Poveži se s nama

Moja županija

Županija nagradila Ines: ‘Sad je vrijeme za odmor, valjda sam i zaslužila…’

Najbolju velikogoričku sportašicu posljednjih pet godina, karatisticu Ines Grdenić (20), Županija je nagradila poklon bonom za sportsku opremu vrijednim tri tisuće kuna. Prvakinja države i brončana s Europskom prvenstva bila je glavna zvijezda dana…

Objavljeno

Nakon što je u prva tri mjeseca ove godine napravila čudesne stvari, osvojila mlađeseniorsku europsku broncu u Danskoj, a zatim i seniorsko zlato samo dva tjedna poslije, Ines Grdenić je dobila poziv iz Županije. Nasmiješena i odlično raspoložena stigla je na prijem, vrstu događaja na koje je nakon svih tih silnih uspjeha već i navikla. Tek joj je 20 godina, ali pred kamerama i mikrofonima Ines pliva gotovo jednako dobro kao na borilištu.

– Drago mi je što sam pozvana, čast mi je što sam ovdje i nadam se samo da nije zadnji put, da će ovoga biti još – kazala je Ines nakon što joj je zamjenica župana Nadica Žužak uručila poklon bod za sportsku opremu vrijedan tri tisuće kuna.

– Drago mi je što imamo čast ugostiti Ines ovdje u Županiji nakon još jednog velikog uspjeha, brončane medalje na Europskom prvenstvu, drugoj zaredom. A u međuvremenu je postala i prvakinja Hrvatske – kazala je Žužak pa se obratila izravno glavnoj junakinji ovog okupljanja:

– Hvala ti što svojim rezultatima promoviraš i Zagrebačku županiju, jednako kao i svoj Karate klub Velika Gorica te svoj grad. Znamo da je Zagrebačka županija u vrhu po broju registriranih sportskih klubova, okupljenih u Zajednici sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije. U skladu s mogućnostima, Županija izdašno financira sportaše, ove je godine to sedam milijuna kuna, pa vjerujem da dio kolača dođe i do tvog kluba.

Strpljivo je Ines odrađivala ovaj dio posla, kao prava profesionalka. Uostalom, tako se nekako valjda i treba ponašati sportašica koja je prvakinja države, koja će od sljedeće sezone biti isključivo seniorka.

– Izlazim iz mlađih seniorki u seniorke. To je najveći prijelaz, velika je razlika i treba proći kraća faza prilagodbe, da vidim kako sve to izgleda. Nadam se da ću i dalje nastaviti osvajati medalje, ništa nije nemoguće, ali znam da je potrebno još više truda i rada. Tu su ipak starije i iskusnije cure, a meni je tek 20. Puno je teže, ali treba više raditi – svjesna je Ines.

U sljedećem razdoblju će malo izostati vijesti o njezinim uspjesima, budući da je jedna cjelina sad zaokružena.

– Sad mi slijedi mali odmor, a mislim da sam ga i zaslužila. Trenirat ću i dalje svaki dan, ali smanjit ćemo intenzitet. I tako sve dok ne počnu pripreme za novu sezonu, kad kreće nova tura natjecanja – najavila je Ines.

Moja županija

Golčina Humeljaka i lagana pobjeda protiv bivšeg prvaka države

Nogometaši Kurilovca gostovali su kod Zagreba u Veslačkoj ulici i pobijedili s uvjerljivih 3-0. Nekadašnji prvak Hrvatske tako je ostao zakovan za dno trećeligaškog poretka, a Kurilovčani su nastavili svoju čudesnu proljetnu seriju…

Objavljeno

on

Zagrebu su bodovi neophodni, gori im pod petama, Kurilovec je opušten, a uz to i mlada momčad “pjesnika” igra sve bolje, izgleda sve ozbiljnije… Sve su se te priče vrtjele po nogometnim krugovima u danima prije ogleda Kurilovca i Zagreba u Veslačkoj, neke od njih otišle su toliko daleko da su mnogi bili uvjereni da će sjajni niz Kurilovčana stati baš ove subote. Ispalo je da su sve to bile – prazne priče. Zagreb je ostao na nuli, s jednom jedinom šansom tijekom 90 minuta, a Kurilovec je utrpao tri komada i uzeo sva tri boda.

– Vjerojatno je stvar u samopouzdanju, koje nam se nakupilo kroz ove posljednje dobre rezultate, ali mogu reći da se moja mlada momčad u Zagrebellu postavila kao da su svi odreda iskusni 35-godišnjaci. Od prve do posljednje minute smo kontrolirali utakmicu, zabili smo ta tri gola i bez nekog velikog stresa došli do pobjede – kratko je pobjedu rezimirao trener Kurilovca Perica Vidak.

Imao je u prvom poluvremenu, pri rezultatu 0-0, Zagreb jednu jako dobru šansu, izašli su pred golmana Demu domaći igrači nakon što je Krsnik izgubio jednu loptu u sredini, ali do gola nisu uspjeli doći. I to je bilo otprilike sve što je Kurilovec ovog poslijepodneva dopustio Zagrebu. Držali su se “pjesnici” na nuli do 42. minute, a onda je utakmica otišla u smjeru u kojem je, gledajući kvalitetu, i morala otići. Matoš je u gužvi prebacio loptu na drugu stativu, a tamo ju je glavom u mrežu ugurao neobično efikasni stoper Ivan Rajić.

U nastavak utakmice Zagreb je istrčao puno ambicioznije, sa željom da što prije dođe do izjednačenja, ali nije to domaćim nogometašima baš polazilo za nogom. No njihova nada živjela je nešto manje od pola sata, do trenutka kad je svoje malo nogometno remek-djelo priredio Hrvoje Humeljak. Ušao je s desne strane, nanizao jednog, drugog, trećeg, četvrtog, možda i petog obrambenog igrača, pa ljevicom s 25 metara potegnuo snažno i precizno. Lopta je odsjela u rašljama, kao po definiciji onoga što se u nogometnom slengu zove “eurogol”. Fantastičan, sjajan potez desnoga krila Kurilovca…

Imao je Kurilovec još šansi, promašili su Vidakovi igrači poprilično toga, a konačni udarac zadali su Zagrebu u 90. minuti. Juraj Spudić sjurio se s desne strane u šesnaesterac, dao povratnu loptu za Petra Banovića, a on ju je mirno proslijedio u mrežu za konačnih, čistih i uvjerljivh 3-0. Svim predviđanjima i prognozama usprkos…

Sljedeće kolo nije na rasporedu sljedećeg vikenda, koji će biti rezerviran za blagdansko uživanje, nego će protiv Ponikvi Kurilovec igrati u četvrtak u 16.30 sati. I pokušati nastaviti svoj niz. Bez poraza su još od 2. ožujka i onih 0-1 u gostima kod HAŠK-a, a u posljednjih pet utakmica imaju četiri pobjede i jedan remi, pri čemu je gol-razlika impresivnih 16-3. Kurilovec ide svojim putem, gura svojim ritmom, što je drugi turopoljski klub dovelo do petog mjesta na trećeligaškoj tablici. Četvrto Trnje ima dva boda “fore”, treći Orijent ipak teško dostižnih sedam…

Nastavi čitati

Moja županija

FOTO Ivančica Valek na čelu Saveza, Boris Konjević nije prošao u drugom krugu

Objavljeno

on

 

11.04.2019. Šćitarjevo – Redovna izborna sjednica Skupštine Županijskog školskog športskog saveza Zagrebačke županije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Redovna izborna sjednica Županijskog školskog športskog saveza Zagrebačke županije (ZŠŠSZŽ-e) održana je sinoć u knjižnici Osnovne škole Šćitarjevo. Sjednicu je vodilo radno predsjedništvo u sastavu Slavko Fukat, predsjednik, Ivančica Valek i Gordan Polan, zapisničarka je bila Maja Rađenović Fijan. Podnesena su sva izvješća za prošlu godinu i usvojena jednoglasno bez rasprave.

11.04.2019. Šćitarjevo – Redovna izborna sjednica Skupštine Županijskog školskog športskog saveza Zagrebačke županije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Glavna točka dnevnog reda bila je izbor novog čelnog čovjeka Saveza, a za to mjesto kandidirali su: Igor Abramović (Ivanić Grad), Saša Kolman (Samobor), Boris Konjević (Velika Gorica) i Ivančica Valek (Sveti Ivan Zelina). Nakon što je Izborna komisija: Ivančica Prugovečki, Ines Bohaček i Dragutin Bunčić, saopćila rezultate glasovanja u prvom krugu (Abramović – 5 glasova, Kolman – 13, Konjević – 14 i Valek – 20), odluka je pala u drugom krugu. Konjević je dobio 21 glas, a Valek je pobijedila s 30 glasova i tako dobila petogodišnji mandat da bude čelna osoba ŽŠŠSZŽ-e.

