Povežite se s nama

Vijesti

Žustra rasprava o Aglomeraciji: Vladajući objašnjavali, oporba nezadovoljna

Na sjednici Gradskog vijeća vodila se burna rasprava o Aglomeraciji, koja je na čekanju jer su pristigle ponude bile značajno veće od procijenjenih iznosa, zbog čega su natječaji poništeni. Raspravu je predložio gorički MOST…

Objavljeno

na

Od pet točaka na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća najviše se iščekivala četvrta, čija je tema bila Aglomeracija Velike Gorice i Turopolja. Predlagatelj ove točke bio je MOST, koji već duže vrijeme inzistira na što detaljnijem razgovoru o ovoj temi, pa nikoga nije previše iznenadilo što je i ovoga puta rasprava trajala gotovo dva sata.

– Pokušat ću biti što kraći, ali ovo je projekt sa dugom povijesti, zato mislim da ga je važno proći od početka – rekao je Alanmilan Šembera iz MOST-a na početku izlaganja koje je trajalo 15-ak minuta.

– Dakle, projekt Aglomeracije Velike Gorice i Turopolja najvažniji je i najveći projekt u povijesti našega grada. Ukratko, radi se o izgradnji kanalizacijske mreže na području cijelog Turopolja, osim na području šest naselja koja su zasad, bez obrazloženja, ispala iz tog plana, a to su Novo Čiče, Jagodno, Donje Podotočje, Čička Poljana, Ribnica i Lazina Čička. Ovim projektom obuhvaćeno je 160 kilometara kanalizacijske mreže, besplatni priključak za pet tisuća domaćinstava i potpuna sanacija 80 kilometara prometnica te rekonstrukcija, modernizacija i nadogradnja velikogoričkog pročistača otpadnih voda. Cijeli projekt procijenjen je na 500 milijuna kuna, od čega bi se iz kohezijskog fonda bespovratno povuklo 269 milijuna kuna. Prema navodima Grada, pripreme su trajale osam godina. Ovaj projekt je od iznimnog značenja za Turopolje zato što će se uz pomoć EU sredstava izgraditi kanalizacija, riješiti pitanje otpadnih voda, koji su najveća opasnost za izvore pitke vode kojom se ne snabdijeva samo Velika Gorica nego i Zagreb, a trebale bi se popraviti i lokalne ceste, koje se raspadaju – objasnio je Šembera.

Predstavnike MOST-a, ali i ostatka oporbe, muči što se kasni s projektom koji je pokrenut još 2009. godine. Priča je više-manje poznata, natječaji su bili raspisani, ponude su stigle, ali ispalo je da su one toliko više od procijenjenih da je natječaj poništen. I cijela stvar je na čekanju. Iz EU fondova zatraženo je 270 milijuna kuna, što u novim uvjetima nije ni približno dovoljno, zbog čega su u oporbi uvjereni da će sve skupa propasti…

– Kod EU projekata nitko još nije dobio odgodu rokova bez jako dobrog objašnjenja da izvođač radova na kašnjenje nije mogao utjecati. To nas dovodi do moguće penalizacije, koja je velika prijetnja lokalnim samoupravama. Penalizacija koja je uobičajna u ovim projektima može dovesti gradove i do bankrota – rekao je Šembera i dodao:

– Sljedećeg kruga Aglomeracije vjerojatno neće biti, a sigurno ga neće biti u ovakvom iznosu i s ovakvim sufinanciranjem kakvog imamo danas. Tko u ovom krugu propusti prilike da riješi problem osnovne infrastrukture, neće biti popravnog ispita. Sve ćemo to morati platiti iz svojih džepova.

Zatražio je Šembera i smjenu uprave VG Vodoopskrbe, uz dodatak:

– Pozivamo još jedanput… Pamet u glavu, europski fondovi nisu igralište na kojem možemo odigravati svoje lokalne duple pasove i driblinge. Angažirajte dokazane profesionalce, ljude s kompetencijama, stručnjake koji će ozbiljno odraditi ovaj posao. Uhvatite se posla na pravi način!

Sljedeći je za govornicu izašao zamjenik gradonačelnika Krešimir Ačkar, koji je pozvao predsjednika uprave VG Vodoopskrbe Tomislava Jelisavca da održi pripremljenu prezentaciju. Potrajalo je i to, čak duže od 15-ak minuta, njome je prikazano što se sve događalo od početka projekta do danas, uz gomilu brojki, uz priču o razlikama u cijenama koje su procijenjene i ponuđene na natječaju…

– Svi znate da Aglomeracija ima šest cijelina. Prvo imamo izgradnju mreže, no sve ponude su znatno iznad procijenjene cijene nabave. Ministarstvo nam je dalo naputak da treba poništiti te natječaje i pripremiti nove, pod drugim uvjetima. U Grupa 1, koja obuhvaća šire i uže područje Velike Gorice te Lukavec, procijenjena vrijednost bila je 53,4 milijuna kuna, a ponude su bile u rasponu između 69 i 92 milijuna. U Grupi 2, za područje oko budućeg vodocrpilišta Črnkovec, procijenjena vrijednost 68,6 milijuna kuna, a ponude su od 126 do 139 milijuna, a kod Grupe 3, područja Donjeg Turopolja, procijena je bila 113,8 milijuna kuna, a ponude od 181,5 do 236,2 milijuna kuna – nabrajao je Jelisavec, a na kraju svog izlaganja je istaknuo:

– Budući da se radi o stvarno velikom projektu, najvećem u povijesti grada, mi kao uprava VG Vodoopskrbe smo spremni na svakoj sjednici Gradskog vijeća davati izvještaj o napratku projekta.

Iz MOST-a, očekivano, nisu bili zadovoljni onim što su vidjeli i čuli.

– Zahvaljujemo na iscrpnoj prezentaciji, no mi konkretne odgovore i dalje nismo dobili. Čuli smo jedan općeniti pojam nivelacije radova, no što to točno znači za građane Velike Gorice? Nema ni odgovora koliko će to trajati, kad će se raspisati novi natječaj? Zašto se sve ovo događa? Zašto smo projekt koji je trebao biti naš ponos, kruna našega rada, pretvorili u političku kaljužu? Zar nismo u stanju jedan projekt izvesti kako treba? Netko za ovakav nered mora preuzeti odgovornost – podigrao je tenzije MOST-ov Marko Šimac.

Iz redova vladajućih stigao je, uz poziv na smirivanje tenzija, i odgovor…

– Sve odluke su objavljene u javnom glasilu Republike Hrvatske, elektroničkog oglasniku javne nabave. Nema skrivanja informacija, nema muljanja, sve je javno dostupno – kazao je Josip Jerleković.

Ponovno su iz oporbe negodovali, tvrdeći da konkretnih informacija nije bilo, a tad je riječ preuzeo Darko Bekić iz HDZ-a.

– Informacije se nisu skrivale, sve su dostavljene pred vijećnike i u javnost. Oporba želi aludirati da se ovaj projekt vodio u našem gradu, u užem krugu direktora i uprave, aludira se na kriminal i pogodovanje, poziva USKOK, no naravno da ništa od toga nije istina. Ovo je projekt EU-a, niza ministarstava, koji nadgledaju kako se vodi postupak. Da je izašla bilo kakva nepravilnost, vrlo brzo bi se to utvrdilo od strane tih institucija. Sve je bilo javno, svaki papir je prošao niz filtera i na to ne treba gubiti vrijeme – rekao je Bekić i dodao:

– Svi smo očekivali da će projekt biti završen prije, svi smo nestrpljivi, ali takva je situacija. Realan život, realan sektor i biznis nisu uvijek predvidljivi. Cijeli proces je kompliciran, svima nam je u interesu da se strpimo, jer nismo prepušteni sami sebi, surađujemo i s državom i EU-om. Apeliram na malo strpljenja, ovo će biti riješeno kao i svi dosadašnji problemi.

Iz oporbe, pogađate, nisu ovo objašnjenje najbolje prihvatili.

– S jedne strane je sve jasnije zašto ovaj projekt ovako ide, a s druge sam sve uvjereniji da od ovog projekta neće biti ništa. I nije toliko važno je li nešto skrivano ili nije, mi vas pitamo kako dalje! Bilo bi logičnije da zaključimo da dosad nije bilo dobro i vidimo što sad, jer nema više vremena, sve mora biti gotovo do siječnja 2021. Dajte počnite razmišljati kao partner u EU projektu – pozvao je Alanmilan Šembera, a nadovezao se njegov kolega Šimac:

– Rok istječe, a mi ovdje politiziramo. Zašto ne uložimo sav potencijal i trud da ovo napravimo najbolje što možemo?

Priča se uglavnom vrtjela u krug, oporba se držala svoje strane, vladajući su pokušavali replicirati, ali lijeva strana vijećnice, oporbena, nikako nije bila zadovoljna objašnjenjima.

– Mi u 21. stoljeću govorimo o kanalizaciji. Prije nekoliko Gradskih vijeća govorili smo o Smart Cityju, a to je nešto potpuno suprotno od onoga o čemu ovdje pričamo. Nismo ni približno Smart City, a Velika Gorica to ne zaslužuje s obzirom na sve okolnosti. Svi rokovi su probijeni, a tih 270 milijuna kuna je novac koji smo mi tražili, ne netko drugi. Ljudi u 21. stoljeću čekaju da svoj otpad više ne bacaju iza plota. Uređujemo uži centar, pripremamo pješačke zone, a ljudi će 20 kilometara od centra grada i daje imati poljski WC – kazao je Mario Zdelar iz SDP-a.

Replika je išla na repliku, rasprava je na trenutke djelovala kao da nema kraja, ali u jednom trenutku ipak je stala. I završila je sugestijom predsjednika Vijeća Nevena Karasa da se na svakom sljedećoj sjednici podnosi izvješće o napretku ovog projekta.

Vijesti

Dva sata besplatnih pregleda u Domu zdravlja – mjeri se tlak i šećer, dijele se savjeti

„Naše sestre, naša budućnost. Osnažene sestre spašavaju živote“

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom Međunarodnog dana sestrinstva, Patronažna služba Doma zdravlja Velika Gorica u utorak, 12. svibnja, organizira javnozdravstvenu akciju za građane, koja će se održati u predvorju Doma zdravlja od 8 do 10 sati.

Građani će tijekom akcije moći besplatno izmjeriti krvni tlak i razinu šećera u krvi, a patronažne sestre bit će dostupne i za savjete vezane uz zdrav način života i prehranu.

Cilj akcije je potaknuti građane na brigu o zdravlju te podsjetiti na važnost prevencije i ranog otkrivanja zdravstvenih rizika.

Nastavite čitati

Kultura

Mičevec poziva na “Turopoljsku glazbenu šetnicu” – stižu gosti iz Karlovca i Novigrada

Sve će pratiti i tradicionalna Štrudlijada Udruge žena Mičevec.

Objavljeno

na

Objavio/la

Kulturno-umjetničko društvo Mičevec, u nedjelju, 24. svibnja, organizira koncert pod nazivom „Turopoljska glazbena šetnica“, koji počinje u 17 sati u Hrvatskom domu Mičevec na adresi Trg kardinala Alojzija Stepinca 7.

Na koncertu će, uz domaćine, nastupiti i Folklorni ansambl Matija Gubec iz Karlovca te Pjevački zbor Lavanda iz Novigrada.

Događaj se održava u sklopu manifestacije Štrudlijada, koju organizira Udruga žena Mičevec, pa će posjetitelji uz glazbeni program imati priliku osjetiti i dio lokalne tradicije koja se u ovom kraju njeguje godinama.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Dan branitelja grada Velike Gorice: ‘Oni su ti koji su omogućili slobodu našega grada’

Veliko hvala za sve što ste učinili, za našu Veliku Goricu, za Turopolje, za Republiku Hrvatsku.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal

Velika Gorica danas je obilježila Dan branitelja grada Velike Gorice. Datum posvećen svim sudionicima obrane Hrvatske i stvaranju temelja suvremene države i grada.

Program obilježavanja započeo je jutarnjom svetom misom u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije, nakon koje su kod spomen-obilježja „Golubica“ položeni vijenci i zapaljeni lampioni u znak sjećanja na poginule i preminule branitelje. Uz predstavnike braniteljskih udruga, obilježavanju su nazočili predstavnici Grada Velike Gorice i Gradskog vijeća. Tom prilikom istaknuta je važnost zajedništva koje branitelji njeguju od početka Domovinskog rata pa sve do danas.

Neven Karas, zamjenik gradonačelnika Velike Gorice, poručio je: „Danas, ono što je najbitnije, svi naši branitelji pokazuju zajedništvo i jedinstvo. Kao što smo bili jedinstveni 1991. tako smo i danas i to je ono što me najviše čini ponosnim.“ Predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić naglasio je kako Dan hrvatskih branitelja nadilazi političke podjele te predstavlja datum oko kojeg postoji zajednički stav svih političkih opcija u gradu: „Čestitka svim braniteljima u ime Gradskog vijeća, svih naših političkih stranaka od lijevog spektra pa do desnog spektra, vladajuće koalicije do oporbene koalicije. Svi zapravo stojimo iza ovog datuma naših branitelja grada Velike Gorice. Upravo kao što je zamjenik rekao, svi smo ponosni na ono što su oni napravili u domovinskom ratu. Omogućili su nam ovu prekrasnu slobodu i zapravo slobodu našeg grada, koji se razvija u europskom stilu kako su oni to i zamislili 1991.“ rekao je Bekić.

Emotivno se prisjetio ratnih dana i dragovoljac Domovinskog rata Dražen Uzelac.

– Evo današnji dan, 10. svibnja je dan Hrvatskih branitelja grada Velike Gorice i to meni kao branitelju jako puno znači. To je jedan dan sjećanja koji podsjeća na to da smo mi krenuli u obranu Hrvatske kada se to veliko zlo diglo na nas. Nismo dvojili ni trenutka, nego smo krenuli u obranu naše domovine i hvala Bogu, uspjeli smo je obraniti. Današnji dan nas sjeća na te dane slave i ponosa.

Nakon službenog dijela programa i odavanja počasti  braniteljima, druženje je nastavljeno uz prigodnu okrepu u Društvenom domu Pleso, a tom prilikom, gradonačelnik Krešimir Ačkar, zahvalio je braniteljima na doprinosu slobodi i razvoju Hrvatske.

– Veliko hvala za sve što ste učinili, za našu Veliku Goricu, za Turopolje, za Republiku Hrvatsku. Teške godine koje ste prošli, mladost koju ste ostavili, sloboda koju ste izvojevali, je nešto čemu se možemo samo diviti i reći jedno veliko hvala.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal

Nastavite čitati

HOTNEWS

Započinje nova utrka za najbolji hrvatski OPG: prijave otvorene

Prijave su otvorene do 15. lipnja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Aleksander Dumała/Pexels

Do 15. lipnja traju prijave za 13. izdanje izbora najboljeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva „Zlata vrijedan”, projekta koji već više od desetljeća ističe najuspješnije domaće poljoprivrednike.

Natječaj zajednički provode Večernji list, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Hrvatska radiotelevizija s naglaskom na promociju poljoprivredne proizvodnje i prepoznavanje gospodarstava koja donose inovacije i razvoj ruralnih područja.

Sustav izbora temelji se na županijskoj zastupljenosti. U finale ulazi 21 OPG, po jedan iz svake županije i Grada Zagreba. Iz tog kruga stručni žiri potom bira tri najbolja gospodarstva, koja osvajaju i novčane nagrade. Uz glavnu konkurenciju, projekt uključuje i posebnu kategoriju za mlade poljoprivrednike. Ondje se iz troje kandidata bira najbolja mlada nada u poljoprivredi, koja također dobiva financijsku nagradu.

Dodatni element izbora čini glasovanje publike. Čitatelji Večernji list svojim glasovima odlučuju o jednom od dobitnika posebne nagrade.

Organizatori pozivaju sve nositelje OPG-ova koji žele javno predstaviti svoje gospodarstvo i rad na selu da se prijave u natječaj i ispune obrazac. Prijave su otvorene do 15. lipnja.

Nastavite čitati

Vijesti

Mama Marina otkriva kako izgleda život s osmero djece? “Peremo tri veš mašine dnevno, a u kući je uvijek kreativan nered”

Kila špageta, dvije kile mesa i tri veš mašine dnevno.

Objavljeno

na

Objavio/la

Razgovarali: Gianna Kotroman i Matko Mihaljević

Majčin dan danas će mnogi obilježiti ručkom, buketom cvijeća ili kratkim posjetom mami. Tim povodom, naši Gianna i Matko ugostili su Marinu Hrkač, majku osmero djece, pet djevojčica i tri dječaka, a raspon godina u obitelji ide od 11 mjeseci do gotovo 18 godina.

“Ljudi nas često prebrojavaju kad nas vide”, počinje kroz smijeh, svjesna da prizor velike obitelji i dalje izaziva znatiželju gdje god se pojave.

Najstariji su dječaci, najmlađa je djevojčica, a u kući trenutno ima pet školaraca i jednu buduću školarku. Iako brojka zvuči kao logistički izazov, Marina kaže da su se uhodali i da djeca puno toga rješavaju međusobno, posebno kad je riječ o školi.

Po struci je magistrica farmacije. Radila je, no nakon što su djeca počela dolaziti, ona i suprug donijeli su odluku da ostane kod kuće.

“Evo 18 godina sam na porodiljnom, ali radno vrijeme mi je 0-24”, kaže Marina.

Prvo dijete rodila je s 26 godina, a osmo s 42. Sve porode imala je prirodnim putem, a priznaje da strah nikad ne nestaje potpuno, ali da svaki put postane lakše.

Iako bi mnogi pomislili da je s osmero djece nemoguće “izdržati dan”, Marina ima zanimljivu teoriju, ponekad je s jednim djetetom teže nego s osmero.

“Kad je jedno, onda je sav fokus na jedno dijete i ono na mene. Kad ih je dvoje, već imaju neku svoju interakciju. A kad ih je više, stalno se netko ubacuje u ekipu”, objašnjava.

Naravno, to ne znači da je sve jednostavno. Najteže su, kaže, svađe i sukobi, pogotovo kad se u kući istovremeno događa i pubertet i dječje faze.

Dvije do tri veš mašine dnevno i kuhanje “na veliko”

Perilica rublja radi svakodnevno. “Peremo dvije do tri veš mašine dnevno”, kaže Marina.

A kad se kuha, kuha se ozbiljno. U njihovoj kući ručak nije za četiri osobe nego za deset. Za bolonjez ide između kilu i dvije mesa, a špageta cijela kila. Enchilade, koje djeca posebno vole, radi u količini koja bi mnogima bila dovoljna za manje slavlje, 36 komada.

A kad dođe Božić? Marina radi kolače u količinama koje mnogi rade za cijelo susjedstvo, ali kaže da do Štefanja uglavnom više nema ničega.

No, u obitelji Hrkač sve funkcionira jer se posao dijeli. Svako veće dijete ima svoj dan za određene obaveze, nošenje veša, slaganje perilice suđa i slične kućanske poslove.

Kad je Marina bila u rodilištu, suprug je, kaže, uveo pravilo da svaki dan netko mora smisliti što će se kuhati i funkcioniralo je.

Upravo suprugu pripisuje veliku zaslugu za dječju samostalnost. Dok bi ona, priznaje, sve odvozila i svima popuštala, tata je taj koji im daje strukturu.

“Mama zvuči toplije i bliže, ali tata im daje kičmu”, kaže Marina.

Dva auta i zidovi puni crteža

Za prijevoz koriste dva automobila sa sedam sjedala, iako rijetko idu svi zajedno na isto mjesto u isto vrijeme. Djeca imaju aktivnosti, cure idu u glazbenu školu, jedan sin trenira hrvanje, mlađe cure voze na likovne radionice, a put često odrađuju biciklima.

Putovanja su, priznaje, uvijek logistički izazov. Prisjeća se godine kada su imali petero djece i uspjeli ugurati kofere i sjedalice, iako ni danas ne znaju kako. Prošle godine nisu išli na more, ali ove planiraju i već unaprijed razmišljaju kako će sve organizirati.

Žive na katu kuće od oko 130 kvadrata. Starije cure imaju svoju sobu, dječaci svoju s krevetima na kat, a beba je s roditeljima. A kuća? Ona izgleda baš kako biste očekivali u domu s osmero djece.

“Bude dosta pošaranih zidova, često imamo krečenje, ali uvijek brzo svanu novi crteži. To je jedan kreativan nered”, smije se Marina.

Jedna velika obitelj

U svemu im pomaže i šira obitelj. Marina dolazi iz obitelji gdje velike brojke nisu iznimka, brat ima šestero djece, sestra četvero. I krug prijatelja i kumova također je sličan. Majka joj ima ukupno 19 unučadi, no Marina kaže da je stvar često drugačija nego što ljudi zamišljaju.

“Svi se boje kad vide puno djece, misle da su svi mali i skaču okolo, ali nisu svi mali. Generacijski su podijeljeni”, objašnjava.

Marina kaže da je svu djecu dojila, a doji i danas. Djecu doji otprilike do godine i pol. Još kod petog djeteta izračunala je da iza sebe ima šest godina dojenja te je oko pet tisuća puta dijete stavila na prsa, a danas je ta brojka, jasno, još veća.

“Strah ne bi trebao biti zapreka”

Na kraju razgovora, Marina ne pokušava idealizirati majčinstvo. Kaže otvoreno, nijedna obitelj nije savršena.

“Nema savršenih roditelja ni djece. Ja se svaki put bojim poroda, ali svaki put mi bude lakše”, kaže.

Ipak, njezina poruka je da strah ne bi trebao biti razlog da se odustane.

“Isplati se. To je ulaganje u budućnost. Na kraju se uvijek sve isplati”.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno