Povežite se s nama

Gospodarstvo

Uložit će 50 milijuna kuna i oživjeti cijeli jedan dio Velike Gorice!

Zagrebačka tvrtka Modepack, koja se bavi proizvodnjom ambalaže, zbog povećanja opsega posla gradi novi pogon u Velikoj Gorici! U Ulici Fausta Vrančića niknut će tvornica s parkom, a to je – tek početak…

Objavljeno

na

Generalno gledajući, iza nas je u gospodarskom smislu izuzetno teško razdoblje, jer pandemija koja traje i dalje puno je toga zaustavila ili barem u velikoj mjeri usporila. Pojedinačno gledajući, međutim, priča ponekad zna biti i bitno drukčija. Kao, primjerice, u slučaju zagrebačke tvrtke Modepack, koja će vrlo brzo postati – velikogorička tvrtka!

Riječ je o tvrtki koja se bavi proizvodnjom visokokvalitetne ambalaže za logistički prijevoz robe, a naglaskom na e-trgovinu i kurirske dostave te sigurnosno pakiranje za novac i dragocjenosti. U tom poslu Modepack je jedan od globalnih lidera, izvoze na 32 tržišta po cijelom svijetu, a više od 90 posto poslovanja odlazi na izvoz. Među klijentima su im Amazon, H&M, Vans, Adidas, DHL, DPD, Loomis, brojne europske financijske institucije kao, burza dijamanata u Antwerpenu…

Zbog svih ograničenja koje je donijela pandemija Modepacku je posao u tom razdoblju doslovno eksplodirao. Povećao se do te razine da je pala odluka o gradnji novog prostora, a odabir je pao na Veliku Goricu, o čemu smo već pisali.

Već dva i pol desetljeća građevina u Ulici Fausta Vrančića stoji i propada…

U ulici Fausta Vrančića, na lokaciji na kojoj već godinama, napuštena i zaboravljena, stoji betonska građevina koja je najviše korištena za crtanje grafita i svadbena fotografiranja, kroz sljedećih mjesec dana krenut će radovi vrijedni 50 milijuna kuna, koji će ozbiljno promijeniti sliku cijelog jednog dijela našega grada.

– Kako je u našem biznisu ekologija i zelena agenda generalno vrlo važna tema, čak smo se i kod planiranja investicije odlučili primijeniti taj model. Naime, odlučili smo da nećemo ići u greenfield investiciju nego u reciklažu nekog postojećeg objekta. Ubrzo smo pronašli što smo tražili u nedovršenom projektu propale građevinske tvrtke Tempo, koja je u Velikoj Gorici sredinom 1990-ih krenula u gradnju svojeg prodajnog sjedišta, ali je zbog poslovnih poteškoća projekt stao s gradnjom, a tvrtka završila u stečaju – kazao je Jure Širić, vlasnik tvrtke, u razgovoru za Poslovni dnevnik.

Napuštena građevina tako će postati temelj za izgradnju tvornice ambalaže koja definitivno neće izgledati kao klasična tvornica. Više će to nalikovati tehnološkom parku na zemljištu od 32 tisuće kvadrata. Sama zgrada imat će pet i pol tisuća kvadrata, što će otvoriti mogućnost za puno veći rast i razvoj tvrtke.

– Trenutačno radimo na pet proizvodnih linija, a što nam je već sada nedovoljno. U novom pogonu ćemo, uz premještanje postojećih, instalirati i tri nove proizvodne linije, koje će biti jednakog kapaciteta kao i ovih pet zajedno, ali će imati puno veće tehnološke mogućnosti, posebno po pitanju papirnate ambalaže, koja je zbog trendova sve traženija – kaže direktor i vlasnik Širić.

Sve to za sobom vuče i potrebu za radnom snagom, pa će tvrtka i zapošljavati 20-ak ljudi, u drugoj fazi možda i još toliko, što je posebno dobra vijest za Velikogoričane. Međutim, čak i bez tog važnog detalja, dojam je da će ovaj projekt donijeti novu dimenziju zapadnom dijelu grada. Kao što se može vidjeti na projekcijama, tvornicu će okruživati lijep park s košarkaškim igralištem, klupicama za predah… Kako doznajemo, ograde oko svega toga neće biti, pa ćemo zapravo dobiti novi gradski park.

Dobit ćemo i novu cestu, jer u planu je i izgradnja prometnice koja bi spajala Ulicu Andrije Kačića Miošića i Ulicu Fausta Vrančića, koja bi prolazila neposredno uz prostor novog pogona/tvornice/parka. I neće se to dogoditi samo zbog Modepacka i njihova pogona, nego i zato što je još jedna tvrtka najavila gradnju na zemljištu odmah do ovoga, a planovi postoje i za izgradnju stambenih zgrada!

Na zemljištu koje se naslanja na Modepackovo, na strani prema Ulici Andrije Kačića Miošića, u godinama pred nama, naime, gradit će se čak dvije velike stambene zgrade, s velikim brojem stanova, pa možemo reći da je skori početak gradnje Modepackove tvornice samo prva faza u “oživljavanju” dijela grada u kojem se dosad i nije previše toga događalo.

I sve to, pazite sad, trebalo bi biti gotovo već do lipnja! Nema čekanja, kreće se raditi odmah, uz pomoć 7,5 milijuna kuna iz europskih fondova, što i ne čudi osobito, budući da je riječ o tvrtki koja nema vremena za gubljenje. Prošle godine imali su prihode od 50 milijuna kuna, ove godine to će biti na 60 milijuna, a do 2025. planiraju doći do 150 milijuna…

Što drugo reći nego – dobro nam došli u Veliku Goricu!

Gospodarstvo

Koliko je jaka poduzetnička scena u Zagrebačkoj županiji?

17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba na kraju 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija ponovno se svrstava među ključne poticatelje razvoja gospodarstva Republike Hrvatske.

Prema podacima s kraja prošle godine, najviše trgovačkih društava, obrta i slobodnih zanimanja, odmah nakon Grada Zagreba, bilježe Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Osječko-baranjska te Zadarska županija, koje se izdvajaju kao vodeće gospodarske sredine u zemlji.

Udio veći od 5 % registriranih pravnih osoba ostvaruju Primorsko-goranska (7,8%), Istarska (7,2%) i Zagrebačka županija (6,8%), koje isti poredak drže i prema broju fizičkih osoba.

Važno je istaknuti kako je Zagrebačka županija na kraju prošle godine imala je 17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba, uz gotovo 13 tisuća trgovačkih društava te više od 6.300 obrta i slobodnih zanimanja.

Prema strukturi vlasništva na razini županija, najveći udio subjekata u privatnom vlasništvu bilježi Grad Zagreb (87,7 %), potom Istarska (84,9 %) i Zagrebačka županija (84,5 %).

Trgovina na malo, Ostale uslužne djelatnosti i Građevinarstvo čine top tri djelatnosti u pogledu zastupljenosti registriranih i aktivnih subjekata. Slijede ih Prerađivačka industrija te Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Broj zaposlenih ponovno raste – HZMO objavio nove podatke za siječanj

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Hrvatska je ušla u 2026. s većim brojem zaposlenih nego ikad u posljednje tri godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koje prenosi Poslovni.hr,, krajem siječnja u evidenciji je bilo 1.719.851 osiguranik, što je rast od gotovo 15 tisuća u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Riječ je o povećanju od 0,86 % na godišnjoj razini, a još je izraženiji rast u odnosu na ranije godine. U usporedbi s krajem siječnja 2024. broj osiguranika veći je za više od 73 tisuće, dok je u odnosu na početak 2023. zabilježen skok od čak 115 tisuća osiguranih osoba.

Najveći broj osiguranika evidentiran je u prerađivačkoj industriji, gdje je registrirano gotovo 244 tisuće zaposlenih. Slijedi trgovina na veliko i malo s oko 237 tisuća osiguranika, građevinarstvo s više od 152 tisuće, dok se obrazovanje približilo brojci od 136 tisuća osiguranih osoba.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Inflacija na početku godine ubrzala – evo što je najviše poskupjelo

Novi udari na kućni budžet.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Cijene dobara i usluga u Hrvatskoj u siječnju su bile u prosjeku 3,4 % više nego prije godinu dana, pokazuju prve procjene Državnog zavoda za statistiku, dok su u odnosu na prosinac porasle za 0,3 %.

Najveći godišnji rast zabilježen je kod usluga, koje su skuplje čak 7,2 % u odnosu na siječanj prošle godine, što potvrđuje da upravo taj segment najviše gura ukupnu inflaciju.

Rast cijena bilježi se i kod energije, gdje je godišnja stopa porasta 3,7 %, dok su hrana, piće i duhan skuplji za 3 %. S druge strane, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije gotovo su na istoj razini kao lani, uz minimalni rast od 0,1 %.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na prosinac, cijene su najviše porasle kod usluga, za 2,2 %, te kod energije, za 1,8 %. Hrana, piće i duhan poskupjeli su za jedan posto. Jedina kategorija koja bilježi osjetniji pad na mjesečnoj razini su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, koji su u siječnju pojeftinili za 3,4 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Ačkar potvrdio: U Veliku Goricu dolazi gotovo 100 milijuna eura!

“Vanjski bazeni, javne garaže, pješačko-biciklistička infrastruktura – samo su neki od projekata koje ćemo uskoro moći realizirati zahvaljujući osiguranih 33 milijuna eura, čime Velika Gorica dobiva priliku postati regionalni centar.”

Objavljeno

na

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar danas je na sjednici Hrvatskog sabora govorio u korist Prijedloga Zakona o regionalnom razvoju, zahvaljujući kojem će Grad Velika Gorica postati 23. ITU središte i imati na raspolaganju 33 milijuna eura za projekte koji će unaprijediti život Velikogoričana.

-Temeljni cilj ovog Zakona je smanjenje regionalnih razvojnih razlika, ali ne kroz jednokratne mjere, već kroz sustavan i dugoročno usmjeren razvoj. Velika Gorica, kao grad-predvodnik u realizaciji razvojnih projekata, dobiva priliku realizirati konkretne investicije koje građani mogu vidjeti i koristiti svaki dan – naglasio je gradonačelnik.

Upravo je jedan od najuspješnijih instrumenata regionalne politike u Hrvatskoj ITU mehanizam, jer gradovi koji su provodili ITU projekte pokazali su da integrirani teritorijalni pristup donosi mjerljive rezultate – od obnove javne i društvene infrastrukture, preko jačanja lokalnog gospodarstva, do podizanja kvalitete života građana.

-To su vidljivi projekti, stvarni razvoj, a ne teorija, poručio je Ačkar i objasnio kako novi zakon potiče suradnju i partnerstvo između države, županija, gradova i općina, kao i uključivanje privatnog sektora i civilnog društva.

-Takav integrirani pristup nužan je ako želimo ostvariti održiv razvoj koji se vidi u konkretnim projektima i investicijama. Vanjski bazeni, javne garaže, pješačko-biciklistička infrastruktura – samo su neki od projekata koje ćemo uskoro moći realizirati zahvaljujući osiguranih 33 milijuna eura čime dobiva priliku postati regionalni centar – dodao je gradonačelnik.

-To nam omogućuje veću samostalnost u definiranju razvojnih prioriteta i snažnu potporu europskih sredstava. Naime, sredstva su dosad bila alocirana gradovima-središtima županija, a Velika Gorica je bila naslonjena na Zagreb. Upravo novim Zakonom naš grad postaje centar na koji će se naslanjati druge jedinice lokalne samouprave – istaknuo je Ačkar i zahvalio na snažnoj podršci Vlade RH i predsjednika Andreja Plenkovića, što je naš grad prepoznat kao važan razvojni centar.

Podsjetimo, Grad Velika Gorica je do sada iz sredstava ITU mehanizma izgradio, među ostalim, Interpretacijski centar Muzeja Turopolja, Poduzetnički inkubator i biciklističku stazu, a kako je danas Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih odobrilo našem gradu više od 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za školske projekte na području grada, dolazimo do ukupnog iznosa koji će se u skorijoj budućnosti uložiti na području grada – od gotovo 100 milijuna eura.

-Bilo kojoj političkoj opciji pripadali, činjenica je da nikada gradonačelnicima nije bilo na raspolaganju ovoliko europskih i drugih sredstava kojima se realiziraju brojni projekti, a zajedno, zakon i ITU mehanizam, osiguravaju učinkovit, pravedan i dugoročno održiv regionalni razvoj Republike Hrvatske – zaključio je Ačkar.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Poljoprivrednici, pozor – dvije važne novosti za OPG-ove!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Poslovni dnevnik

S ciljem poticanja domaće proizvodnje i kupnje domaćih proizvoda, država povlači konkretne poteze – povoljniji zajmovi i jasnije označavanje podrijetla voća i povrća.

Najavljeno je povećanje iznosa namijenjenih potpori poljoprivrednicima. Financijski instrument „Obrtna sredstva SP ZPP“ nudi zajmove od 1.000 do 25.000 EUR za financiranje repromaterijala i redovnog poslovanja.

Prijave se podnose izravno HAMAG-BICRO-u putem online sustava od 9. veljače 2026.

Pored zajmova, važna je i jasna oznaka podrijetla, koja pomaže da domaći proizvodi stignu na stol kupaca.

Inicijativa za poticanje kupnje domaćih proizvoda temelji se na pravilniku o tržišnim standardima i utvrđivanju pravila o kontrolama usklađenosti s tržišnim standardima za sektor voća i povrća, određene prerađene proizvode od voća i povrća i sektor banana.

Toni Grossi iz HPK poručuje da će jasnije označavanje pomoći potrošačima da lakše prepoznaju i češće biraju domaće proizvode.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno