Povežite se s nama

Kultura

Izložba grafika Dragutina Trumbetaša, kroničara marginaliziranih glasova

U Galeriji Galženica bit će izložena 41 grafika velikogoričkog umjetnika koji je iza sebe ostavio nepregledan niz radova

Objavljeno

na

U petak 1. listopada, u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici, u sklopu Dana europske baštine, otvara se izložba ”Dragutin Trumbetaš: kroničar marginaliziranih glasova”. Autorice izložbe su Valentina Radoš, kustosica likovne zbirke Muzeja Turopolja i Antonia Vodanović, voditeljica Galerije Galženica. U sklopu izložbe prikazat će se izbor 41 grafike Dragutina Trumbetaša iz ciklusa ”Gastarbeiter”, dokumentarni film ”Gastarbeiter” Bogdana Žižića (Zagreb film, 1977.), ”Gastarbajterske pjesme” Dragutina Trumbetaša (1969. – 1980.) te fotografije iz umjetnikove obiteljske arhive.

Aktualnost teme migranata i imigranata u našoj svakodnevici je sveprisutna. Migracije stanovništva u druge zemlje i kontinente zbilja su hrvatskog društva koja seže daleko u prošlost, ali ima i svoj suvremeni kontekst. Migracije i imigracije mijenjaju društvo i osobe, nose brojne izazove i traže prilagodbe zajednice, institucija i ljudi. Svu složenost migrantskog života te inkluziju ljudi u nove zajednice prikazao je likovni umjetnik Dragutin Trumbetaš iz Velike Mlake u ciklusu „Gastarbeiter“.

Kao jedan od najistaknutijih predstavnika socijalno angažirane umjetnosti na našim prostorima Dragutin Trumbetaš neprestano je upozoravao na društvenu nepravdu, potlačenost radnika u imigraciji te loše životne uvjete marginaliziranih društvenih skupina. Na temelju vlastitoga iskustva razvio je nevjerojatan senzibilitet i svijest o promicanju jednakosti u svim aspektima života pa tako i u umjetnosti i kulturi.

Iz rodne Velike Mlake otišao je „trbuhom za kruhom“ u velegrad – Frankfurt na Majni gdje se svakodnevno borio pronaći svoje mjesto pod zapadnjačkim, njemačkim suncem suočavajući se s predrasudama i osjećajem odbačenosti kao i velika većina iseljenika.

Odabrane grafike iz ciklusa Gastarbaiter (1975., 1977.) izložene u Galeriji Galženica obuhvaćaju šest njegovih grafičkih mapa iz fundusa likovne zbirke Muzeja Turopolja. Grafike nam na veristički i dokumentaristički način prikazuju svakodnevni život iseljenika u SR Njemačkoj.

Glavno sredstvo izražavanja je čisti crtež jasnih i oštrih linija, bez sjenčanja, često u kombinaciji s tekstom koji u pojedinim prikazima dodatno naglašava nelagodu, ironiju i snažnu kritiku zapadnog kapitalističkog društva ili pak socijalističkog režima.

Gastarbajterski ciklus Dragutina Trumbetaša je hommage svim auslenderima bez obzira na nacionalnost, rasu, spol, etničko podrijetlo i vjeroispovijest jer bespoštedno prikazuje pripadnost prostoru i vremenu, ne izbjegavajući stvarnost optočenu sirovošću, brutalnosti, patnjom, nostalgijom i žudnjom.

Izložba ostaje otvorena do 29. 10. 2021.

Popratni programi uz izložbu:

Petak, 8. 10., 19 sati, Predavanje ”Dragutin Trumbetaš – gastarbajter i umjetnik”, predavačica: Tea Gudek Šnajdar, povjesničarka umjetnosti

Subota, 9. 10., 10 – 14 sati, Besplatna radionica stripa ”Migracije – hommage Dragutinu Trumbetašu”, voditeljica radionice: Irena Jukić Pranjić, višestruko nagrađivana strip umjetnica i profesorica izbornog predmeta Strip na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu

Biografija

Dragutin Trumbetaš rođen je 1938. u Velikoj Mlaki. Grafičku industrijsku školu završio je u Zagrebu 1956. i stekao zvanje ručnog slagara. Iste godine zaposlio se u Grafičkom zavodu Hrvatske kao ručni slagar na enciklopedijskim izdanjima. Nezadovoljan napušta posao prebjegavši 1957. u Austriju, živi u lagerima za izbjeglice u Klagenfurtu, Linzu i Astenu, piše dnevnike i crta. Povratkom iz inozemstva 1958. biva uhićen i pritvoren u Mariboru, nakon čega u prekidima nastavlja raditi u struci kao ručni slagar u štampariji Narodne banke u Zagrebu.

Godine 1966. drugi put odlazi u inozemstvo, ovaj put u Frankfurt na Majni, gdje u početku radi na poslovima pakiranja, a kasnije kao slagar u tamošnjim tiskarama: J. Weisbecker, Frankfurter Rundschau i dr. U Frankfurtu je 1968. počeo crtati gastarbajterski ciklus i motive iz rodnog Turopolja.

Božo Biškupić mu 1975. priređuje samostalnu izložbu u Kuli Lotrščak i izdaje mapu ”Gastarbeiter” s predgovorom Veselka Tenžere, a Bogdan Žižić snima dokumentarni film o Trumbetašu. U ciklusu crteža ”Gastarbeiter” Trumbetaš preko svog antijunaka Tončeka na simboličan način progovara o muci svojih zemljaka u stranoj zemlji.

Od tada počinju samostalne izložbe u Njemačkoj. Od 1976. do 1980. priredio ih je oko 60, a brojne televizijske postaje snimale su dokumentarce o njemu. Uz daljnji rad na Gastarbeiterima crta i novi ciklus ”Bankfurt ist Krankfurt”.

Godine 1980. preseljava dio privatne biblioteke u kuću u Velikoj Mlaki, a tadašnje ga vlasti optužuju za širenje neprijateljske propagande i osuđuju na godinu i pol zatvora. Za njegovo oslobađanje zauzimaju se njemački književnik Heinrich Böll, ministar Hans Dietrich Genscher, ministar Egon Bahr i kancelar Willy Brandt, pa mu Vrhovni sud Hrvatske smanjuje kaznu na šest mjeseci, koju odrađuje u Zagrebu i Staroj Gradiški.

Godine 1987. opet odlazi u Frankfurt na Majni i radi različite poslove, ali i crta nove cikluse: ”Ex libris”, ”Život kao zmija”, ”Ljudsko smetlište” te kalendare s turopoljskim motivima. Njegovi su crteži i dalje pretežito nadahnuti svakidašnjicom i velikim razumijevanjem za ponižene i uvrijeđene, ljude s dna. Značajni pomak u irealno čini 1990. godine ciklusom ”Dragi Vincent – dopisivanje s van Goghom”, za koji je nacrtao oko 150 radova.

Na temelju ovog ciklusa redatelj Bogdan Žižić snimio je 2006. godine film o dva umjetnika i njihovim sudbinama u kojem je ovjekovječio Trumbetaševo Turopolje i Posavinu s jedne te van Goghovu Nizozemsku i Provansu s druge strane.

Uz crtanje Trumbetaš se bavi i pisanjem. Napisao je dnevnik sa skicama na 2140 stranica, dramu ”Sadisti” koja je 1986. izvedena u Subotici pod naslovom ”Nepušač”; zatim dramu ”Lopov”, dramu ”Der Kassierer” i knjigu pjesama ”Gastarbeiter-Gedichte”. Piše četverodijelni roman ”Nepušač”, u kojem je prvi dio objavljen 2009. godine u nakladi Hrvatskog slova.

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu 1997. priređuje mu veliku retrospektivnu izložbu, dok mu je u zemlji i inozemstvu priređeno više od 160 samostalnih i 200 skupnih izložbi.

Preminuo je 2018. u Velikoj Gorici.

Kultura

Večeras u Galženici nastupaju mađarski glazbenici Jozsef Bazsinka na tubi i Irina Ivanitskaia

Koncert počinje u 20 sati, a cijena ulaznice je 5 eura. 

Objavljeno

na

Nakon odličnog koncerta otvorenja punoljetnog izdanja VG Brass festivala, gdje su na pozornici Dvorane Gorica zasvirali talijanski trubač Andrea Tofanelli te brazilsko-portugalski trubač Gileno Santana uz pratnju Jazz orkestra OSRH-a, večeras ljubitelje limenih puhačkih instrumenta čeka nova poslastica.

U Dvorani Galženica večeras će nastupiti mađarski glazbenici Jozsef Bazsinka sr. na tubi i Irina Ivanitskaia na klaviru. Bazsinka je poznati komorni umjetnik i cijenjeni profesor glazbe, a s kolegicom Irinom, vrlo aktivnom solisticom i komornom glazbenicom, svira već 28 godina. Ovom uigranom dvojcu gost na koncertu bit će američki trubač Peter Wood.

Wood je inače profesor na sveučilištu Južne Alabame gdje je specijaliziran za podučavanje trube, pedagogije limenih puhača i literature za limene puhače. Nedavno je otvorio YouTube kanal Trumpet Pedagogy kao pomoć trubačkim pedagozima i studentima diljem svijeta. Wood predaje i nastupa pokrivajući različite glazbene stilove.

Koncert počinje u 20 sati, a cijena ulaznice je 5 eura.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Jazz orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske otvorio 18. Velikogorički Brass festival

Objavljeno

na

Objavio/la

Velika Gorica, 03.05.2024. Otvoren 18. Velikogorički Brass festival. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Jazz orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske pod ravnanjem voditelja i dirigenta bojnika Davora Dropuljića otvorio je 18. Velikogorički Brass festival u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta sinoć (petak, 03. svibnja 2024.) s početkom u 20 sati.

Velika Gorica, 03.05.2024. Otvoren 18. Velikogorički Brass festival. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 03.05.2024. Otvoren 18. Velikogorički Brass festival. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prije izlaska glazbenika na pozornicu posjetiteljima su se kratkim govorima obratili Tomislav Špoljar, umjetnički direktor Brass festivala i Darko Bekić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Velike Gorice, koji je i otvorio Festival.

Velika Gorica, 03.05.2024. Otvoren 18. Velikogorički Brass festival. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 03.05.2024. Otvoren 18. Velikogorički Brass festival. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon prvog glazbenog bloka dirigent Dropuljić predstavio je gosta koncerta Andrea Tofanellia (Viareggio, Italija, 1965.) – truba, jednog od vodećih svjetskih trubača specijaliziranih za stil Jazza slavnog Maynarda Fegusona.

Velika Gorica, 03.05.2024. Otvoren 18. Velikogorički Brass festival. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Predstavljen je u drugom dijelu koncerta i Gileno Santana – truba, brazilsko-portugalski glazbenik, skladatelj i nastavnik, jedan od vodećih trubača svoje generacije. Nastupao je i s Mingus Big Bandom, jednim od najslavnijih big bendova na svijetu.

Velika Gorica, 03.05.2024. Otvoren 18. Velikogorički Brass festival. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Moderatorica programa bila je Mirjana Ćorić.

Festival se nastavlja danas (Dvorana Galženica, Trg Stjepana Radića 5, subota, 04.05.2024., 20 sati) – nastupaju Jozsef Bazsinka – tuba i Irina Ivanitskaia – klavir.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

HOTNEWS

Talijanski trubač Andrea Tofaneli i Jazz orkestar OSRH otvaraju 18. VG Brass festival

Festival počinje sutra koncertom u 20 sati u Dvorani Gorica, a trajat će sve do 6. svibnja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Na četiri dana Velika Gorica će ponovno postati prijestolnica glazbe. Već nadaleko poznat Velikogorički brass festival koji za cilj ima senzibilizaciju javnosti za limena puhačka glazbala i educiranje publike o vrijednosti ozbiljne glazbe, ove godine broji svoje punoljetno izdanje.

– Lijepo je uživati u ovoj dobi festivala kada se čovjek osvrne i vidimo što smo sve napravili. Na festivalu su nastupili brojni renomirani umjetnici i mnogo je publike prošlo, ali posebno je zanimljivo vidjeti mlade naraštaje koji su prije 18 godina bili djeca, a danas sjede u orkestru koji će nastupiti na otvorenju festivala. Stvarno je jedan predivan osjećaj kada vidiš da si napravio nešto što je podiglo nivo kulture u zemlji u kojoj živiš – govori nam Tomislav Špoljar, umjetnički ravnatelj festivala.

Pučko otvoreno učilište koje je organizator ove glazbene manifestacije, nastavlja tradiciju dovođenja vrhunskih domaćih i svjetskih umjetnika koji će zasigurno oduševiti publiku svojom virtuoznošću i bogatim glazbenim iskustvom. Već sutra, na samom otvorenju festivala koji će sutra biti u 20 sati u Dvorani Gorica nastupit će talijanski trubač Andrea Tofaneli u pratnji Jazz orkestra ORSH-a.

– Čovjek je to koji je poznat po svojim visokim tonovima, a snimao je i glazbu za filmove. Mentor mu je bio glazbenik koji je snimao glazbu za film ‘Rocky’. Tofaneli trenutno radi u rimskom jazz bandu radio-televizije. A uvijek je lijepo kada se znanje prenosi na mlađe naraštaje. Tko je i Tofaneli kada je vidio da dolazi Gileno Santana, glazbenik iz Brazila, a koji trenutno živi u Portugalu, rekao da bi mu on mogao biti gost jer se radi o umjetniku mlađe generacije. Njih dvoje će dijeliti pozornicu na otvorenju festivala. To su se spontano tako dogovorili , a mi smo objeručke prihvatili – priča nam Špoljar.

Inače, ulaz je slobodan za otvorenje festivala i koncert koji će biti u crkvi blaženog Alojzija Stepinca. Za koncerte u Dvorani Galženica u subotu i ponedjeljak ulaznice će se naplaćivati, a moći ćete ih kupiti na dan koncerta ili na blagajni Učilišta.

U okviru ovogodišnjeg Brassa, sada već tradicionalno, bit će organizirane i radionice za studente i polaznike glazbenih škola.

– Ove godine imamo i radionice koje su jako dobra stvar. Ovako izvrsni umjetnici s puno iskustva kad dođu ovdje naravno da ih učenici, studenti i mi profesori hvatamo za rukav i tražimo savjete. Super je kad djeca imaju priliku pred njima nešto izvesti i od njih dobiti konkretan savjet za svoje sviranje. To podiže kvalitetu i amaterizma i profesionalizma – naglašava Špoljar i poziva sve Velikogoričane da dođu na koncerte.

Detaljan program možete vidjeti ovdje.

Nastavite čitati

Kultura

Ivan Mance u Velikoj Gorici predstavlja kapitalno djelo ‘Kosinjska tiskara’

Radi se o knjizi koja rasvjetljava prvorazredno kulturno-povijesno pitanje o mjestu tiskanja naše prve tiskane knjige.

Objavljeno

na

Velikogoričanima će sutra u Knjižnici Galženica biti predstavljena knjiga ‘Kosinjska tiskara’ autora Ivana Mancea.

Knjiga na 750 stranica donosi presjek kosinjske povijesti, aktualne teze o mjestu prve tiskare u Hrvata, informacijsko-povijesno istraživanje teze o kosinjskoj tiskari, analiza slijepih otisaka u našem prvotisku, povijesnu kartografiju Kosinja te završni prijedlog organizacije i rada Kosinjske tiskare.

Radi se o knjizi koja rasvjetljava prvorazredno kulturno-povijesno pitanje o mjestu tiskanja naše prve tiskane knjige, glagoljskog Misala po zakonu rimskoga dvora, otisnutog 22. veljače 1483. Danas taj datum slavimo kao Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva te dan NSK u Zagrebu.

Na velikogoričkoj promociji o knjizi će govoriti povjesničar Josip Jurčević i sam autor Ivan Mance koji se poviješću Kosinja, poglavito u kontekstu mogućeg lokaliteta prve tiskare u Hrvata krajem 15. stoljeća, bavi više od šesnaest godina, o čemu je do sada napisao i objavio tri knjige.

Uz to na temu Kosinja objavio je preko dvadeset stručnih i novinskih članaka. Autor je ili suautor ukupno 54 rada, od čega je uz spomenute knjige, četrnaest znanstvenih, devet stručnih i 23 ostala rada.

Druženje u knjižnici na Galženici je sutra u 18 sati.

Nastavite čitati

Kultura

Revija ‘Može i bez Hollywooda’ donosi šest svjetskih filmskih naslova izvan holivudskih studija

Prva tri četvrtka u svibnju rezervirana su za intrigantne, zabavne, odlično režirane i odglumljene filmove iz Francuske, Meksika, Bugarske, Španjolske i Japana.

Objavljeno

na

Objavio/la

Tradicionalna filmska revija Kina Gorica „Može i bez Hollywooda“ ponovno donosi na veliki ekran odabrane nezavisne, ponajprije europske filmove koji su svoju kvalitetu potvrdili brojnim nagradama na svjetskim filmskim festivalima.

Intrigantni, zabavni, odlično režirani i odglumljeni, ovi filmovi su dokaz da itekako postoji kvalitetna filmska produkcija i izvan holivudskih studija. Ovoga puta čeka vas šest filmskih naslova, a projekcije će se održavati prva tri četvrtka u svibnju – 2., 9. i 16. svibnja.

Već sada u četvrtak imate priliku pogledati zanimljivu francusku romantičnu dramu ‘Okus ljubavi’. Radnja se odvija daleke 1885. godine. Eugenie je kuharica bez premca koja posljednjih dvadeset godina radi za slavnog gurmana Dodina. Kako vrijeme prolazi, njihova strast prema gastronomiji te obostrano divljenje koje osjećaju jedno prema drugom pretvorilo se u romantičnu vezu.

Film je dobitnik nagrade za najbolju režiju na festivalu u Cannesu, a i francuski je kandidat za nagradu Oscar 2024.

Početak projekcije je u 18 sati, a nakon nje u 20:30 sati na rasporedu je francuska krimi komedija ‘Zločin je moj’.

U Parizu tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća Madeleine, mlada, lijepa, siromašna glumica bez ikakvog talenta biva optužena za ubojstvo slavnog producenta.

Cijena ulaznice u sklopu ove filmske revije je 3 eura, a koji vas još čekaju filmovi saznajte ovdje.

 

Nastavite čitati

Reporter 436 - 11.04.2024.

Facebook

Izdvojeno