela razvoju goričkog knjižničarstva je informacija kako je upravo ona zaslužna za otvaranje Dječjeg odjela Gradske knjižnice Velika Gorica.
Do danas je Matković Mikulčić nakupila više od 44 godine rada u kulturi te je za svoj predani trud i rad prije nekoliko dana primila još jednu u nizu nagrada – Povelju Grada Velike Gorice za životno djelo. Najviša je to gradska nagrada koju pojedinac može dobiti. Čime ju je bivša ravnateljica Gradske knjižnice zaslužila te kako provodi dane u zasluženoj mirovini ispričala nam je, a gdje drugdje nego – u knjižnici.
– Život mi se promijenio dva mjeseca nakon što sam otišla u mirovinu jer mi se rodio unuk, što mi predstavlja neopisivo zadovoljstvo. Ja to uopće ne mogu riječima opisati koju sreću je on donio u moj život – započela je priču o svojim “mirnijim” danima bivša ravnateljica knjižnice, koja i dalje obnaša niz značajnih funkcija.
Pa je tako Matković Mikulčić upraviteljica Zavoda za znanstveno-istraživački rad u Velikoj Gorici, članica tijela Ministarstva kulture i medija te savjetnica u Povjerenstvu za knjige i knjižnicu. Vrijeme u mirovini joj zaokuplja i sređivanje bogate privatne dokumentacije potekle iz novinskih članaka, razgovora, intervjua i govora na pojedinim događanjima.
– To slažem po nekakvom sistemu da se zna što sam za života radila. Kroz to se prisjećam nekih stvari koje sam i zaboravila da sam radila jer je ipak to veliki radni vijek – objasnila je Matković Mikulčić.
Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr
Ostatak vremena provodi radeći na jednoj knjizi, dok istovremeno priprema građu za knjigu o svom rodnom mjestu Vrbanju na Hvaru.
– Napravila sam i jednu slikovnicu. To je zapravo bilo na tragu događaja još iz djetinjstva moje kćeri, ali budući da je tema aktualna bit će, ako izađe, i za unuka i za svu djecu jer je univerzalna – objasnila nam je i dodala kako u slobodno vrijeme uživa u susretima s dragim ljudima, ali i posjetama kulturnim događanjima.
Tako to biva kada netko zaista živi kulturu. I nije Katji Matković Mikulčić to bio samo posao. Ne, ona je predodređena biti djelatnik u kulturi vjerojatno još kada je kao mala djevojčica dane provodila u knjižnici i upijala svaku riječ iz knjiga koje su joj čitali roditelji.
– Moj pokojni otac Tone Matković Mikulčić bio je knjižničar u jednoj maloj seoskoj knjižnici na Hvaru. Ja sam kao dijete trčkarala oko njegovih nogu i rano došla u doticaj s knjigom. Ja sam rano počela čitati i to je naprosto zaraza od koje se ne možeš osloboditi. To teče mojim žilama i to me motiviralo i na pisanje. Meni je knjižnica pružila tu šansu da se okušam u pisanju. Ono što sam ja godinama nosila u sebi i pisala, ja sam tu ostvarila – kazala je naša sugovornica koja je do danas napisala više od 12 knjiga, što samostalnih, što u suradnji, uredila brojne monografije, recenzirala nebrojene knjige s ovih područja, ali i pomagala ljudima čitajući njihove prve stihove ili stranice knjige.
Era Gradske knjižnice
Njezin angažman u kulturi možda javnosti nije bio toliko vidljiv kao onaj na čelu knjižnice, no i tu se valja podsjetiti na neke od najbitnijih postignuća Katje Matković Mikulčić – tek neka ostane zabilježeno i na ovome mjestu. Jedan od takvih projekata je bio i “Knjižnica u gostima” kojim su iz Gradske knjižnice pokušali dovesti knjigu i čitanje u manja, rubna područja ne bi li ih približili djeci i odraslima kojima je teško doći do knjižnice.
– Ono što je možda manje poznata činjenica je to da naša knjižnica ima bogatu zavičajnu zbirku koja se sastoji od knjiga koje su relevantne za našu lokalnu zajednicu i koja nam govori o onome što smo bili, što jesmo i putokaz je što bi mi trebali biti u budućnosti. Na tragu toga smo iznjedrili neke projekte na koje sam iznimno ponosna, kao što je organizacija velikog skupa povodom obljetnice rođenja Jurja Habdelića. Poslije toga smo izdali i zbornik. Zatim smo osvjetlili ličnost još jednog Turopoljca, a to je Juraj Mulih – prisjeća se Matković Mikulčić.
Nadalje, tu su i projekti kao što su proslava 130. obljetnice Gradske knjižnice Velika Gorica u povodu koje je nastala i monografija o knjižnici i njezinoj ulozi u lokalnoj zajednici.
– Pokušali smo prikazati širinu aktivnosti narodne knjižnice. Od dječjih radionica, istraživanja, izložbene djelatnosti, natječaja, pa do susreta književnika, skupova – prepričala je Matković Mikulčić i podsjetila kako je naša knjižnica bila i domaćin IFLA-ine Sekcije za narodne knjižnice zbog čega su u Velikoj Gorici bili predstavnici svjetskog knjižničarstva.
– Istaknula bih projekt prve male free library ili slobodne knjižnice koju smo pokrenuli među prvima u Parku doktora Franje Tuđmana. Nažalost, taj projekt je zbog vandala uništen i knjižnica je u dva navrata stradala i nismo više nastavili s time. Ponosna sam i što smo 2006. otvorili Mjesec hrvatske knjige. To je bila velika manifestacija i priključili su nam se knjižničari iz cijele Hrvatske – kazala je Matković Mikulčić i dodala: “Sad mi naviru ta sjećanja ispresijecano i možda ne tako sistematično, ali uvijek kad govorim o tome sam uzbuđena jer je to jedno veliko razdoblje. 44 godine sam u kulturi.”
Foto: Privatna arhiva
Nagrada za nagradom
Velik je broj nagrada koje je za svoj rad primila ova Velikogoričanka. Pa da ovaj tekst ne bi bio puko nabrajanje, naglasit ćemo tek neke, možda najznačajnije.
– Živim u ovom gradu i tu sam se davala godinama, i primala od tog istog grada, i drago mi je da je to okrunjeno nagradom Grada Velike Gorice. Prije toga sam dobila još jedno priznanje Grada Velike Gorice, Nagradu Franje pl. Lucića za doprinos razvoju kulture i očuvanju baštine ovog kraja, što mi je iznimno drago jer nagrada nosi ime jednog od najvećih promicatelja prosvjetiteljstva, čitanja, čitateljstva i knjižnica. Na neki mi je način to bila potvrda da sam izabrala i slijedila pravi put – kazala nam je Katja Matković Mikulčić i dodala još na popis najdražih nagrada onu Hrvatskog knjižničarskog društva “Kukuljevićeva povelja”, što je najveća strukovna nagrada za knjižničarstvo na nacionalnoj razini.
Svuoj Hvor zamijenila Turopoljem
Od kada je u Velikoj Gorici kupila stan i počela graditi život, Katju Matković Mikulčič ‘vuklo’ je i da upozna kraj u kojem živi. Postala je kroz godine zaista stručnjakinja i velika poznavateljica Turopolja.
– Malo po malo, kroz Muzej Turopolja, kroz susrete s nekim ljudima koje sam tu upoznala, kroz različite izlete i takozvanu Turopoljsku inspekciju, koju je vodio Drago Bukovec s legendarnom istražiteljicom i čuvaricom Turopolja Đurđicom Cvitanović, obišla sam uzduž i poprijeko to Turopolje. Željela sam ga upoznati, novi kraj koji je dijametralno suprotan od onoga u kojem sam se rodila i svi su uvijek pitali kako to da sam zamijenila Hvar Turopoljem – prisjeća se Katja Matković Mikulčić, ali naglašava kako nikada nije požalila zbog te svoje odluke.
– Tu sam sve mogla pješke obaviti i u tom hodanju Goricom sam uvijek susretala drage ljude s kojima sam sjela na piće i popričala te tako stvarala sliku o ovome kraju. Jako puno ljudi sam upoznala koji su zaljubljenici u svojoj rodni kraj i koji su mi prenosili znanje i iskustvo, koji su me ohrabrivali u mojim nastojanjima da o tome pišem, a paralelno sam pretraživala po antikvarijatima sve ono što je vezano uz Turopolje, otkupljivala zavičajnu građu jer je ovaj kraj dao jako puno ljudi kojima se može ponositi, na čelu s Jurjem Habdelićem koji je bez sumnje veliki čovjek ovog kraja i možda nedovoljno valoriziran – objasnila je.
S Đurđicom Cvitanović obilazila je sve crkvice i kapele, a opisuje ju kao “dušu ovoga kraja” koja je poznavala svaku priču i legendu o kapelicama i mjestima kroz koja su prolazile. Druga velika podrška bio joj je pokojni monsinjor Ladislav Lojina koji joj je davao podršku u pripremi knjige “Crkve i kapele odranskog i pokupskog dekanata”.
– Kroz to sve, malo po malo, i čitajući i ono što su drugi pisali i što su drugi stvarali, brojne izložbe koje sam posjetila u Muzeju Turopolja i Galženici i ja sam stvarala sliku ovoga kraja i sve sam ga više voljela. Mislim da je bogatstvo imati dva zavičaja, jedan u kojem si rođen, a drugi u kojem si ukorijenjen. Tu sam puno više nego na rodnom otoku, iako se sad zapravo bavim pisanjem knjige o svom rodnom mjestu ne bih li vratila dug svom prvom zavičaju – kazala je Katja Matković Mikulčić.
Kada smo već na temi zavičaja, nemoguće je ne spomenuti “Turopoljski leksikon”, objavljen u suradnji s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža, na kojem je kao druga urednica radila i naša sugovornica.
– To je kruna mog rada što se tiče spisateljskog, odnosno stručnog. U Leksikonu smo pokušali subliminirati svo blago, baštinu, vjerovanja, mitologiju, medicinu, osobe potekle iz ovoga kraja, umjetnost i graditeljstvo, ne bi li na jednom mjestu prikupili i pokazali što je zapravo Turopolje i što je ono značilo u prošlosti, a da bi isto tako služilo kao putokaz za budućnost. Uz sve zamjerke koje postoje uz takva izdanja, ja vjerujem da bi se svi propusti i greške mogli popraviti u jedno digitalnom izdanju, koje bi trebalo isto planirati da izađe. I to bi onda bilo mjesto gdje će se uvijek dopunjavati slika o Turopolju u širem kontekstu – objasnila je.
23.04.2021. Velika Gorica. Predstavljen Turopoljski leksikon kod Muzeja Turopolja. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Budućnost knjižnice
Novom vodstvu knjižnice Katja je utrla put, a iza sebe je ostavila čak 33 kutije registratora s uredno složenom arhivom o aktivnostima u Gradskoj knjižnici Velika Gorica. Njenim nasljednicima ostaje da, uz neke nove projekte, pokušaju ostvariti i ono što su Katji Matković Mikulčić za Gradsku knjižnicu ostale neispunjene želje: uvođenje bibliobusne službe te samostalna knjižnica.
– Naša knjižnica je ispod standarda u smislu kvadrature koji ima i fonda koji posjeduje, tako da je nama sad veliki dio fonda u spremištima i nije vidljiv. Smatram da je u sagledavanju Gorice kao jednog modernog grada potrebno promišljati o jednoj samostalnoj zgradi koja bi bila projektirana po standardima modernog knjižničarstva. Ali dobro, to ostavljam mlađima koji su sad došli i isto tako „grizu“ – zaključila je Katja Matković Mikulčić.
Doviđenja, a ne zbogom
Gradeći svoju vezu s Velikom Goricom kroz sve ove i još mnoge priče za koje na ovim stranicama nema dovoljno mjesta, Katja Matković Mikulčić postala je zaštitno lice goričke knjižnice i cijenjena osoba u goričkom kulturnom krugu. I sama se, odlazeći u mirovinu, pokušala ukratko osvrnuti na svojh rad na čelu knjižnice, a tom je prilikom, napisala:”Od prvih koraka na rodnom Hvaru, preko školovanja i rada uvijek sam bila vezana uz knjigu, književnike i korisnike. I tako 44 godine, 1 mjesec i tri dana staža. Čini se da je brzo prohujalo tih četrdesetak godina rada, suradnje i druženja s kolegicama i kolegama, brojnim suradnicima svih profila, ustanovama i prijateljima knjižnice svih generacija kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, isprepleteni nitima poput paukove mreže ili čipke. Dugo je to razdoblje u kojem je bilo i dobrih i lošijih razdoblja, uspona i padova jer se nastojimo dati drugima, primamo od drugih, nekad smo bili povrijeđeni, neshvaćeni ali unatoč svemu mora se dalje. Uz podršku i ljubav najbližih vjerujem da će mi i razdoblje u mirovini biti lijepo, ispunjeno i zanimljivo kada ću imati više vremena za male stvari, zoru u rano jutro, zalaske sunca, glazbu, čaj bez šećera sa dragim osobama, poneko putovanje. Još ima puno nepročitanih knjiga i nenapisanih priča.”
A kakve će još priče ispisati Katja Matković Mikulčić tek nam preostaje vidjeti…
HOTNEWS
PONOS TUROPOLJA Naše Jane zlatni glasovi Barcelone!
Prvim mjestom u kategoriji folklorne glazbe pokazale energiju našeg identiteta
Ansambl Jane osvojio je 1. mjesto u kategoriji folklorne glazbe na festivalu Golden voices of Barcelona!
Ovaj festival odlikuje ono najbolje od tradicije međunarodnih kulturnih susreta, koji okuplja sudionike iz 60 zemalja svijeta, u organizaciji Fiestalonia Milenio – europskog lidera u organizaciji međunarodnih festivala i natjecanja za kreativne timove.
Foto: Ansambl Jane Fb
–Ova nagrada je rezultat predanog rada, timske energije i ljubavi prema tradiciji koju svakim nastupom prenosimo publici. Hvala svima koji nas podržavaju – ova pobjeda je vaša koliko i naša! Folklor nije samo ples i pjesma. To je identitet, srce i duša zajednice. Mi ćemo i dalje s ponosom čuvati i prenositi tu baštinu – poručile su Jane na svojem Facebook profilu.
Jane su u Velikoj Gorici osnovane 2004. godine i od tada su na brojnim međunarodnim natjecanjima osvojile prva mjesta. Kvaliteti njihove izvedbe pridonosi i glazbeni mentor Ivica Potočnik, renomirani stručnjak s područja folklorne glazbe, dok je za uvježbavanje repertoara zadužena Ana Jaklinović.
Čestitamo našim ambasadoricama kulture i baštine!
HOTNEWS
Borba za život – farmaceut iz Kravarskog treba našu pomoć! Otac dvojice malenih dječaka ima agresivni oblik tumora mozga
Gabrijel (4) i Patrik (2) svakodnevno čekaju kod kuće, ne znajući s kakvom se životnom borbom njihov tata suočava…
Ljekarne Zagrebačke županije uputile su apel za pomoć kolegi, izvrsnom farmaceutu, donedavnom voditelju ljekarne u Pokupskom – Igoru Čaklecu iz Kravarskog.
Igor je do lani vodio podružnicu županijskih ljekarni u Pokupskom, kada je jednog jutra zbog neizdržive glavobolje završio na hitnom prijemu u bolnici gdje je nakon pretraga dobio tešku dijagnozu – glioblastom…
– Igor me je nazvao prošlog ljeta jedno jutro u 6 sati da ne može otvoriti ljekarnu zbog užasne glavobolje. Nakon što je obavio pretrage, u suzama me nazvao govoreći da ima tumor na mozgu. Cijeli svijet mu se srušio. Iako je naknadno operiran, tumor se i dalje širi, a jedina nada mu je eksperimentalno liječenje u inozemstvu, koje košta. Uključili smo se u pomoć, ne samo jer je naš kolega, on je izvrstan farmaceut i prije svega, jedan predivan čovjek – ispričala nam je ravnateljica Ljekarni Zagrebačke županije Ana Galić Skoko.
Poziv za pomoć prenosimo u cijelosti:
“Poštovani,
obraćamo Vam se s iskrenom i osobnom molbom za pomoć našem dragom kolegi Igoru Čaklecu (34), koji se trenutno bori s teškom dijagnozom – glioblastomom, agresivnim oblikom tumora mozga.
Igoru je pružena nada za produljenje života i poboljšanje kvalitete liječenja putem inovativne terapije dendritnim stanicama u Njemačkoj, koja, nažalost, nije pokrivena sustavom javnog zdravstva. Riječ je o personaliziranoj imunoterapiji koja koristi vlastite stanice pacijenta za poticanje imunološkog odgovora protiv tumora.
Ono što ovu situaciju čini još težom jest činjenica da Igor nije samo naš kolega, već i otac dvaju malenih dječaka – Gabrijela (4) i Patrika (2) – koji ga svakodnevno čekaju kod kuće, ne znajući s kakvom se životnom borbom njihov tata suočava.
Ukupni trošak liječenja prema ponudi iz Laboratorija dr. Gansauge (sjedište u Ulmu, Klinika za imunoterapiju u Bergu) iznosi 17.734,00 eura, a liječenje mora započeti najkasnije do 30. srpnja 2025., što znači da nam je ostalo još dva tjedna za prikupljanje sredstava. Svaka pomoć, bez obzira na iznos, može značiti razliku – i za Igora i za njegovu obitelj.
Ukoliko ste u mogućnosti pomoći ili znate nekoga tko bi bio voljan pomoći, molimo Vas da ovu poruku podijelite. Za donacije je otvoren poseban žiro račun:
Primatelj: Valentina Čaklec
IBAN: HR7923400093114089426
Model: HR00
Poziv na broj: OIB uplatitelja ili “Donacija za Igora”
Opis plaćanja: Donacija za liječenje Igora Čakleca
Svjesni smo da je dijeljenje medicinske dokumentacije osjetljivo pitanje, no svi koji žele dodatne informacije o dosadašnjem tijeku liječenja ili samoj terapiji slobodno se mogu javiti – s punim povjerenjem ćemo im rado dostaviti potrebne podatke.
Unaprijed zahvaljujemo na Vašoj podršci, plemenitosti i suosjećanju.”
Svaka, i najmanja donacija, nije beznačajna. Igoru otvara put za ozdravljenje, a njegovoj obitelji daje podršku i nadu, da će njihov tata i suprug dobiti priliku za život.
HOTNEWS
GRADSKI VRT 14 parcela od danas ima nove korisnike: “Jedva čekamo posaditi svoje povrće!”
Vrt je ograđen i siguran jer su ulazna vrata “pod ključem”.
Vrtne parcele u Ulici dr. Jurja Dobrile u Velikoj Gorici spremno dočekuju nove korisnike.
Pripremljene su za sadnju u sklopu projekta “Gradski vrtovi” koji je pokrenut 2014. godine, a dodjeljuju se na dvije godine bez naknade, uz mogućnost produljenja.
Foto: Sanjin Vrbanus
O ukupno 20 parcela, interes je za sada pokazalo 14 stanovnika Velike Gorice koji su danas s Gradom Velikom Goricom potpisali ugovore. Jedan od njih je i naš sugrađanin Franjo Bogić, koji se za vrtlarenje odlučio nakon odlaska u mirovinu.
Foto: Sanjin Vrbanus
– Moj je vrt ovaj tu na prvoj parceli do ograde i posadit ću paradajz, salatu, luk i drugo povrće. Prije nisam imao vremena saditi svoje povrće jer sam radio i većinu toga morao sam kupovati po centrima. Ali to nije to, nije domaće i tek ubrano. Sad kad sam u mirovini ima vremena brinuti o vrtu, jer on zahtijeva brigu, mora biti uredan. A moj će biti kao ogledalo! – poručio je zadovoljno Franjo.
Danas u Velikoj Gorici postoje četiri uređena gradska vrta, smještena u Zadarskoj, Sinjskoj, Ulici Nikole Tesle te ovaj najnoviji u Dobrilinoj koji se prostire na 2.800 metara kvadratnih.
Foto: Sanjin Vrbanus
– Korisnicima smo u vrtu osigurali vrte pumpe za vodu, vrtnu kućicu koja se može zaključati za alat i osobne stvari a parcele mogu koristiti sljedeće dvije godine bez naknade. Vrt je ograđen i siguran jer su ulazna vrata “pod ključem” – objasnio je Marko Kos, voditelj Odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Grada Velike Gorice.
Gradski vrtovi mogu poboljšati kvalitetu života naših građana u socijalnom, zdravstvenom, ekonomskom i ekološkom smislu, a nove parcele pripremljene su kao odgovor na sve veći interes na području grada.
Foto: Sanjin Vrbanus
–Kako je ostalo još nekoliko parcela, koje su već pripremljene za sadnju i sjetvu pozivam zainteresirane da se jave u naš resorni odjel. Kada vidim radost i osmjehe novih korisnika, znam da se trud oko pronalaska parcele u urbanom dijelu grada isplatio. Zahvaljujući mojim suradnicima osigurali smo svu potrebnu infrastrukturu; od vode, spremišta, kontejnera i pripreme tla, ali na tome nećemo stati. Ako bude interes i dalje u porastu, spremni smo adekvatno odgovoriti na zahtjeve, jer je to ulaganje u zdraviji život i konzumiranje uzgojenog povrća svojim rukama. I sam imam doma vrt i znam koliko me čini sretnijom osobom raditi i živjeti okružen prirodom – istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar.
FOTO galerija:
HOTNEWS
Miošićeva “trpi” tuđe smeće: ”Dolaze s automobilima i trpaju naše kante!”
Stanarima o zaštiti spremnika preporuke dala VG Čistoća.
Stanari Ulice Andrije Kačića Miošića u Velikoj Gorici suočavaju se s nepoštenim sugrađanima koji već duži period u njihove kante za otpad, elegantno ubacuju svoj.
Naime, kako je našoj redakciji u potrazi za rješenjem napisala jedna od stanarki ulice: “Dolaze s automobilima i trpaju naše kante!” Pitala je, ima li Grad nekakvu opciju zatvaranja prostora za kante u zgradama u kojima će VG čistoća imati pristup s istim ključevima?
Pitanje smo proslijedili Gradu Velika Gorica i gradska tvrtka VG Čistoća, ovlaštena za pražnjenje spremnika s otpadom na području grada, uputila je sljedeći odgovor:
“Što se tiče neovlaštenog korištenja spremnika za otpad od strane trećih osoba, ovim putem želimo Vas informirati da je prema važećoj Odluci o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Velike Gorice (Službeni glasnik Grada Velike Gorice broj 6/2021, 5/2022, 3/2023) u stambenim zgradama obvezno korištenje zajedničkih spremnika za odvojeno sakupljanje otpada, uz uvjet da su isti dostupni s javne površine radnicima davatelja javne usluge radi pražnjenja. Također, korisnici sami odgovaraju za korištenje posude koja im je dodijeljena, pa su stoga sami dužni i onemogućiti pristup spremnicima i sadržaju spremnika neovlaštenim osobama i životinjama.”
Nadalje, VG Čistoća ističe kako je zgrada u spomenutoj ulici (kućni broj poznat redakciji) već prilikom izgradnje trebala imati takvo spremište, što očito nije realizirano, te savjetuje da spremište postave sami na zemljištu koje pripada zgradi, uz preporuku da stoji na mjestu na kojem se sada nalaze spremnici za odvojeno sakupljanje otpada.
Naime, VG Čistoća nije nadležna za kontrolu neovlaštenog korištenja spremnika, te stanari zajedničkom suradnjom trebaju neodgovorne osobe spriječiti na način da im kante više nisu lako dostupne.
No, uvijek postoji i korak dalje.
“Predlažemo također da spremište opremite elektroničkom bravom koja se otvara putem čipa ili čip kartice, a dodatno i vremenskom bravom koja bi se mogla programirati da u vrijeme prije dolaska našeg vozila otvara spremište, a nakon toga se ponovno zaključava. Također preporučamo ugradnju sustava video nadzora spremišta, kako bi se moglo lakše utvrditi počinitelja ukoliko dođe do nepravilnosti prilikom odlaganja otpada.” – stoji u odgovoru VG Čistoće.
Foto: Primjer spremnika u Ulici kneza Domagoja/VG Čistoća
O sličnom problemu i pronalasku efikasnog rješenja već smo pisali OVDJE.
A da prilika čini lopova, potvrđuju i navodi stanara da je ista ulica i na meti lopova, i to novosagrađena zgrada. Naime, kako tvrde, nestaju im protupožarni aparati, a u otvorenim garažama dolaze s automobilima i kradu sve što im dođe pod ruku.
Kako znamo da sve što nije pod ključem može “dobiti noge”, stanari bi zaista trebali razmisliti o video nadzoru kako bi imali dokaz o kradljivcima koje će tada moći prijaviti policiji.
HOTNEWS
NAJAVA 8. Formula Student Alpe Adria – kolovoz s predznakom tehnologija budućnosti, karijera i strasti prema automobilizmu
Timovi će boraviti u kampu uz poligon, gdje se susret penje na višu razinu – prijateljstvo, isprobavanje internacionalne kuhinje i opušteni party-ji.
Jedno od najvećih međunarodnih studentskih natjecanja u regiji – Formula Student Alpe Adria 2025. održat će se i ove godine na testnom poligonu Bugatti Rimca u Mičevcu, od 11. do 16. kolovoza – najavljeno je danas na konferenciji za medije.
–Zahvalni smo i gradonačelniku Krešimiru Ačkaru i direktorici Turističke zajednice Maji Toth, koji su nas primili otvorena srca, prepoznali važnost i razmjere ovog događanja, ali i naš trud koji ulažemo cijelu godinu u organizaciju. Riječ je o događaju koji spaja obrazovanje, industriju i budućnost održive mobilnosti, a u Veliku Goricu dovodi 63 tima iz cijele Europe i Azije te više od 1.600 studenata i mentora – najavio je ispred organizatora, Tibor Kezelj, predsjednik Udruge Formula Student Alpe Adria.
Kroz 5 dana će natjecatelji predstaviti vlastite bolide na električni pogon i s motorima na unutarnje izgaranje, gdje će do izražaja doći njihova inženjerska kreativnost, znanje i inovativnost, što je odskočna daska za karijere u hrvatskim i stranim tvrtkama.
–Ove godine smo po prvi puta unutar događanja inkorporirali novu, iskusniju – Alumni klasu, koju čine članovi nekadašnjih timova a koji više nisu aktivni u akademskoj zajednici, no dolaze kao potpora mlađim timovima. Oni će ocjenjivati službene bolide i dat će im feedback za daljnji rad. Imat ćemo utrku ubrzanja, osmicu, autocross i utrku izdržljivosti duga 22 kilometra koja je na rasporedu zadnji dan – ispričao je Matija Momčilović iz organizacije.
Foto: Student Alpe Adria FB
Formula Student Alpe Adria nije samo platforma za testiranje tehničkih vještina, već event koji studentima daje priliku za izgradnju karijere u području visokih tehnologija. Za grad Veliku Goricu značenje je višestruko: prepoznatljivost u svijetu visokih tehnologija i automobilizma, povećanje broja smještajnih kapaciteta i upoznavanje sudionika mnogih zemalja s ljepotama našega kraja.
–Velika Gorica je po treći puta domaćin ovog događaja, što nam prelazi u tradiciju i čast nam je biti domaćinom ovog prestižnog natjecanja gdje se razvijaju znanja i inovacije, u čiji će svijet moći zaviriti i mladi Velikogoričani. Ovime postajemo i grad međunarodne suradnje koja nam daje turističku promociju za koju bismo inače morali izdvojiti nekoliko stotina tisuća eura da bismo postigli isti učinak. Posebno me veseli da će neki studenti nakon završetka događaja produžiti svoj boravak na području naše države, otići na naše more, što inače ne bi ni razmišljali. Ujedno će naš grad upoznati kao kolijevku kravate, čuti priču o podgutnici i našoj bogatoj povijesti, a mi ćemo kao i uvijek, biti gostoljubivi domaćini – poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.
– Važno je također spomenuti suradnju Grada Velike Gorice, Turističke zajednice i Veleučilišta Velika Gorica s projektom Formula Student, jer se na taj način u projekte koji promiču STEM uključuju mladi studenti iz našeg grada, ali i srednjoškolci te osnovnoškolci – istaknula je direktorica Turističke zajednice grada Velike Gorice Maja Toth.
Timovi će u navedenim danima boraviti u kampu uz poligon, gdje se susret penje na višu razinu – prijateljstvo, isprobavanje internacionalne kuhinje i opušteni party-ji.
Također, organizatori pozivaju sve mlade koje zanima automobilizam da dođu na poligon i nakon kupnje ulaznica po simboličnoj cijeni, uz stručno vodstvo upoznaju ekipu, bolide i energiju natjecanja.
Foto: Student Alpe Adria FB
Svečano otvorenje bit će 11. kolovoza u 20 sati.
-
HOTNEWSprije 2 danaBorba za život – farmaceut iz Kravarskog treba našu pomoć! Otac dvojice malenih dječaka ima agresivni oblik tumora mozga
-
Vijestiprije 3 danaZatvara se jedina trgovina u Turopolju!
-
Sportprije 5 danaFOTO Radovi napreduju, stari travnjak nestao, novi je u pripremi…
-
Sportprije 4 danaPopis za pripreme: Na listi 25 imena, ima i razočaranih, stiže pojačanje…