11.04.2019. Šćitarjevo – Redovna izborna sjednica Skupštine Županijskog školskog športskog saveza Zagrebačke županije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Izabran je i novi Upravni odbor Saveza u kojem su predstavnici velikogoričkih škola Ivica Herceg (osnovne škole) i Gordan Polan (srednje škole). Sjednica je protekla bez zastoja, sve je bilo odlično pripremljeno i odrađeno. Ravnatelj OŠ Šćitarjevo Mario Ivić se opet pokazao kao odličan domaćin, Damir Međeri je, kao i uvijek, super ‘odigrao’ ulogu animatora za ‘izvan službene aktivnosti’. Kuharice iz školske kuhinje pripremile su i servirale prvoklasan domjenak.

Galerija fotografija

Nastavi čitati

Moja županija

Župan Kožić: ‘Privilegij je živjeti tu, gdje se urbano nadopunjuje s ruralnim’

Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, u velikom intervjuu govori o razvoju kraja u kojem živimo, planovima za budućnost, načinima kako zadržati mlade u Hrvatskoj, ali i o osobnom doživljaju odlaska iz HSS-a, o svom slobodonom vremenu…

Objavljeno

on

Kako biste usporedili stanje i život u Zagrebačkoj županiji 2001. kad ste postali župan i danas?

Zagrebačka županija od 2001. godine do danas postala je od predgrađa Zagreba mjestom ugodnim za život i rad te iznimno poželjnim za investicije. Nekadašnje livade izrasle su u poduzetničke zone u kojima posluje preko 300 europskih i domaćih tvrtki – König Metall, Logistički centri Kaufland i RALU, Lagermax, Mihoković metal solutions, Pliva, IKEA, Rimac automobili… Iza nas su milijuni uloženog novca koji su dali itekako uspješne rezultate. Tu je i više od 50 objekata izgrađenih u školstvu, kilometri i kilometri izgrađene prometne i komunalne infrastrukture koji nisu ostali mrtvo slovo predizbornog programa nego su realizirani na korist svih žitelja Zagrebačke županije. Stanje najbolje pokazuju i brojke. Kad sam 2001. godine postao župan proračun je iznosio 104 milijuna kuna. Danas, u 2019. godini izvorni proračun iznosi 411 milijuna kuna, a konsolidirani 812 milijuna kuna.

Koje su, po Vašem mišljenju, prednosti života u Zagrebačkoj županiji u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj?

Jedan od velikih prednosti je da Zagrebačka županija okružuje hrvatsku metropolu i gotovo 100.000 naših žitelja dnevno migrira prema Zagrebu na posao ili školovanje. Koliko god se županija razvila u poduzetničkom smislu, uspjeli smo očuvati prirodu, čistoću vode i zraka i ostati zeleni prsten metropole. Danas je kod mladih obitelji sve veći trend, koji objeručke pozdravljam, imati vlastiti vrt, domaće voće i povrće, a to je u gradskoj vrevi teško izvedivo. Brojni ekonomski pokazatelji idu u korist Zagrebačkoj županiji, a od prošle godine ona se nalazi u IV., najrazvijenijoj skupini županija u Hrvatskoj. Smatram da je u današnje vrijeme pravi privilegij živjeti na području u kojem ruralno i urbano nisu suprotnosti već se međusobno nadopunjuju!

Stjepan Kožić na čelu je Zagrebačke županije još od 2001. godine… Foto: Žarko Bašić/PIXSELL

Kako funkcionira suradnja Županije s gradovima i općinama u njezinu sastavu?

Naša suradnja očituje se kroz niz ostvarenih zajedničkih projekata od izgradnje škole, obnove cesta, kupnje udžbenika… do županijskih potpora općinama i gradovima za projekte u infrastrukturi, poljoprivredi, gospodarstvu te sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i tehničke pomoći za prijavu projekata na EU natječaje. Samo u prošloj godini te potpore iznosile su više od 25 milijuna kuna. Svakom gradu i općini treba ostaviti mogućnost da se razvija u smjeru kojem želi, a kad je riječ o ključnim pitanjima važno je da svi možemo sjesti za isti stol i usuglasiti stajališta.

Županija već godinama značajan dio sredstava odvaja za obrazovanje, smatrate li to najvažnijim segmentom našeg društva?

Bez obrazovanja naš daljnji razvoj nema budućnosti i zato je obrazovanje u Zagrebačkoj županiji najveći prioritet, što se vidi prvenstveno iz proračunskih izdvajanja. Naravno, najveći dio njih čini kapitalna izgradnja po kojoj smo definitivno prvaci u Hrvatskoj. Nema školske godine, a da ne izgradimo ili obnovimo školu. Prošla jesen bila je najbolji primjer – OŠ Bistra, OŠ Kupljenovo, PŠ Desinec, obnovljena sportska dvorana u Kloštru Ivaniću, kroz koji tjedan bit će završena i nova sportska dvorana u Posavskim Bregima, a u tijeku su i radovi na energetskoj obnovi PŠ Kerestinec te OŠ Sveta Nedelja. Škole su žile kucavice velikog grada i male općine i. kako volim naglasiti, škola je zalog ostanka ljudi u našim ruralnim krajevima.

Mogli bismo reći da je ovo godina energetske obnove škola, ali i zgrada javne namjene! Veliki dio sredstava dolazi iz europskih fondova. Koliko je važno povlačenje europskih sredstava za ostvarenje županijskih projekata?

Iznimno važno! Nakon što smo niz godina kapitalnu izgradnju financirali isključivo županijskim sredstvima, europski fondovi su u tom segmentu postali naš glavni saveznik. Kada je riječ o prijavi na europske natječaje mislim da smo se stvarno usavršili jer redom nam dolaze samo pozitivne odluke o sufinanciranju energetske obnove europskim sredstvima. Kada govorimo o prosvjeti riječ je o obnovi 5 škola za što je očekivan maksimalni povrat u iznosu od 32 milijuna kuna, dok je isto toliko osigurala i Županija. Tu je i obnova domova zdravlja koja u ukupnoj vrijednosti doseže iznos od 9,2 milijuna kuna od čega je nešto više od pola bespovratno. Za nas su dostupna EU sredstva prilika koja se ne propušta i koju planiramo maksimalno iskoristiti u sektoru energetske obnove ali i u onim kapitalnim projektima poput izgradnje Regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb-Istok i izgradnje širokopojasnog pristupa Internetu.

Foto: Željko Lukunić/PIXSELL

Zagrebačka županija ne odustaje od izmjene Mreže hitne medicine, potvrđeno je to i na posljednjoj sjednici Županijske skupštine. Što uskoro možemo očekivati po tom pitanju? Hoće li vaši zahtjevi uroditi plodom?

Ne odustajemo dok se ne ispune naši zahtjevi koji su i više nego opravdani! Za dodatne timove hitne medicine borimo se godinama. Tek 2016. godine na 35 postojećih timova dobili smo 15 dodatnih. Na tome smo bili zahvalni ali ne i zadovoljni. Nažalost nedovoljan broj timova prošlog je ljeta došao do izražaja u najgorem mogućem obliku, smrću mladića u Zaprešiću. Nastavljamo biti uporni i zahtijevamo novu Mrežu hitne medicine u kojoj na manje od 60 T1 timova ne pristajemo! Do tada, Županija ne čeka prekriženih ruku već u „kriznim“ ispostavama – Zaprešić, Samobor, Ivanić-Grad i Sveti Ivan Zelina sufinancira dodatne T1 timove s 2,5 milijuna kuna.

Prema podacima FINA-e, poduzetnici Zagrebačke županije su drugi u Hrvatskoj prema ostvarenom prihodu i netto dobiti. Što Županije može učiniti da u budućnosti barem zadržimo tu razinu?

Naši poduzetnici uistinu ostvaruju sjajne rezultate zahvaljujući kojima i županijski proračun iz godinu u godinu raste. To nam pak omogućuje da gradimo škole, dvorane, ceste te dodatno razvijamo poduzetničke zone. Naravno, svake godine kreiramo i naše pakete bespovratnih poduzetničkih potpora u skladu sa stvarnim potrebama na tržištu, a velik broj prijava potvrđuje kako su mjere pogođene. Tako je u 2018. godini Županija dodijelila potpore za 226 poduzetnika u iznosu većem od 8,5 milijuna kuna, a u travnju se očekuju raspisivanje natječaja za ovu godinu, pa koristim prigodu da pozovem sve zainteresirane poduzetnike da nam se jave. Nastavljamo i sa subvencioniranjem kamata na kredite kao i sufinanciranjem nastupa poduzetnika na domaćim i inozemnim sajmovima. Ono što poduzetnici i potencijalni investitori očekuju i zaslužuju je brzu i učinkovitu javnu upravu prilikom rješavanja određenih pitanja koja su u našoj nadležnosti. Tu prije svega mislim na brzo ishođenje dokumentacije za građenje, kao i dodatna pomoć i savjeti od strane županijskih i gradskih poduzetničkih potpornih institucija. Investitorima smo na raspolaganju od 0 do 24 h, pratimo ih i u razvoju njihove investicije, a dobiti građevinsku dozvolu u Zagrebačkoj županiji u roku 24 sata nije nemoguća misija, već standard.

Župan Kožić često navraća u Veliku Goricu, najveći grad u županiji…. Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Koliko je naša Županija pogođena valom iseljavanja, koji je u puno većoj mjeri zahvatio neke druge dijelove Hrvatske? Što Zagrebačka županija može ponuditi mladima da ostanu ovdje?

Zagrebačka županija nije otok i sve što se događa u okruženju događa se i kod nas. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017. godini odselilo je 6298, a uselilo 4658 što znači da je saldo ukupne migracije u minusu za 1640 ljudi. Na razini Hrvatske pozitivan migracijski saldo imaju samo grad Zagreb i Istra. Čitav je niz mjera kojima pokušavamo mlade zadržati u Županiji, od gradnje škola i dvorana kako u urbanim tako i ruralnim područjima, besplatnih udžbenika za osnovnoškolce, jednokratne naknade za svako novorođeno dijete, ali općenito stvaranja uvjete za kvalitetno gospodarsko okruženje jer složit ćete se samnom dobra primanja su osnovni preduvjet za kvalitetan život. Poduzetnici i obrtnici sve češće se žale na manjak radne snage, a uzmemo li u obzir pozitivne rezultate koje ostvaruju, vjerujemo kako će doći i do rasta plaća, a time i manje iseljavanja.

Kako ste u emotivnom smislu podnijeli odlazak iz HSS-a? Kakvi su planovi Vaše političke opcije “Stjepan Kožić – nezavisna lista”?

Iskreno, bilo mi je jako teško. Više od 20 godina svog života dao sam toj stranci. Međutim više ne žalim, jer HSS kao stranka okrenuta selu i malom čovjeku više ne postoji. Ime stranke je ostalo, ali sve ostalo je neprepoznatljivo. Iz toga razloga odlučio samo se za osnovati svoju stranku, a s 8 članova druga smo po brojnosti stranka u Županskoj skupštini. U zadnje vrijeme pljušte optužbe da HSS vraća kredit za moju kampanju. Županijska organizacija HSS-a imala je na računu oko 1,3 milijuna kuna, ali prije kampanje odlučeno je da se digne kredit u iznosu oko 2,5 milijuna kuna. Na moju kampanju utrošeno je 533.084 kuna što je jasno vidljivo iz financijskog izvješća koje sam podnio. Međutim isti ti koji su glasni u napadanju i žale se da otplaćuju moj mandat, zaboravili su spomenuti da na račun bivših članova HSS-a danas članova nezavisne liste Stjepan Kožić dobivaju 717.300 kuna godišnje od strane Zagrebačke županije koja temeljem zakona financira rad stranaka. Pa sad zbrojite i sve će vam biti jasno. Lijepo je da se HSS hvali kako je financirao moju kampanju ali se pritom vješto izbjegava pohvaliti kako su kupili dva jako dobra automobila.

Foto: Davor Višnjić/PIXSELL

Kako ste općenito zadovoljni klimom u hrvatskom društvu, što političari mogu napraviti da ona bude bolja?

Volio bih da je klima pozitivnija. Imamo najljepšu zemlju na svijetu, ali čini mi se da je ne cijenimo i ne razvijamo dovoljno. Ljudi su nezadovoljni, u Saboru je nerijetko cirkus, a i mediji dodatno potpiruju negativnu klimu. Uzmimo za primjer iseljavanje. Svaki dan možete pročitati kako je nekome odlično u Irskoj, Švedskoj, ali rijetko se može naći članak o svim onim ljudima koji su se razočarani vratili, a njih itekako ima. Svi smo odgovorni, a naravno na političarima je najveća odgovornost jer su im ljudi dali povjerenje da upravljajući s općinom, gradom županijom ili državom sustavno podižu kvalitetu života.

Kako biste opisali svoj život izvan politike? Imate li vremena za svoj vinograd, postoje li još neki načini kako se opuštate od posla?

Slobodnog vremena imam malo, ali kad ga imam najradije ga dijelim s obitelji i prijateljima ili uživam u dobroj knjizi. Moram priznati da je brigu u vinogradu preuzela mlađa generacija, ali naravno kad je berba svi radimo.

Nastavi čitati

Reporter 381 - 18.04.2019.

Facebook

Izdvojeno