Povežite se s nama

Vijesti

‘Nekad smo se bavili stokom, danas kućnim ljubimcima’

Cijeli svoj radni vijek proveo je u Veterinarskoj stanici Velika Gorica, koja je već 70 godina u samom vrhu  hrvatskog veterinarstva

Objavljeno

na

Veterinarska stanica Velika Gorica ove godine slavi veliki jubilej. Već 70 godina pomažu životinjama na području Turopolja, Posavine i Vukomeričkih gorica. Osnovana je davne 1949. godine i imala je šest područnih ambulanti. Ambulanta u Pokupskom pripojena joj je 1962. godine. U to doba ambulantu su imala naselja Mraclin, Vrbovo Posavsko, Šćitarjevo, Dubranec, Pokupsko, Kravarsko i Velika Gorica.

– Turopolje je u to vrijeme bilo poznato kao stočarski kraj. Prvo simentalsko govedo koje je došlo u bivšu Jugoslaviju, došlo je upravo na ovaj teren. Križalo se s našim domaćim autohtonim govedom i tako smo dobili križanog simentalca. S umjetnim osjemenjivanjem stoke počeli smo već 1952. godine. Velika Gorica je tada imala vrlo jak stručni kadar. Vodila se briga o educiranju kadrova različitih profila: farmakologija, peradarstvo, svinjogojstvo…. Ja sam magistar znanosti iz područja higijene tehnologije živežnih namirnica. Mladi ljudi su se tada redovito educirali. Nismo zaostajali u europskim trendovima što se tiče dijagnostike, preventive, kurative, dijagnostike i kirurgije – rekao nam je Josip Kozačinski, umirovljeni veterinar. Većinu svog radnog vijeka proveo je upravo u ovoj veterinarskoj stanici.

Danas se profil pacijenata uvelike promijenio, stoku su zamijenili kućni ljubimci. U goričkoj Veterinarskoj stanici i dalje se trude zadržati kvalitetu usluge pa se tako uložilo u infrastrukturu, a konstantno se potiče educiranje djelatnika.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

– U protekle tri godine uložena su velika sredstva u rekonstrukciju zgrade i interijera, a nabavili smo i novu opremu. Pružamo gotovo sve zdravstvene usluge za male i velike životinje. Veterinarska stanica Velika Gorica danas je u samom vrhu veterine u Hrvatskoj. Osim u opremu, ulažemo i edukacije naših djelatnika. Imamo zaposleno 15 doktora veterinarske medicine, od kojih je pet magistara znanosti, šest tehničara i pomoćno osoblje, sve ukupno 31 zaposlenika. Cilj nam je i u idućim godinama zadržati nivo usluga koje pružamo – istaknuo je Marko Morić,  direktor Veterinarske stanice.

NESTALE AMBULANTE U SELIMA

Od nekadašnjih sedam ambulanti opstale su samo četiri: Velika Gorica, Kravarsko, Pokupsko i Vrbovo Posavsko. Ambulanta Dubranec ugašena je 1994. godine, Šćitarjevo 2000., a Mraclin 2008. godine. Sve mu tome kumovalo je snaženje uvoznog lobija, koji je 80-tih godina počeo uzimati maha. Kraj 60-tih, 70-te i do početka osamdesetih godina bilo je zlatno doba stočarstva u Turopolju.

– 1975. godine Veterinarska stanica u vlastitom tovu imala je između 15 i 17 tisuća komada junaca te tri tisuće komada svinja. Vodili smo nadzor o zdravlju junadi i svinja na farmama na našem području. Od 1963. godine nadgledali smo mliječne farme u Vukovini i Petrovini, riječ je bila o farmama s nekoliko stotina komada istočnog frizijskog goveda. U Kušancu, Okujama i Buševcu  uzgajali su svinje. Čitav ovaj teren bio je pokriven s tovom junadi i svinja. Posavina je bila poznata po uzgoju konja. U jesen bi dolazili Talijani s kamionima i otkupljivali ždrjebad i konje. Sve se promijenilo otvaranjem prvih trgovačkih lanaca, to je označilo početak enormnog uvoza junetine, svinjetine, govedine i mlijeka što je osiromašilo ovaj kraj i dovelo do propadanja sela. Mlađi ljudi su odlazili u Veliku Goricu ili Zagreb, stariji ljudi koliko su još mogli raditi radili su. Uglavnom, stoke više nije bilo – objasnio je Kozačinski.

NIŠTA BEZ ŽIGA ILI PLOMBE

Veterinarska stanica nekada je vršila nadzor nad klanjem stoke, prometom mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i jaja na području Velike Gorice i susjednih općina. Krajem 80-tih ukinuta je veterinarska inspekcija te se više nije moglo kontrolirati promet mesa u trgovačkim lancima i mesnicama. Sve to bilo je prepušteno sanitarnoj inspekciji ili samim potrošačima, koji su mogli sami odlučiti hoće li prijaviti nepravilnost.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

– Mi smo mjesečno vršili kontrolu jaja, krvi, fecesa i hrane na farmi pilića. Nije se moglo dogoditi da bi jaja iz farme otišla, a da nisu imala veterinarsku potvrdu. Isto tako, nije se moglo dogoditi da meso ili mesne prerađevine iz klaonice otiđu bez veterinarske potvrde. Na svakom komadu mesa morao je biti žig, na kobasicama markica ili plomba, bila je rigorozna kontrola – naglasio je naš sugovornik.

Sve to dovelo je do novog problema. Meso koje se može pronaći na policama trgovačkih lanaca uglavnom je iz uvoza. Često je teško pratiti njegovo porijeklo, a nerijetko meso u frižiderima stoji i više od godine dana. To u konačnici loše utječe kako na njegove nutritivne vrijednosti, tako i na ukus.

– Jednom sam naišao na meso peradi koja je bila uvezena i duboko smrznuta godinu dana. Vjerujem da je ona u trenutku smrzavanja bila bakteriološki ispravna, ali to meso je tijekom stajanja sigurno izgubilo svoje nutritivne vrijednosti. Meso svinjske pasmine pietren zna biti vodenasto. Stavite šnicl peći, a ono vam se digne kao đon. To se događa kada je meso puno vode, a kad ona izađe ono postane tvrdo i suho. Problem je u tome što to meso nije zrelo, a životinje su bile držane u zatvorenom prostoru s minimalno slobode kretanja. To meso zato nema kvalitetu – priča nam Josip, pa objašnjava o kavim se tu razlikama radi.

BEZ MASNOĆE NEMA FINOĆE

– Perad vam se sada kolje s napunjeni 42 do 46 dana, a nekada se pile na selu tovilo pet do šest mjeseci i bilo pušteno da vani hoda. Kad se peklo meso domaće svinje, ne samo da je mirisalo dvorište kuće u kojoj se peklo, nego deseti susjed osjetio je miomirise pečenja.  Prva Gavrilovićeva zimska salama pravljena je od turopoljske svinje. Ona je bila ukusna zbog mesa koje ima sitne miofibrile protkane s masnoćom. Vi kad pečete to meso ili radite suhomesnate proizvode ono je ukusno jer uz mišić ima i masnoću – istaknuo je umirovljeni veterinar.

Dodao je kako naša teletina završava u Italiji. Šunka i šnicl ostaju u ostaju kod njih, dok nam vračaju lopaticu i flam, a to naši sugrađani kupuju po trgovačkim lancima. Naš ‘baby beef’ se ne može kupiti kod nas, sve što se proizvede ide u inozemstvo. Još 1988. godine bjelovarsko i turopoljsko područje, proglašeno je regijom s najboljim baby beef-om u Europi. Osim mesa loše kvalitete, građani sve češće , a da ni ne znaju, konzumiraju supstance koje ostavljaju neizbrisiv trag na njihovom zdravlju.

Foto: Facebook/Cow Lovers

– Pogledajte koliko djece danas ima probleme s raznim vrstama alergija. Zabrinjavajuć je i broj mladih žena koje boluju od karcinoma dojke, jajnika i uterusa. Od kuda sve to? Hormoni. Sedamdesetih godina u Europi su se masovno primjenjivali hormoni rasta u tovu junadi i peradi. Prvi takvi slučajevi otkriveni su u Sloveniji, a poslije i u Hrvatskoj. Ne smijem imenovati proizvođače, ali iznenadio sam se kad sam vidio koja je velika farmaceutska tvrtka proizvodila te hormone. Od tog trenutka, gdje sam god mogao izbjegavao sam upotrebu njihovih proizvoda – otkrio nam je Kozačinski.

TELETOM SE PLAĆAO POREZ ILI KUPOVALA DRVA ZA OGRJEV

Dok je selo još bilo selo, a domaćini su ponosno uzgajali svoje blago i od toga živjeli, veterinar je uvijek bio drag gost. Uz liječnika i župnika, veterinar je bio jedan od najvažnijih aktera u životu sela. On je vodio brigu o blagu svake obitelji, a tako i o njihovoj egzistenciji. Ljudi su bili siromašni i njihova kravica bila im je sve. Seljak je unaprijed znao kamo će s teletom. Njegovom prodajom moglo se platiti porez ili kupiti drva. Odnos između veterinara i seljaka bio je blizak, a radilo se i na kredit. Usluga liječenja naplaćivala se kad bi se prodalo tele, odojak ili ždrijebe. Često je bilo i komičnih situacija.

– Kako sam visokog rasta i imam duge ruke često sam išao na ždrijebljenje kobila. Do glave ili noge ždrijebeta nije bilo lako doći, trebalo je imati jako dugu ruku i biti visok. Kolega me je tako jedanput zamolio da umjesto njega odem na ždrijebljenje. Poznavao sam gazdu i gazdaricu. Kad sam došao kobila je bila zbilja visoka, jahača kobila. Ustanovio sam da je ždrijebe krivo okrenuto i trebalo ga je izvući van. Stao sam na prste i gurnuo ruku najdublje što sam mogao u kobilu. Lice mi se nalazilo blizu vagine, a gazdarica me je upitala: – Buš joj pusu dal?-. Prvo mi je bilo malo nelagodno, a onda sam joj odgovorio kao iz topa: ‘Čuj bolje njoj nego tebi’. Svi koji su se tu našli pukli su od smijeha, a zgodna gazdarica, nakon što me je pošpotala, i sama se nasmijala mojoj dosjetci – otkrio nam je Josip.

Sport

Litavci na našem stadionu, treći put: Ovo će nam iskustvo ostati u magli…

Velika Gorica bila je domaćin ogleda U-21 reprezentacija Hrvatske i Litve, što je donijelo određene poveznice s nekim prošlim vremenima. Jedna od njih smještena je u 1987. godinu, a druga je ipak nešto novija…

Objavljeno

na

Magla u turopoljskom kraju vrlo je česta i ima nekoliko specifičnih obilježja zbog lokalne geografije i klime. Turopolje je potpuno ravničarski kraj. Zrak se slabije miješa, a hladan i vlažan zrak lakše se “zadržava” pri tlu, što pogoduje stvaranju radijacijske magle. Uz to, veliki su izvori vlage, posebno uz rijeku Odru, njezine rukavce i poplavno područje, kao i brojne kanale i potoke. Uz to, u jesen i zimu vrlo često dolazi do temperaturne inverzije; hladan zrak se “zaključa” u nizini, topliji zrak iznad njega sprječava dizanje vlage i stvaraju se dugotrajne magle koje se mogu zadržati i cijeli dan. Uostalom, ne ponavlja lokalno stanovništvo uzalud već generacijama: “U Turopolju magle uvijek ima…”

Tako nekako maglu u našem kraju objašnjava struka. I baš iz svih tih razloga magle je bilo i u četvrtak, 13. listopada. Guste magle, koja je bila sve prije nego dobrodošla u jednom ovakvom danu, u kojem je trebao dominirati nogomet. Hrvatska U-21 reprezentacija, odlukom stožera na čelu s izbornikom Ivicom Olićem, odabrala je baš u Velikoj Gorici igrati svoj kvalifikacijski ogled protiv vršnjaka iz Litve, ali netko je u toj cijeloj priči zaboravio na sve ono iz uvoda. I na sve one utakmice koje su se ranije igrale na našem stadionu u neviđenom izdanju. Pamtimo tako poraz Gorice od Dinama 3-0, o kojem ni danas ne znamo previše, jer igralo se u oblaku guste magle, a pamtit ćemo i ovo iskustvo.

U još jednoj neviđenoj utakmici Hrvatska je pobijedila Litvu 4-0, selekcija u kojoj su i naš dečko Josip Cundeković te igrač HNK Gorice Ante Kavelj i u takvim je uvjetima uspjela potvrditi svoj potencijal, ali i još jedanput pokazati kolika je razlika između hrvatskog i litavskog nogometa.

– Cilj je ostvaren, tri boda su nam bila najvažnija. Igrali su sa svim našim protivnicima, tako da smo imali jasnu sliku što očekivati od Litve, niski blok, beskonačno mnogo duela i prekršaja, pokušavaju što više ležati na terenu, koristiti vrijeme i čekati svoju priliku kroz kontru i polukontru. Nama je bio cilj ostati strpljiv i pokušati protivniku zabiti pogodak što prije jer time si olakšavamo posao. Isto se na kraju i ispostavilo, nakon 1-0 su oni možda malo ofenzivnije krenuli igrati i ostavljali nam velike prostore za polukontre i kontre. Prije 2-0 imali smo dvije sjajne situacije koje smo mogli puno bolje odigrati i doći do pogotka i ranije – rekao je izbornik Olić pa se osvrnuo na uvjete:

– Uvjeti su za ljude na tribini sigurno su bili teški, jer ništa se nije vidjelo. Ja sam uz liniju u prvom poluvremenu vidio slabije, ali u drugom poluvremenu se moglo vidjeti bolje, barem s moje točke. Puno jasnija slika, tako da su uvjeti bili takvi kakvi jesu, ali sudac je odlučio da će se utakmica igrati. Vidio je koliko mu je trebalo, htjeli su da se utakmica završi, a meni je drago da se nije prekinula ili odgodila za sutra. Taj jedan dan više ili odgoda nosi napetost i iščekivanje, tako da mi je drago da se završilo i upisali smo ta tri boda koja su nam bila jako važna.

Objasnio je i zašto je domaćin bila baš Velika Gorica.

– Problem je u tome što nekoliko tjedana ranije moraš prijaviti i satnicu. Kad smo bili svjesni toga, više se nije moglo promijeniti. Praktički se u pet minuta magla spustila, a neke stvari ne možeš iskontrolirati ni predvidjeti. Svi smo se radovali lijepom vremenu i ugodnoj temperaturi. Žao mi je zbog gledatelja na tribinama, ali i putem televizije – rekao je izbornik.

Neobična povezanost našega grada tako je dobila novu epizodu, koja će ostati u magli, ali i novu poveznicu. Manje je poznat podatak da su se u ljeto 1987. godine, u prvoj utakmici u povijesti na našem stadionu, susrele studentske reprezentacije Brazila i SSSR-a, pri čemu su boje sovjeta branili isključivo igrači Žalgirisa iz Kaunasa, najboljeg litavskoga kluba. I došli su do visoke pobjede 6-0 u tom povijesnom ogledu…

Godinama poslije, točnije u jesen 2018. godine, u velikogorički nogomet opet su stigli Litavci. Ovoga puta u ulozi investitora, na čijem je čelu bio bivši litavski košarkaš Gintaras Staniulis, a njihov čovjek bio je Mindaugas Nikoličius. Kao sportski direktor, Niko je pomogao da HNK Gorica postane prvoligaš, ali i da se etablira u društvu najboljih. U međuvremenu je doveo i trenera iz Litve, nezaboravnog Valdasa Dambrauskasa, najuspješnijeg trenera Gorice u prvoligaškoj povijesti, kao i igrača Pauliusa Golubickasa, koji na kraju nije ostavio posebno dubok trag.

Sportski direktor Mindaugas Nikoličius u Goricu je doveo trenera Valdasa Dambrauskasa… Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL

Svi su oni u međuvremenu otišli, neki malo ružnije, neki malo ljepše, pa smo prvi sljedeći “link” s litavskim nogometom čekali do tog maglovitog 13. studenog. Pri čemu se nadamo da Olićeva vrsta neće odustati od svog omiljenog stadiona zbog te male temperaturne inverzije koja je ovom prilikom ukrala utakmicu gledateljima na stadionu i pred TV ekranima. Važnije je da se u Gorici u ovoj turi – pobjeđuje!

Nastavite čitati

Moja županija

VIDEO Išek i Vujnović na kauču: ‘Sve je bilo drukčije, ali nije bilo straha…’

Leon Išek i Fran Vujnović, igrači NK Kurilovca, gostujući u novom nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije” još jedanput su se podsjetili svih detalja vezanih uz povijesni uspjeh njihova kluba, ali i predstavili ovu posebnu momčad

Objavljeno

na

Furmek je na baušteli, Šarić radi na benzinskoj valjda i duže nego što igra za Kurilovec, Novak montira klime, Vujnović vozi taksi, kapetan Završki je kipar, Sedlaček je bankar, on je i naš blagajnik kad zatreba, a imamo i dostavljače, studente, čak i učenike, Raković nam i dalje ide u školu…

Tako je Leon Išek, jedan od njih, predstavio generaciju za povijest NK Kurilovca, sad već čuvenu “Klasu 2025”, gostujući u novom nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije”. Svi ti heroji, dečki koji nas poslužuju na benzinskoj, koji nam montiraju klime ili nas voze u taksiju, doživjeli su svojih pet minuta slave. Dan za pamćenje dogodio se 5. studenog 2025. godine, datum je to koji će zlatnim slovima ostati upisan u klupske povijesne knjige. Tog se dana, naime, dogodilo nogometno čudo: pala je Istra!

– Sve je bilo drukčije. Inače mi prvi dolazimo na stadion, čeka nas jedino naš Bašo, a ovoga puta bilo je bitno drukčije. Dolazimo na stadion, a tu već gužvu, gungula, ljudi sa svih strana… Bilo je i više nego jasno da je ovo posebna utakmica, ali to nas je samo dodatno motiviralo – prepričava Fran Vujnović, sin predsjednika Dražena i šef obrane koja je imala ozbiljan zadatak ispred sebe, koji je na naš kauč sjeo zajedno s Išekom.

– Ključna je u svemu tome bila vjera. Zaista smo vjerovali da možemo parirati Istri, ni u jednom trenutku nije se mogla osjetiti nervoza ili bilo kakav strah. Svi smo jedva čekali da utakmica krene, da vidimo što možemo, a ispalo je da možemo puno – smješka se i danima poslije golman Išek, koji je izvukao što je morao izvući.

Napad je zabio što je morao zabiti, a obrana to fokusirano obranila.

– Iskreno, osobno sam imao poseban motiv, jer bio sam igrač Istre i nisam tamo prošao. Otišao sam zaobilaznim putem, sa željom da se vratim najmanje na tu razinu, i zato mi je bilo posebno važno pokazati sve što znam i mogu. Realno, dobar dio ovih igrača zaslužuje igrati i rang ili dva više, ovo je top momčad. I vrhunska klapa, što je posebno važno. Mi nismo momčad, mi smo obitelj – kaže Fran Vujnović.

Posebna priča, posebni trenuci, a ovo su svi detalji…

Nastavite čitati

Vijesti

ZADNJI OVOGODIŠNJI Aktualni sat: Od prigovora na cenzuru, najave otvorenja Nogometnog kampa, pa do prometnica koje čekaju završetak

Vijećnici velikogoričkog Gradskog vijeća uoči posljednje sjednice u 2025. godini imali su konstruktivna pitanja, ali i kritike.

Objavljeno

na

4. sjednica Gradskog vijeća Grada Velike Gorice, koja je ujedno i posljednja u ovoj kalendarskoj godini, započela je standardnim aktualnim satom na kojem su vijećnici dobili priliku postavljati pitanja o svemu što zanima javnost i što je u interesu za građane Velike Gorice.

A krenuo je ofenzivno, pitanjem vijećnice Ivane Mlinar (SDP) koja je tvrdila da u našem gradu postoji medijska blokada. 

-Svi medijski napisi vezani za sve vaše uspjehe u ovom gradu su uvijek hvalospjevi i superlativi. Ne postoji niti jedan jedini lokalni portal, niti tiskovina u kojoj možemo pročitati nešto negativno na račun vašeg rada ili ne daj Bože da ima i nekih neuspjeha. Ne daj Bože da negdje pročitamo da je gradonačelnik rekao da radovi kasne, da su preplaćeni, da od prvog poskupljuju sve komunalne usluge ili da postoji minus u gradskoj blagajni – rekla je Mlinar i istaknula kako smatra da građani moraju biti informirani o poskupljenju komunalnih usluga od 45% do 230%, te kako je oporba na sjednici istaknula  nužnost rebalansa.  

Također, predložila je razmatranje uvođenja objedinjenih uplatnica svih  komunalnih poduzeća; Čistoće, Komunalca i Vodoopskrbe, po primjeru Grada Zagreba, a odgovore je ponudio gradonačelnik Krešimir Ačkar.

– Često puta se vraćate na grad Zagreb a prema Državnom zavodu za statistiku mi smo najpoželjniji grad za život u Republici Hrvatskoj. Zagreb, nažalost, to više nije iako je metropola. Jer mi imamo svoje dostojanstvo, svoj nivo života, svoj komunalni standard od kojega nikad nećemo odustati. Temelj tog standarda je čovjek. Potrebe naših sugrađana su apsolutno na prvom mjestu i zato su u Velikoj Gorici besplatni dječji vrtići , što je rijetkost među velikim gradovima u Republici Hrvatskoj. Zatim imamo besplatan javni prijevoz koji ima puno više linija od prijašnjeg ZET-a. To vam mogu posvjedočiti ljudi iz Velike Mlake i Mičevca koji su dobili nove linije – objasnio je Ačkar i nadovezao se na cenzuru u medijima, za koju je iskoristio srpsku uzrečicu: Promašili ste je ceo futbal.  

-Što ja znam što će objaviti bilo koji lokalni medij? To apsolutno niti me zanima, niti je o mojoj ingerenciji, niti želim apsolutno sudjelovati – zaključio je gradonačelnik.  

HDZ-ov Vedran Zobec zatražio je od gradonačelnika informacije o dinamici radova na gradnji nogometnog kampa i kada se može očekivati otvorenje. 

-Nevjerojatno, ali fascinantno je koliko je prekrasna činjenica da će Velika Golica postati dom Hrvatskog nogometa. Ukoliko se vozite u obilaznicu Ivana Pavla II. vidjet ćete kako svakoga dana napreduju radovi za koje su mnoge općine, mnogi gradovi, mnoge regionalne jedinice samouprave toliko željele da budu u njihovom mjestu. Nakon što su ovdje došli giganti poput Hrvatske pošte, Studenca, Eurospina, 2027. godine očekuje se otvorenje i Nogometnog kampa HNS-a. Ne moram govoriti o benefitima koji će tu biti prisutni. Nacionalni nogometni kamp jednostavno i kao nogomet, kao najvažnija sporedna stvar na svijetu, nosi ono što ne može ništa drugo donijeti – poručio je gradonačelnik i naveo kako se gradi sporedna cesta koja će voditi do kampa, a u tijeku su i radovi na trećoj etaži upravne zgrade.  

Nezavisni vijećnik Ivan Godinić ukazao je na činjenicu da se vijeća mjesne samouprave ne sastaju redovno što dovodi u pitanje donošenje odluka, a zanimala ga je i situacija s divljim odlagalištima otpada, kojih je, kako je naveo, na području grada čak 50, od čega ih je većina na vodozaštitnim područjima. 

– Čim je podnesena prijava o nastanku divljeg deponija naši komunalni redari izlaze na teren, pregledavaju što se događa na terenu, provjerava se čijem je vlasništvu, ali nažalost ne možemo nikada reći da smo potpuno riješili pitanje  deponija i bacanja otpada u okoliš. To je nešto na čemu radimo stalno, imamo edukaciju, imamo tribine i o tome raspravljamo stalno, no ne možemo riješiti pitanje ljudi koji to rade iz razloga koje ja ne mogu shvatiti – odgovorila je pročelnica Gordana Mikulićić Krnjaja i dodala kako je najviše deponija u Kosnici gdje je kaznena prijava podnesena, no, jako je puno počinitelja. 

Vijećnika Stipu Duvnjaka (HDZ) zanimao je početak radova na pješačkog stazi Jagodnom. 

 -Postupak nabave je proveden, odabran je izvođač radova i potpisan ugovor – odgovorio je pročelnik Dubravko Katulić i najavio početak radova za proljeće. 

Mogućnost besplatnog javnog prijevoza do Zagreba goričkim umirovljenicima, zanimala je SDP-ovu vijećnicu Sanju Jurković Draganić te hoće li Grad sudjelovati u potpori za postavljanje solara na obiteljskim kućama i stambenim zgradama. 

-Besplatan prijevoz umirovljenika postoji. Na primjer, možete koristiti lokalni prijevoz iz Kobilića do željezničke postaje Velika Gorica i vlakom se odvesti do Tomislavca za nula eura, nula centi. Za sve one iznad 65 godina. Kada su u pitanju solari, Gorica je preteča u Hrvatskoj po tome što smo na sve javne ustanove postavili solarne elektrane koje su polučile uštedu čak više od 60%. Sljedeći korak kojim ćemo krenuti su obiteljske kuće – najavio je Ačkar. 

Vijećnica Zlata Krznarić postavila je pitanje o uslugama koje će nuditi dnevna bolnica, na što je gradonačelnik izvijestio kako je to prioritetan projekt koji će također biti uz Aveniju pape Ivana Pavla II., pripadat će Kliničkoj bolnici Dubrava, a uskoro će se održati javna prezentacija o svim njenim odjelima. 

Damir Slojšek iz Most-a zanimao se za mogućnost sufinanciranja ugradnje dizala u postojeće zgrade, te kada će se maknuti ZET-ova garaža iz centra grada, na što je Ačkar odgovorio da ono što je sada intencija jest da 33% pokrivaju sami stanovnici privatnih zgrada, 33% država i da ostali dio preuzme Grad, tj. jedinica lokale samouprave na sebe i to ćemo u periodu  koji je ispred nas omogućiti. Što se tiče ZET-ovih garaža, u tijeku su pregovori i nadam se da ćemo u narednom razdoblju postići sporazum. Oni još uvijek imaju jedan dio autobusa na ovom prostoru a i dio samog zemljišta gdje se nalazi njihova glavna garaža je vlasništvo ZET-a koje, naravno, Grad želi otkupiti kako bi taj prostor dobio kvalitetniju namjenu – objasnio je Ačkar. 

HDZ-ovog vijećnika Dragana Perića zanimalo je da li je zimska služba spremno dočekala snijeg te jesu li gotovi radovi na gradskoj tržnici. 

-Zimska služba, inače traje 152 dana a zadnjih nekoliko godina imali smo sreĆu da nije bilo puno snijega a zimska služba nije potrošila puno novaca. Ove godine najave su nešto drugačije. Otkako sam u Zimskoj službi, evo osam godina, ne sjećam se da je tako rano pao snijeg, no Zimska služba je spremna i biti će i dalje, a postoje tri prioriteta čišćenja naših ulica kojih ima ukupno više od 660 kilometara. Protekli vikend smo radili 24 sata. Imamo 40 zadataka, 17 je njih kamionskih i 23 traktorska – rekao je direktor VG Komunalca Jurica Mihalj. 

 Sve o radovima na Gradskoj tržnici objasnio je pročelnik Katulić koji je istaknuo ako je investitor Grad.  

-Imali smo tehnički pregled 11.11. no još čekamo uporabnu dozvolu. Klijenti su zadovoljni i nadam se da će tako i ostati. Evo, mi ćemo se truditi da to jedna primjerena tržnica za veličinu samoga grada – rekao je pročelnik. 

Ivana Novković iz Možemo pitala je surađuje li gradska uprava s Hrvatskim šumama i Šumarskim fakultetom vezano uz obnovu šuma turopoljskog hrasta te zašto nije odgovoreno na službeni dopis vijećnice VMO Ogulinec, koja je prijavila falsifikaciju zapisnika, neodržavanje sjednica i zapošljavanje članova obitelji, na što joj je odgovoreno da je opomena poslana. 

Također, pročelnik Službe mjesne samouprave Dražen Bačurin istaknuo je kako postoji provedba obnove i prorjeđivanja radi rasta hrastovih mladica. 

Kada se očekuje završetak radova na prometnoj infrastrukturi, posebice u Ulici Matice hrvatske, Horvatove, Bratstva, Kovača, Jelačićeve i Mraclina upitao je HDZ-ov vijećnik Milivoj Dijanežević.  

U Ulici Matice hrvatske predstoji široki iskop, bila je problematična zamjena vodovoda i kanalizacije te izgradnja odvodnje. Nadam se da će biti dobrog vremena te da ćemo ulicu završiti do kraja godine, kao i Brastvo te Horvatovu. Jelačićeva je praktički gotova, odgovorio je pročelnik Katulić. 

-U ulici Matice Hrvatske trenutno se izvodi široki iskop. Ono što je bilo problematično je zamjena vodovodne mreže i kanalizacije, isto tako i izgradnja oborinske kanalizacije, koja je na dosta velikim dubinama, a ima jako puno instalacija, najviše govorim o plinu, zato se nije moglo raditi većim strojevima i to je odužilo radove. Ono što nam je nekakav recimo krajnji rok je 23.12. Bratstvo će se završiti do kraja godine, Jelačićeva je praktički gotova, Horvatova će biti završena do kraja godine. Sisačka je investicija Hrvatskih cesta , a ono što nam je poznato da će prvi ulaz biti zatvoren i neće se više moći sjeći dvije trake, postavit će se stupići, a ulaz će biti na drugoj cesti na koja će se semaforizirati i prilagoditi da vozači ne moraju kružiti – zaključio je Katulić. 

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Nastavite čitati

Vijesti

BESPLATNO PREDAVANJE Kako djeca koriste umjetnu inteligenciju i što roditelji trebaju znati

Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica poziva građane na besplatno interaktivno predavanje o utjecaju umjetne inteligencije na svakodnevni život onih najmlađih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Kindel Media/pexels.com

Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica organizira predavanje pod nazivom “Umjetna inteligencija u svakodnevnom životu djece i odraslih” koje će se održati u četvrtak, 4. prosinca 2025. godine u 13 sati u Pučkom otvorenom učilištu, Zagrebačka 37. Predavanje će voditi asist. Iva Vukojević s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva.

Predavanje će se fokusirati na pitanja poput načina na koji umjetna inteligencija utječe na svakodnevni život, što je umjetna inteligencija i kako funkcionira, te kako ju djeca koriste i kako bi ju mogli bolje koristiti. Program je zamišljen kao interaktivna radionica, omogućujući sudionicima da kroz praktične primjere steknu uvid u tehnologije koje sve više prodiru u svakodnevnicu.

Sudjelovanje je besplatno, ali je potrebna prethodna prijava putem e-maila [email protected] ili telefona 6231-734 i 091/6231-734.

Predavanje je prilika za roditelje, odgojitelje i sve zainteresirane da dobiju konkretne informacije o utjecaju umjetne inteligencije na djecu i svakodnevni život te da kroz interaktivni format steknu praktične savjete za bolje korištenje tehnologije u obitelji.

Nastavite čitati

Vijesti

Velikogorička policija zaustavila devet vozača u novoj akciji! Evo o kojim se prekršajima radi

Objavljeno

na

Objavio/la

Policija u Velikoj Gorici provela je u ponedjeljak, 24. studenoga, od 7 do 15 sati preventivno-represivnu akciju “Pojas, mobitel i dječje sjedalice”, tijekom koje je utvrđeno ukupno devet prometnih prekršaja, među njima četiri ciljana. dva zbog nevezanja sigurnosnog pojasa i dva zbog nepravilnog korištenja mobitela u vožnji.

Cilj je bio potaknuti vozače na odgovornije ponašanje u prometu. Osim četiri ciljana prekršaja, policijski službenici evidentirali su još pet ostalih prometnih prekršaja.

Iz policije poručuju kako vezanje sigurnosnog pojasa i pravilno korištenje dječjih sjedalica ostaju ključni faktori sigurnosti, osobito u nesrećama s prevrtanjem vozila ili izlijetanjem putnika. Nepropisna uporaba mobitela također je među češćim uzrocima nesreća, zbog čega je u fokusu ovakvih kontrola.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno