Vijesti

Žustra rasprava o Aglomeraciji: Vladajući objašnjavali, oporba nezadovoljna

Na sjednici Gradskog vijeća vodila se burna rasprava o Aglomeraciji, koja je na čekanju jer su pristigle ponude bile značajno veće od procijenjenih iznosa, zbog čega su natječaji poništeni. Raspravu je predložio gorički MOST…

Objavljeno

prije 7 godina

1. veljače 2019.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Od pet točaka na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća najviše se iščekivala četvrta, čija je tema bila Aglomeracija Velike Gorice i Turopolja. Predlagatelj ove točke bio je MOST, koji već duže vrijeme inzistira na što detaljnijem razgovoru o ovoj temi, pa nikoga nije previše iznenadilo što je i ovoga puta rasprava trajala gotovo dva sata.

– Pokušat ću biti što kraći, ali ovo je projekt sa dugom povijesti, zato mislim da ga je važno proći od početka – rekao je Alanmilan Šembera iz MOST-a na početku izlaganja koje je trajalo 15-ak minuta.

– Dakle, projekt Aglomeracije Velike Gorice i Turopolja najvažniji je i najveći projekt u povijesti našega grada. Ukratko, radi se o izgradnji kanalizacijske mreže na području cijelog Turopolja, osim na području šest naselja koja su zasad, bez obrazloženja, ispala iz tog plana, a to su Novo Čiče, Jagodno, Donje Podotočje, Čička Poljana, Ribnica i Lazina Čička. Ovim projektom obuhvaćeno je 160 kilometara kanalizacijske mreže, besplatni priključak za pet tisuća domaćinstava i potpuna sanacija 80 kilometara prometnica te rekonstrukcija, modernizacija i nadogradnja velikogoričkog pročistača otpadnih voda. Cijeli projekt procijenjen je na 500 milijuna kuna, od čega bi se iz kohezijskog fonda bespovratno povuklo 269 milijuna kuna. Prema navodima Grada, pripreme su trajale osam godina. Ovaj projekt je od iznimnog značenja za Turopolje zato što će se uz pomoć EU sredstava izgraditi kanalizacija, riješiti pitanje otpadnih voda, koji su najveća opasnost za izvore pitke vode kojom se ne snabdijeva samo Velika Gorica nego i Zagreb, a trebale bi se popraviti i lokalne ceste, koje se raspadaju – objasnio je Šembera.

Predstavnike MOST-a, ali i ostatka oporbe, muči što se kasni s projektom koji je pokrenut još 2009. godine. Priča je više-manje poznata, natječaji su bili raspisani, ponude su stigle, ali ispalo je da su one toliko više od procijenjenih da je natječaj poništen. I cijela stvar je na čekanju. Iz EU fondova zatraženo je 270 milijuna kuna, što u novim uvjetima nije ni približno dovoljno, zbog čega su u oporbi uvjereni da će sve skupa propasti…

– Kod EU projekata nitko još nije dobio odgodu rokova bez jako dobrog objašnjenja da izvođač radova na kašnjenje nije mogao utjecati. To nas dovodi do moguće penalizacije, koja je velika prijetnja lokalnim samoupravama. Penalizacija koja je uobičajna u ovim projektima može dovesti gradove i do bankrota – rekao je Šembera i dodao:

– Sljedećeg kruga Aglomeracije vjerojatno neće biti, a sigurno ga neće biti u ovakvom iznosu i s ovakvim sufinanciranjem kakvog imamo danas. Tko u ovom krugu propusti prilike da riješi problem osnovne infrastrukture, neće biti popravnog ispita. Sve ćemo to morati platiti iz svojih džepova.

Zatražio je Šembera i smjenu uprave VG Vodoopskrbe, uz dodatak:

– Pozivamo još jedanput… Pamet u glavu, europski fondovi nisu igralište na kojem možemo odigravati svoje lokalne duple pasove i driblinge. Angažirajte dokazane profesionalce, ljude s kompetencijama, stručnjake koji će ozbiljno odraditi ovaj posao. Uhvatite se posla na pravi način!

Sljedeći je za govornicu izašao zamjenik gradonačelnika Krešimir Ačkar, koji je pozvao predsjednika uprave VG Vodoopskrbe Tomislava Jelisavca da održi pripremljenu prezentaciju. Potrajalo je i to, čak duže od 15-ak minuta, njome je prikazano što se sve događalo od početka projekta do danas, uz gomilu brojki, uz priču o razlikama u cijenama koje su procijenjene i ponuđene na natječaju…

– Svi znate da Aglomeracija ima šest cijelina. Prvo imamo izgradnju mreže, no sve ponude su znatno iznad procijenjene cijene nabave. Ministarstvo nam je dalo naputak da treba poništiti te natječaje i pripremiti nove, pod drugim uvjetima. U Grupa 1, koja obuhvaća šire i uže područje Velike Gorice te Lukavec, procijenjena vrijednost bila je 53,4 milijuna kuna, a ponude su bile u rasponu između 69 i 92 milijuna. U Grupi 2, za područje oko budućeg vodocrpilišta Črnkovec, procijenjena vrijednost 68,6 milijuna kuna, a ponude su od 126 do 139 milijuna, a kod Grupe 3, područja Donjeg Turopolja, procijena je bila 113,8 milijuna kuna, a ponude od 181,5 do 236,2 milijuna kuna – nabrajao je Jelisavec, a na kraju svog izlaganja je istaknuo:

– Budući da se radi o stvarno velikom projektu, najvećem u povijesti grada, mi kao uprava VG Vodoopskrbe smo spremni na svakoj sjednici Gradskog vijeća davati izvještaj o napratku projekta.

Iz MOST-a, očekivano, nisu bili zadovoljni onim što su vidjeli i čuli.

– Zahvaljujemo na iscrpnoj prezentaciji, no mi konkretne odgovore i dalje nismo dobili. Čuli smo jedan općeniti pojam nivelacije radova, no što to točno znači za građane Velike Gorice? Nema ni odgovora koliko će to trajati, kad će se raspisati novi natječaj? Zašto se sve ovo događa? Zašto smo projekt koji je trebao biti naš ponos, kruna našega rada, pretvorili u političku kaljužu? Zar nismo u stanju jedan projekt izvesti kako treba? Netko za ovakav nered mora preuzeti odgovornost – podigrao je tenzije MOST-ov Marko Šimac.

Iz redova vladajućih stigao je, uz poziv na smirivanje tenzija, i odgovor…

– Sve odluke su objavljene u javnom glasilu Republike Hrvatske, elektroničkog oglasniku javne nabave. Nema skrivanja informacija, nema muljanja, sve je javno dostupno – kazao je Josip Jerleković.

Ponovno su iz oporbe negodovali, tvrdeći da konkretnih informacija nije bilo, a tad je riječ preuzeo Darko Bekić iz HDZ-a.

– Informacije se nisu skrivale, sve su dostavljene pred vijećnike i u javnost. Oporba želi aludirati da se ovaj projekt vodio u našem gradu, u užem krugu direktora i uprave, aludira se na kriminal i pogodovanje, poziva USKOK, no naravno da ništa od toga nije istina. Ovo je projekt EU-a, niza ministarstava, koji nadgledaju kako se vodi postupak. Da je izašla bilo kakva nepravilnost, vrlo brzo bi se to utvrdilo od strane tih institucija. Sve je bilo javno, svaki papir je prošao niz filtera i na to ne treba gubiti vrijeme – rekao je Bekić i dodao:

– Svi smo očekivali da će projekt biti završen prije, svi smo nestrpljivi, ali takva je situacija. Realan život, realan sektor i biznis nisu uvijek predvidljivi. Cijeli proces je kompliciran, svima nam je u interesu da se strpimo, jer nismo prepušteni sami sebi, surađujemo i s državom i EU-om. Apeliram na malo strpljenja, ovo će biti riješeno kao i svi dosadašnji problemi.

Iz oporbe, pogađate, nisu ovo objašnjenje najbolje prihvatili.

– S jedne strane je sve jasnije zašto ovaj projekt ovako ide, a s druge sam sve uvjereniji da od ovog projekta neće biti ništa. I nije toliko važno je li nešto skrivano ili nije, mi vas pitamo kako dalje! Bilo bi logičnije da zaključimo da dosad nije bilo dobro i vidimo što sad, jer nema više vremena, sve mora biti gotovo do siječnja 2021. Dajte počnite razmišljati kao partner u EU projektu – pozvao je Alanmilan Šembera, a nadovezao se njegov kolega Šimac:

– Rok istječe, a mi ovdje politiziramo. Zašto ne uložimo sav potencijal i trud da ovo napravimo najbolje što možemo?

Priča se uglavnom vrtjela u krug, oporba se držala svoje strane, vladajući su pokušavali replicirati, ali lijeva strana vijećnice, oporbena, nikako nije bila zadovoljna objašnjenjima.

– Mi u 21. stoljeću govorimo o kanalizaciji. Prije nekoliko Gradskih vijeća govorili smo o Smart Cityju, a to je nešto potpuno suprotno od onoga o čemu ovdje pričamo. Nismo ni približno Smart City, a Velika Gorica to ne zaslužuje s obzirom na sve okolnosti. Svi rokovi su probijeni, a tih 270 milijuna kuna je novac koji smo mi tražili, ne netko drugi. Ljudi u 21. stoljeću čekaju da svoj otpad više ne bacaju iza plota. Uređujemo uži centar, pripremamo pješačke zone, a ljudi će 20 kilometara od centra grada i daje imati poljski WC – kazao je Mario Zdelar iz SDP-a.

Replika je išla na repliku, rasprava je na trenutke djelovala kao da nema kraja, ali u jednom trenutku ipak je stala. I završila je sugestijom predsjednika Vijeća Nevena Karasa da se na svakom sljedećoj sjednici podnosi izvješće o napretku ovog projekta.

CityLIGHTS

Telka je i dalje glavna – Hrvati tjedno pred televizorom provedu više od 9 sati, 66 posto nas posjeduje smart TV

“Ima se-može se”: Imamo gotovo najmodernije televizore u Europi, no gledamo ih puno manje od ostalih

Objavljeno

prije 48 minuta

30. prosinca 2025.

Objavio/la

Marija Vrbanus

Ukupno 81,5 posto hrvatskog stanovništva gleda televiziju svaki tjedan, no vremenski nešto manje od svjetskog prosjeka, pokazuju rezultati nove digitalne studije, piše Canonical SEO Agency.

Premda je televizija kao medij u padu, televizori su svejedno jedan od glavnih izvora zabave. Prema podacima platforme za usporedbu cijena Shoptok, televizori su i dalje u vrhu najtraženijih proizvoda u Hrvatskoj, a svjetske analize govore da se još uvijek najviše koriste u kućanstvima.

Hrvati tjedno provedu više vremena koristeći televizor u odnosu na bilo koji drugi uređaj, prosječno 9 sati i 30 minuta, donosi velika studija Digital 2026.

Taj rezultat nešto je manji od svjetskog prosjeka, koji iznosi 9 sati i 56 minuta, ali i znatno manji od velike većine zapadne Europe, koja na TV troši puno više vremena od Hrvata. Prosječni stanovnik Ujedinjenog Kraljevstva tako tjedno provede 16 sati i 30 minuta uz televizor, Danci 16 sati i 20 minuta, Francuzi 16 sati i 4 minute, a Španjolci 15 sati i 42 minute.

Ipak, Hrvati još uvijek gledaju televizor više od istočnijih europskih zemalja. Primjerice, Srbija je u toj kategoriji na 8 sati i 30 minuta tjedno, dok su Bugari na 9 sati i 22 minute. Općenito, razlika između europskog istoka i zapada u količini vremena provedenog pred TV-om vrlo je vidljiva.

Hrvatska ponešto kaska za svjetskim prosjekom i u gledanju streaming servisa. Te usluge koristi ukupno 85,6 posto hrvatske populacije, za 6,1 posto manje od svjetskog prosjeka. Prevedeno u dane, prosječni Hrvat na streaming tjedno potroši 2,32 dana, nešto manje od ostatka svijeta koji je na 2,67 dana.

Ta statistika ne čudi, dodaje Canonical, budući da je penetracija lokaliziranog streaming sadržaja manja nego na velikim tržištima, a jedan dio populacije, poput one starije, još uvijek ostaje vjeran linearnim TV kanalima.

Međutim, postoje i kategorije korištenja televizora u kojima je Hrvatska praktički u svjetskom vrhu. Ukupno 66,7 posto Hrvata posjeduje smart TV, što je drugi najviši rezultat u Europi iza Italije (68,1 posto) i Norveške (66,6 posto). Za usporedbu, svjetski rekorder je Brazil, u kojemu pametne televizore ima 74,7 posto populacije, dok je prosjek na 49,3 posto.

Shodno toj statistici, trendovi pokazuju kako Hrvati iznadprosječno koriste televizore u manje klasičnom smislu. Hrvati se više služe televizorima u svrhu konzumacije digitalnog sadržaja (OTT aplikacije, glazba, YouTube) u odnosu na ostatak svijeta. Svjetski prosjek korištenja TV-a s tom namjerom stoji na 31,6 posto, dok je Hrvatska na 42,8.

Hrvati, tako, tjedno provedu u prosjeku 14 minuta više koristeći TV za streaming, nego za klasično gledanje televizijskih kanala.

Sveukupno, hrvatskim građanima televizori su još uvijek jedni od najvažnijih uređaja u domu, no ne troše toliko vremena na njih u odnosu na neke druge europske zemlje. U tehnološkom smislu imaju moderniju opremu u odnosu na ostatak svijeta, ali je i ne koriste toliko intenzivno.

Također, vidljiva je namjera prema korištenju TV-a kao hibridnog uređaja za digitalne formate, što je svakako pospješeno širokom upotrebom pametnih televizora.

Hrvatska, dakle, spada u skupinu zemalja s visokom opremljenošću, no s umjerenijim navikama gledanja samog sadržaja.

Nastavite čitati

Vijesti

IN MEMORIAM Otišao Branko Petrina Mindi – nekadašnji golgeter Dinama Novo Čiče

Iz najbolje generacije kluba svih vremena napustio nas je još jedan, nezamjenjivi.

Objavljeno

prije 1 sat

30. prosinca 2025.

Objavio/la

Mato Paviša

Maglovito je bilo i tmurno jutro 29. prosinca u Novom Čiču. Kod susjeda na ogradi zapaljen lampion – znak da je netko od obitelji preminuo.

Šokantna vijest i potvrda da nas je iznenada zauvijek napustio Branko Petrina-Mindi, legendarni nogometaš i najbolji strijelac nogometnog kluba Dinamo iz Novog Čiča svih vremena!

Pa kako, zašto prijatelju?

Zajedno smo odrastali na takozvanom Čičkom “frtalju” nedaleko groblja uz sestru mu Miru, brata Borisa, Iceka, Franju Anića, Mirka Gajec…Gotovo svaki dan zajedno, a uz ostale dječje ludorije, nogometna lopta nam je ipak bila na prvom mjestu. Logično je onda da smo svi, osim Mire, kasnije bili nogometaši i ostali u nogometu čitav život.

Evo tko je bio naš Mindi

Branko Petrina rođen je 1952. godine. Zaigrao je vrlo mlad za Dinamo Novo Čiče uz brata Borisa i ostale uglavnom samo domaće dečke iz Čičke župe (uz Novo Čiče, župi još pripadaju mjesta Ribnica, Lazina Čička, Jagodno, Donje Podotočje, dio Čičke Poljane). Bila su to romantična nogometna vremena kad se igralo iz ljubavi prema nogometu i bila je čast braniti boje svojeg mjesta. Mindi je odmah odabrao dres s brojem devet. Onako korpulentan, visok i snažan postao je tipičan centarfor tog vremena uvijek gladan golova. Specijalitet su mu bili oni postignuti glavom a bio je i vrlo snalažljiv te lukav u gužvama pred suparničkim vratima.

Tijekom vremena stigle su i osamdesete minulog stoljeća. Bile su to godine ponosa i slave za klub iz Novog Čiča. Uz vrlo talentirane domaće dečke, dovedena su pojačanja iz Velike Gorice kao legendarni Željko Plepelić Beli, Stjepan Mesarić Čapa, Stjepan Pribić, kasnije Kruno Zaloker, braća Čužić, Deraković…U tri godine dinamovci su napredovali tri ranga sve do ondašnje Regionalne lige. Branko Petrina Mindi bio je standardan igrač najbolje generacije Dinama Novo Čiče svih vremena, a svojim golovima i više od toga. Na utakmice u Novom Čiču znalo je doći i više stotina gledatelja.

Eee, moj susjede, a mogu kazati i prijatelju, gdje su nestala ta prekrasna vremena? Koliko si samo ljetnih malonogometnih turnira osvojio?

Branko se kao igrač nije micao iz Dinama Novo Čiče unatoč ponudama sa strane. Nakon igračke karijere zauvijek je ostao u klubu a posljednjih desetljeća moglo ga se redovito vidjeti gotovo na svakoj domaćoj utakmici.

I kuda si baš sada požurio? Pa nadareni 12-godišnji unuk Ivor Žužić ti zapaženo igra u mladeži HNK Gorice na što si bio ponosan i tako te to veselilo…

A kako je i koliko Branko volio nogomet može posvjedočiti i ova priča…

Imali smo valjda 14-15 godina kad je pala ideja da sami odemo na tada veliki nogometni derbi u Maksimir između Dinama i Partizana iz Beograda. Igralo se u nedjelju od 17 sati a mi smo krenuli pješke prema Velikoj Gorici na autobus rano u jutro. Na stadionu smo bili oko podneva, i kaj sad?

Branku je sinulo da negdje na Borongaju ima rodbinu, taman da dođemo na ručak. Ispred zgrade višekatnice jedan mladi gospodin je popravljao svoj stari motor na tri kotača a iznenađeni Brankovi rođaci pitali su nas jesmo li kao dinamovci prepoznali dotičnog. Nismo, i bilo je smijeha.

“Pa to vam je Vlatko Marković, igrat će popodne za Dinamo”. Sjurili smo se natrag pred zgradu ali Vlatka više bilo nije, otišao je valjda put stadiona. Na utakmici je Marković kao neprelazni centarhalf bio ozlijeđen i morao je igrati s povezom na glavi. Dinamo je pobijedio 1:0 a jedini gol Šoškiću je na južni gol zabio omaleni Željko Perušić. Presretni, u Novo Čiče vratili smo se oko ponoći, opet pješke iz Gorice. Nismo žalili, idućih dana bili smo “glavni” u Čiču, jer bili smo na derbiju u Maksimiru pred 50 tisuća gledatelja. I pobijedili.

Mindi, koliko puta smo se toga prisjetili, kako nam je bilo dobro. Jedan tvoj bivši suigrač i imenjak, kad je saznao da si nas zauvijek napustio, rekao je da si sada tamo negdje gore, sigurno u društvu svojih suigrača Plepelića (Beloga), Mesarića (Čape), Paviše (Majeka), Vrhovca (Zokija) Paviše (Iceka), Milanščaka (Gire), Đuksija (Čukija), Đuksija (Čepeka)…

Tvoje nogometna priča nikada ne blijedi, Mindi.

Svi moramo doći na red, kad-tad. Zato, počivaj u miru, dragi naš golgeteru.

Posljednji ispraćaj bit će u petak, 2. siječnja 2026. godine od 11 sati na mjesnom groblju u Novom Čiču.

(Fotografije: Monografija Dinamo Novo Čiče, 2020.)

Nastavite čitati

Vijesti

Kraj jedne ere – kovanice kune mogu se zamijeniti još samo sutra

HNB podsjeća građane da vrijeme za zamjenu kovanica kune istječe 31. prosinca 2025.

Objavljeno

prije 2 sata

30. prosinca 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Pixabay/kschneider2991

Ulazak Hrvatske u eurozonu mnogima je već odavno postao svakodnevica, no kune još nisu u potpunosti nestale iz kućanstava. Upravo zato Hrvatska narodna banka ponovno podsjeća građane da ne odgađaju zamjenu, osobito kada je riječ o kovanicama.

Rok za kovanice se bliži. Sve kovanice kune i lipe mogu se zamijeniti samo do 31. prosinca 2025. Nakon toga postaju bezvrijedne. S druge strane, novčanice kune mogu se zamjenjivati trajno, bez vremenskog ograničenja, piše Dnevno.hr. Od 1. siječnja 2024. zamjena gotovog novca kune za eure moguća je isključivo u Hrvatskoj narodnoj banci i to bez naknade. Preračunavanje se provodi prema fiksnom tečaju; 1 euro = 7,53450 kuna, u skladu sa zakonskim pravilima zaokruživanja.

Građani kune mogu donijeti osobno u HNB u Zagrebu, u Ulici Nikole Jurišića 17, radnim danom od 8.30 do 17 sati. Posljednjeg dana 2025. godine, koji pada u srijedu, zamjena će biti moguća do 14 sati. Druga opcija je slanje poštom, ali uz jasno propisana pravila. Putem poštanskih usluga moguće je poslati najviše 14.999,99 kuna, i to na vlastitu odgovornost. Pošiljke s iznosom od 15.000 kuna ili više HNB neće zamijeniti, već će novac zadržati dok pošiljatelj osobno ne dođe u Banku.

U pošiljci je potrebno priložiti osnovne osobne podatke te navesti želite da se isplata eura obavi u HNB-u ili dostavom na kućnu adresu. HNB posebno upozorava na slučajeve oštećenih, zaprljanih ili djelomičnih novčanica, za koje vrijede dodatna pravila i dokumentacija, a postupak može potrajati i do 60 dana. Za veće iznose vrijede stroža pravila. Ako se namjerava zamijeniti 40.000 kuna ili više, ili više od 1.000 kovanica, dolazak je potrebno unaprijed najaviti putem e-maila ili telefona. U suprotnom, HNB može odbiti zaprimanje novca.

Iz banke poručuju kako građani ne bi trebali čekati zadnji trenutak, osobito kada je riječ o kovanicama, jer nakon isteka roka više neće postojati nikakva mogućnost zamjene.

Drugim riječima, ako još imate kune kod kuće, sada je pravo vrijeme da provjerite ladice i kasice. Vrijeme za dio tog novca doslovno curi.

Nastavite čitati

Obrazovanje

FOTO Održana redovna izborna sjednica Skupštine ŠSSVG-a, treći mandat Borisu Konjeviću

Objavljeno

prije 14 sati

29. prosinca 2025.

Objavio/la

David Jolić

Redovna izborna sjednica Skupštine Školskog sportskog saveza Grada Velike Gorice održana je danas (ponedjeljak, 29.12.2025.) u prostoru Hotela Garden Hill u Velikoj Gorici. Na sjednici je bilo 16 nastavnika Tjelesne i zdravstvene kulture osnovnih i srednjih škola te predstavnik Grada Neven Topolnjak.

Velika Gorica, 29.12.2025. Izborna sjednica Skuptine kolskog sportskog saveza Grada Velike Gorice. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.12.2025. Izborna sjednica Skuptine kolskog sportskog saveza Grada Velike Gorice. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sjednicu s dnevnim redom od 12 točaka vodio je Boris Konjević, predsjednik ŠSSVG-a. Sva izvješća za 2025. godinu kao i planovi za 2026. godinu usvojeni su jednoglasno. Za predsjednika Saveza, osnovanog 2017. godine, ponovo je, treći put, na mandat od 4 godine izabran Boris Konjević, prof., a za tajnika Zlatko Palčić.

Velika Gorica, 29.12.2025. Izborna sjednica Skuptine kolskog sportskog saveza Grada Velike Gorice. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon završenog službenog dijela sjednice, ugodno druženje nastavljeno je uz prigodni domjenak.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Strašna scena s Avenije pape Ivana Pavla II!

Vozač je prebačen u KBC Zagreb.

Objavljeno

prije 21 sat

29. prosinca 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Strašna scena u ranim poslijepodnevnim satima na križanju Avenije pape Ivana Pavla II i državne ceste, gdje se gradi HNS-ov kamp u Velikoj Gorici!

Oko 13 sati zbog neprilagođene brzine vozač osobnog vozila sletio je s kolnika i zabio se u semaforski stup. Očevici tvrde da je vozilo jurilo 200 km/h!