Povežite se s nama

Vijesti

Žustra rasprava o Aglomeraciji: Vladajući objašnjavali, oporba nezadovoljna

Na sjednici Gradskog vijeća vodila se burna rasprava o Aglomeraciji, koja je na čekanju jer su pristigle ponude bile značajno veće od procijenjenih iznosa, zbog čega su natječaji poništeni. Raspravu je predložio gorički MOST…

Objavljeno

na

Od pet točaka na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća najviše se iščekivala četvrta, čija je tema bila Aglomeracija Velike Gorice i Turopolja. Predlagatelj ove točke bio je MOST, koji već duže vrijeme inzistira na što detaljnijem razgovoru o ovoj temi, pa nikoga nije previše iznenadilo što je i ovoga puta rasprava trajala gotovo dva sata.

– Pokušat ću biti što kraći, ali ovo je projekt sa dugom povijesti, zato mislim da ga je važno proći od početka – rekao je Alanmilan Šembera iz MOST-a na početku izlaganja koje je trajalo 15-ak minuta.

– Dakle, projekt Aglomeracije Velike Gorice i Turopolja najvažniji je i najveći projekt u povijesti našega grada. Ukratko, radi se o izgradnji kanalizacijske mreže na području cijelog Turopolja, osim na području šest naselja koja su zasad, bez obrazloženja, ispala iz tog plana, a to su Novo Čiče, Jagodno, Donje Podotočje, Čička Poljana, Ribnica i Lazina Čička. Ovim projektom obuhvaćeno je 160 kilometara kanalizacijske mreže, besplatni priključak za pet tisuća domaćinstava i potpuna sanacija 80 kilometara prometnica te rekonstrukcija, modernizacija i nadogradnja velikogoričkog pročistača otpadnih voda. Cijeli projekt procijenjen je na 500 milijuna kuna, od čega bi se iz kohezijskog fonda bespovratno povuklo 269 milijuna kuna. Prema navodima Grada, pripreme su trajale osam godina. Ovaj projekt je od iznimnog značenja za Turopolje zato što će se uz pomoć EU sredstava izgraditi kanalizacija, riješiti pitanje otpadnih voda, koji su najveća opasnost za izvore pitke vode kojom se ne snabdijeva samo Velika Gorica nego i Zagreb, a trebale bi se popraviti i lokalne ceste, koje se raspadaju – objasnio je Šembera.

Predstavnike MOST-a, ali i ostatka oporbe, muči što se kasni s projektom koji je pokrenut još 2009. godine. Priča je više-manje poznata, natječaji su bili raspisani, ponude su stigle, ali ispalo je da su one toliko više od procijenjenih da je natječaj poništen. I cijela stvar je na čekanju. Iz EU fondova zatraženo je 270 milijuna kuna, što u novim uvjetima nije ni približno dovoljno, zbog čega su u oporbi uvjereni da će sve skupa propasti…

– Kod EU projekata nitko još nije dobio odgodu rokova bez jako dobrog objašnjenja da izvođač radova na kašnjenje nije mogao utjecati. To nas dovodi do moguće penalizacije, koja je velika prijetnja lokalnim samoupravama. Penalizacija koja je uobičajna u ovim projektima može dovesti gradove i do bankrota – rekao je Šembera i dodao:

– Sljedećeg kruga Aglomeracije vjerojatno neće biti, a sigurno ga neće biti u ovakvom iznosu i s ovakvim sufinanciranjem kakvog imamo danas. Tko u ovom krugu propusti prilike da riješi problem osnovne infrastrukture, neće biti popravnog ispita. Sve ćemo to morati platiti iz svojih džepova.

Zatražio je Šembera i smjenu uprave VG Vodoopskrbe, uz dodatak:

– Pozivamo još jedanput… Pamet u glavu, europski fondovi nisu igralište na kojem možemo odigravati svoje lokalne duple pasove i driblinge. Angažirajte dokazane profesionalce, ljude s kompetencijama, stručnjake koji će ozbiljno odraditi ovaj posao. Uhvatite se posla na pravi način!

Sljedeći je za govornicu izašao zamjenik gradonačelnika Krešimir Ačkar, koji je pozvao predsjednika uprave VG Vodoopskrbe Tomislava Jelisavca da održi pripremljenu prezentaciju. Potrajalo je i to, čak duže od 15-ak minuta, njome je prikazano što se sve događalo od početka projekta do danas, uz gomilu brojki, uz priču o razlikama u cijenama koje su procijenjene i ponuđene na natječaju…

– Svi znate da Aglomeracija ima šest cijelina. Prvo imamo izgradnju mreže, no sve ponude su znatno iznad procijenjene cijene nabave. Ministarstvo nam je dalo naputak da treba poništiti te natječaje i pripremiti nove, pod drugim uvjetima. U Grupa 1, koja obuhvaća šire i uže područje Velike Gorice te Lukavec, procijenjena vrijednost bila je 53,4 milijuna kuna, a ponude su bile u rasponu između 69 i 92 milijuna. U Grupi 2, za područje oko budućeg vodocrpilišta Črnkovec, procijenjena vrijednost 68,6 milijuna kuna, a ponude su od 126 do 139 milijuna, a kod Grupe 3, područja Donjeg Turopolja, procijena je bila 113,8 milijuna kuna, a ponude od 181,5 do 236,2 milijuna kuna – nabrajao je Jelisavec, a na kraju svog izlaganja je istaknuo:

– Budući da se radi o stvarno velikom projektu, najvećem u povijesti grada, mi kao uprava VG Vodoopskrbe smo spremni na svakoj sjednici Gradskog vijeća davati izvještaj o napratku projekta.

Iz MOST-a, očekivano, nisu bili zadovoljni onim što su vidjeli i čuli.

– Zahvaljujemo na iscrpnoj prezentaciji, no mi konkretne odgovore i dalje nismo dobili. Čuli smo jedan općeniti pojam nivelacije radova, no što to točno znači za građane Velike Gorice? Nema ni odgovora koliko će to trajati, kad će se raspisati novi natječaj? Zašto se sve ovo događa? Zašto smo projekt koji je trebao biti naš ponos, kruna našega rada, pretvorili u političku kaljužu? Zar nismo u stanju jedan projekt izvesti kako treba? Netko za ovakav nered mora preuzeti odgovornost – podigrao je tenzije MOST-ov Marko Šimac.

Iz redova vladajućih stigao je, uz poziv na smirivanje tenzija, i odgovor…

– Sve odluke su objavljene u javnom glasilu Republike Hrvatske, elektroničkog oglasniku javne nabave. Nema skrivanja informacija, nema muljanja, sve je javno dostupno – kazao je Josip Jerleković.

Ponovno su iz oporbe negodovali, tvrdeći da konkretnih informacija nije bilo, a tad je riječ preuzeo Darko Bekić iz HDZ-a.

– Informacije se nisu skrivale, sve su dostavljene pred vijećnike i u javnost. Oporba želi aludirati da se ovaj projekt vodio u našem gradu, u užem krugu direktora i uprave, aludira se na kriminal i pogodovanje, poziva USKOK, no naravno da ništa od toga nije istina. Ovo je projekt EU-a, niza ministarstava, koji nadgledaju kako se vodi postupak. Da je izašla bilo kakva nepravilnost, vrlo brzo bi se to utvrdilo od strane tih institucija. Sve je bilo javno, svaki papir je prošao niz filtera i na to ne treba gubiti vrijeme – rekao je Bekić i dodao:

– Svi smo očekivali da će projekt biti završen prije, svi smo nestrpljivi, ali takva je situacija. Realan život, realan sektor i biznis nisu uvijek predvidljivi. Cijeli proces je kompliciran, svima nam je u interesu da se strpimo, jer nismo prepušteni sami sebi, surađujemo i s državom i EU-om. Apeliram na malo strpljenja, ovo će biti riješeno kao i svi dosadašnji problemi.

Iz oporbe, pogađate, nisu ovo objašnjenje najbolje prihvatili.

– S jedne strane je sve jasnije zašto ovaj projekt ovako ide, a s druge sam sve uvjereniji da od ovog projekta neće biti ništa. I nije toliko važno je li nešto skrivano ili nije, mi vas pitamo kako dalje! Bilo bi logičnije da zaključimo da dosad nije bilo dobro i vidimo što sad, jer nema više vremena, sve mora biti gotovo do siječnja 2021. Dajte počnite razmišljati kao partner u EU projektu – pozvao je Alanmilan Šembera, a nadovezao se njegov kolega Šimac:

– Rok istječe, a mi ovdje politiziramo. Zašto ne uložimo sav potencijal i trud da ovo napravimo najbolje što možemo?

Priča se uglavnom vrtjela u krug, oporba se držala svoje strane, vladajući su pokušavali replicirati, ali lijeva strana vijećnice, oporbena, nikako nije bila zadovoljna objašnjenjima.

– Mi u 21. stoljeću govorimo o kanalizaciji. Prije nekoliko Gradskih vijeća govorili smo o Smart Cityju, a to je nešto potpuno suprotno od onoga o čemu ovdje pričamo. Nismo ni približno Smart City, a Velika Gorica to ne zaslužuje s obzirom na sve okolnosti. Svi rokovi su probijeni, a tih 270 milijuna kuna je novac koji smo mi tražili, ne netko drugi. Ljudi u 21. stoljeću čekaju da svoj otpad više ne bacaju iza plota. Uređujemo uži centar, pripremamo pješačke zone, a ljudi će 20 kilometara od centra grada i daje imati poljski WC – kazao je Mario Zdelar iz SDP-a.

Replika je išla na repliku, rasprava je na trenutke djelovala kao da nema kraja, ali u jednom trenutku ipak je stala. I završila je sugestijom predsjednika Vijeća Nevena Karasa da se na svakom sljedećoj sjednici podnosi izvješće o napretku ovog projekta.

CityLIGHTS

Velika Gorica otvara raspravu o umjetnoj inteligenciji u školama

Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, ovom panel raspravom se želi potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Matheus Bertelli/Pexels

Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u obrazovni sustav, a upravo o njezinoj ulozi u učenju, nastavi i svakodnevnom školskom radu raspravljat će stručnjaci, nastavnici i učenici na panelu koji krajem svibnja organizira Osnovna škola Eugena Kvaternika.

Panel rasprava pod nazivom „Umjetna inteligencija u obrazovanju: stavovi, praksa i etičke dileme” održat će se u petak, 29. svibnja 2026. godine u dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta s početkom u 14 sati. Organizaciju događanja podržavaju Grad Velika Gorica, Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica te udruga TurTeh.

Središnji dio događanja bit će razgovor o tome kako škole mogu pronaći ravnotežu između korištenja novih tehnologija i zaštite učenika uz poseban naglasak na etičke dvojbe, odgovornost i sigurnost primjene AI alata u obrazovanju. Prije same panel rasprave bit će predstavljeni rezultati istraživanja provedenog među učenicima i učiteljima o korištenju i percepciji umjetne inteligencije.

U raspravi će sudjelovati Magdalena Čurić iz Ekonomske škole Velika Gorica i članica Dječjeg gradskog vijeća, prof. dr. sc. Saša Mladenović s Odjela za informatiku PMF-a Split i voditelj istraživačke grupe za umjetnu inteligenciju, dr. sc. Lana Ceraj, astrofizičarka iz udruge MUZZA, Vjera Barbir Alavanja, učiteljica informatike iz Osnovne škole Ivana Gundulića u Zagrebu te psihologinja dr. sc. Ivna Ivanković iz Gimnazije Velika Gorica.

Organizatori ističu kako cilj nije ni odbacivanje novih tehnologija ni njihovo nekritičko prihvaćanje, nego otvaranje prostora za argumentiranu raspravu o njihovoj ulozi u obrazovanju.

– Posebno nam je važno otvoriti razgovor o umjetnoj inteligenciji iz perspektive škole, učenika, učitelja, roditelja, stručnjaka i lokalne zajednice. Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, želimo potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih te jačanja digitalnih kompetencija.

Nastavite čitati

Kultura

“Dar od Boga” u Galženici – izložba koja je nastala nakon četiri desetljeća pauze u slikanju

Objavljeno

na

Objavio/la

U Područnoj knjižnici Galženica, od 25. svibnja do 6. lipnja 2026. bit će otvorena izložba likovnih radova pod nazivom “Dar od Boga” autorice Sanja Mastin.

Riječ je o izložbi koja donosi presjek njezina povratka slikarstvu nakon višedesetljetne pauze. Nakon što je posljednju sliku naslikala još u osnovnoj školi, Mastin se umjetnosti vratila tek četrdesetak godina kasnije, potaknuta životom u prirodi i okruženjem koje ju je, kako navodi, ponovno usmjerilo prema boji i crtežu.

U svojim radovima najčešće koristi akril i ugljen, a inspiraciju pronalazi u religijskim motivima te crkvenoj umjetnosti i vitrajima. Izložba će biti postavljena u prostoru područne knjižnice.

Izložba će biti postavljena u prostoru područne knjižnice.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Izložba koja spaja nakit, crtež i skulpturu stiže u Galeriju Galženica

Otvorenje je najavljeno za 19 sati, a postav ostaje dostupan do 25. lipnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Publika će od 2. lipnja u Galeriji Galženica moći razgledati novu samostalnu izložbu akademskog kipara i dizajnera nakita Ivana Midžića pod nazivom „Krpama, prstima, kistom i osjećajem”.

Midžićev najnoviji ciklus temelji se na istraživanju likovnosti kroz različite umjetničke forme i materijale. Autor, koji se tijekom karijere kretao između suvremene skulpture, slikarstva, prostornih instalacija i konceptualnih radova i ovoga puta povezuje više područja vlastitog stvaralaštva u jedinstvenu cjelinu.

Posebnu ulogu u izložbi ima njegov dugogodišnji rad na umjetničkom nakitu. Oblikovanju nakita pristupa kiparski, naglašavajući volumen i prostor, dok žica koja je nekada osnovni element u izradi nakita, u novijim radovima prelazi u liniju na papiru izvedenu pastelom. Inspiraciju pritom pronalazi u prirodi, posebice u motivima šuma, korijenja i stabala.

Ivan Midžić rođen je 1976. godine u Osijeku. Diplomirao je kiparstvo na Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Šime Vulas, a potom je magistrirao na Akademija za likovno umetnost in oblikovanje kod profesora Jože Barši. Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim samostalnim te skupnim izložbama, a član je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika.

Otvorenje je najavljeno za 19 sati, a postav ostaje dostupan do 25. lipnja 2026. godine.

Nastavite čitati

Vijesti

Pijani vozači, brzina i mobiteli – policija u četiri dana zabilježila 45 prekršaja

Pojačani policijski nadzor tijekom vikenda otkrio je 45 prometnih prekršaja, a dvojica vozača završila su na sudu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogorička policija je provela pojačani nadzor prometa, a u četiri dana akcije zabilježeno je ukupno 45 prometnih prekršaja. Najviše ih se odnosilo na vožnju pod utjecajem alkohola, prekoračenje brzine i nekorištenje sigurnosnog pojasa.

Policijski službenici od 22. do 25. svibnja zaustavili su šest vozača pod utjecajem alkohola, četvero ih je vozilo prebrzo kroz naselje, a pet vozača nije koristilo sigurnosni pojas. Zabilježen je i jedan slučaj korištenja mobitela tijekom vožnje te jedan vozač koji je upravljao automobilom bez dozvole.

Najveća koncentracija alkohola izmjerena je u nedjelju oko pola sata iza ponoći u Ulici Slavka Kolara. Policija je ondje zaustavila 38-godišnjeg vozača koji je imao 1,97 promila alkohola u krvi. Vozač je uhićen i priveden na općinski sud, gdje mu je izrečena novčana kazna od 1330 eura te šest mjeseci zabrane upravljanja vozilima B kategorije.

Tijekom akcije dvojica vozača završila su na sudu uz optužni prijedlog, a šestero vozača privremeno je isključeno iz prometa oduzimanjem vozačke dozvole na 12 sati zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

HZZ objavio brojke, evo što se događa na tržištu rada u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem travnja 2026. na području Velike Gorice u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 815 nezaposlenih osoba, što predstavlja pad od 4,0 % u odnosu na ožujak te 14,6 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Podaci HZZ-a pokazuju i da je tijekom travnja iz evidencije zaposleno 93 osobe. Najčešće su posao pronalazile u zanimanju čistača, gdje je zaposleno ukupno devet osoba.

Istodobno, poslodavci su u istom mjesecu prijavili 162 slobodna radna mjesta na području ispostave Velika Gorica. Među oglašenim poslovima najviše je traženih poštara, točnije njih 26.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno