Poveži se s nama

Moja županija

Župan Kožić: ‘Privilegij je živjeti tu, gdje se urbano nadopunjuje s ruralnim’

Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, u velikom intervjuu govori o razvoju kraja u kojem živimo, planovima za budućnost, načinima kako zadržati mlade u Hrvatskoj, ali i o osobnom doživljaju odlaska iz HSS-a, o svom slobodonom vremenu…

Objavljeno

Kako biste usporedili stanje i život u Zagrebačkoj županiji 2001. kad ste postali župan i danas?

Zagrebačka županija od 2001. godine do danas postala je od predgrađa Zagreba mjestom ugodnim za život i rad te iznimno poželjnim za investicije. Nekadašnje livade izrasle su u poduzetničke zone u kojima posluje preko 300 europskih i domaćih tvrtki – König Metall, Logistički centri Kaufland i RALU, Lagermax, Mihoković metal solutions, Pliva, IKEA, Rimac automobili… Iza nas su milijuni uloženog novca koji su dali itekako uspješne rezultate. Tu je i više od 50 objekata izgrađenih u školstvu, kilometri i kilometri izgrađene prometne i komunalne infrastrukture koji nisu ostali mrtvo slovo predizbornog programa nego su realizirani na korist svih žitelja Zagrebačke županije. Stanje najbolje pokazuju i brojke. Kad sam 2001. godine postao župan proračun je iznosio 104 milijuna kuna. Danas, u 2019. godini izvorni proračun iznosi 411 milijuna kuna, a konsolidirani 812 milijuna kuna.

Koje su, po Vašem mišljenju, prednosti života u Zagrebačkoj županiji u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj?

Jedan od velikih prednosti je da Zagrebačka županija okružuje hrvatsku metropolu i gotovo 100.000 naših žitelja dnevno migrira prema Zagrebu na posao ili školovanje. Koliko god se županija razvila u poduzetničkom smislu, uspjeli smo očuvati prirodu, čistoću vode i zraka i ostati zeleni prsten metropole. Danas je kod mladih obitelji sve veći trend, koji objeručke pozdravljam, imati vlastiti vrt, domaće voće i povrće, a to je u gradskoj vrevi teško izvedivo. Brojni ekonomski pokazatelji idu u korist Zagrebačkoj županiji, a od prošle godine ona se nalazi u IV., najrazvijenijoj skupini županija u Hrvatskoj. Smatram da je u današnje vrijeme pravi privilegij živjeti na području u kojem ruralno i urbano nisu suprotnosti već se međusobno nadopunjuju!

Stjepan Kožić na čelu je Zagrebačke županije još od 2001. godine… Foto: Žarko Bašić/PIXSELL

Kako funkcionira suradnja Županije s gradovima i općinama u njezinu sastavu?

Naša suradnja očituje se kroz niz ostvarenih zajedničkih projekata od izgradnje škole, obnove cesta, kupnje udžbenika… do županijskih potpora općinama i gradovima za projekte u infrastrukturi, poljoprivredi, gospodarstvu te sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i tehničke pomoći za prijavu projekata na EU natječaje. Samo u prošloj godini te potpore iznosile su više od 25 milijuna kuna. Svakom gradu i općini treba ostaviti mogućnost da se razvija u smjeru kojem želi, a kad je riječ o ključnim pitanjima važno je da svi možemo sjesti za isti stol i usuglasiti stajališta.

Županija već godinama značajan dio sredstava odvaja za obrazovanje, smatrate li to najvažnijim segmentom našeg društva?

Bez obrazovanja naš daljnji razvoj nema budućnosti i zato je obrazovanje u Zagrebačkoj županiji najveći prioritet, što se vidi prvenstveno iz proračunskih izdvajanja. Naravno, najveći dio njih čini kapitalna izgradnja po kojoj smo definitivno prvaci u Hrvatskoj. Nema školske godine, a da ne izgradimo ili obnovimo školu. Prošla jesen bila je najbolji primjer – OŠ Bistra, OŠ Kupljenovo, PŠ Desinec, obnovljena sportska dvorana u Kloštru Ivaniću, kroz koji tjedan bit će završena i nova sportska dvorana u Posavskim Bregima, a u tijeku su i radovi na energetskoj obnovi PŠ Kerestinec te OŠ Sveta Nedelja. Škole su žile kucavice velikog grada i male općine i. kako volim naglasiti, škola je zalog ostanka ljudi u našim ruralnim krajevima.

Mogli bismo reći da je ovo godina energetske obnove škola, ali i zgrada javne namjene! Veliki dio sredstava dolazi iz europskih fondova. Koliko je važno povlačenje europskih sredstava za ostvarenje županijskih projekata?

Iznimno važno! Nakon što smo niz godina kapitalnu izgradnju financirali isključivo županijskim sredstvima, europski fondovi su u tom segmentu postali naš glavni saveznik. Kada je riječ o prijavi na europske natječaje mislim da smo se stvarno usavršili jer redom nam dolaze samo pozitivne odluke o sufinanciranju energetske obnove europskim sredstvima. Kada govorimo o prosvjeti riječ je o obnovi 5 škola za što je očekivan maksimalni povrat u iznosu od 32 milijuna kuna, dok je isto toliko osigurala i Županija. Tu je i obnova domova zdravlja koja u ukupnoj vrijednosti doseže iznos od 9,2 milijuna kuna od čega je nešto više od pola bespovratno. Za nas su dostupna EU sredstva prilika koja se ne propušta i koju planiramo maksimalno iskoristiti u sektoru energetske obnove ali i u onim kapitalnim projektima poput izgradnje Regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb-Istok i izgradnje širokopojasnog pristupa Internetu.

Foto: Željko Lukunić/PIXSELL

Zagrebačka županija ne odustaje od izmjene Mreže hitne medicine, potvrđeno je to i na posljednjoj sjednici Županijske skupštine. Što uskoro možemo očekivati po tom pitanju? Hoće li vaši zahtjevi uroditi plodom?

Ne odustajemo dok se ne ispune naši zahtjevi koji su i više nego opravdani! Za dodatne timove hitne medicine borimo se godinama. Tek 2016. godine na 35 postojećih timova dobili smo 15 dodatnih. Na tome smo bili zahvalni ali ne i zadovoljni. Nažalost nedovoljan broj timova prošlog je ljeta došao do izražaja u najgorem mogućem obliku, smrću mladića u Zaprešiću. Nastavljamo biti uporni i zahtijevamo novu Mrežu hitne medicine u kojoj na manje od 60 T1 timova ne pristajemo! Do tada, Županija ne čeka prekriženih ruku već u „kriznim“ ispostavama – Zaprešić, Samobor, Ivanić-Grad i Sveti Ivan Zelina sufinancira dodatne T1 timove s 2,5 milijuna kuna.

Prema podacima FINA-e, poduzetnici Zagrebačke županije su drugi u Hrvatskoj prema ostvarenom prihodu i netto dobiti. Što Županije može učiniti da u budućnosti barem zadržimo tu razinu?

Naši poduzetnici uistinu ostvaruju sjajne rezultate zahvaljujući kojima i županijski proračun iz godinu u godinu raste. To nam pak omogućuje da gradimo škole, dvorane, ceste te dodatno razvijamo poduzetničke zone. Naravno, svake godine kreiramo i naše pakete bespovratnih poduzetničkih potpora u skladu sa stvarnim potrebama na tržištu, a velik broj prijava potvrđuje kako su mjere pogođene. Tako je u 2018. godini Županija dodijelila potpore za 226 poduzetnika u iznosu većem od 8,5 milijuna kuna, a u travnju se očekuju raspisivanje natječaja za ovu godinu, pa koristim prigodu da pozovem sve zainteresirane poduzetnike da nam se jave. Nastavljamo i sa subvencioniranjem kamata na kredite kao i sufinanciranjem nastupa poduzetnika na domaćim i inozemnim sajmovima. Ono što poduzetnici i potencijalni investitori očekuju i zaslužuju je brzu i učinkovitu javnu upravu prilikom rješavanja određenih pitanja koja su u našoj nadležnosti. Tu prije svega mislim na brzo ishođenje dokumentacije za građenje, kao i dodatna pomoć i savjeti od strane županijskih i gradskih poduzetničkih potpornih institucija. Investitorima smo na raspolaganju od 0 do 24 h, pratimo ih i u razvoju njihove investicije, a dobiti građevinsku dozvolu u Zagrebačkoj županiji u roku 24 sata nije nemoguća misija, već standard.

Župan Kožić često navraća u Veliku Goricu, najveći grad u županiji…. Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Koliko je naša Županija pogođena valom iseljavanja, koji je u puno većoj mjeri zahvatio neke druge dijelove Hrvatske? Što Zagrebačka županija može ponuditi mladima da ostanu ovdje?

Zagrebačka županija nije otok i sve što se događa u okruženju događa se i kod nas. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017. godini odselilo je 6298, a uselilo 4658 što znači da je saldo ukupne migracije u minusu za 1640 ljudi. Na razini Hrvatske pozitivan migracijski saldo imaju samo grad Zagreb i Istra. Čitav je niz mjera kojima pokušavamo mlade zadržati u Županiji, od gradnje škola i dvorana kako u urbanim tako i ruralnim područjima, besplatnih udžbenika za osnovnoškolce, jednokratne naknade za svako novorođeno dijete, ali općenito stvaranja uvjete za kvalitetno gospodarsko okruženje jer složit ćete se samnom dobra primanja su osnovni preduvjet za kvalitetan život. Poduzetnici i obrtnici sve češće se žale na manjak radne snage, a uzmemo li u obzir pozitivne rezultate koje ostvaruju, vjerujemo kako će doći i do rasta plaća, a time i manje iseljavanja.

Kako ste u emotivnom smislu podnijeli odlazak iz HSS-a? Kakvi su planovi Vaše političke opcije “Stjepan Kožić – nezavisna lista”?

Iskreno, bilo mi je jako teško. Više od 20 godina svog života dao sam toj stranci. Međutim više ne žalim, jer HSS kao stranka okrenuta selu i malom čovjeku više ne postoji. Ime stranke je ostalo, ali sve ostalo je neprepoznatljivo. Iz toga razloga odlučio samo se za osnovati svoju stranku, a s 8 članova druga smo po brojnosti stranka u Županskoj skupštini. U zadnje vrijeme pljušte optužbe da HSS vraća kredit za moju kampanju. Županijska organizacija HSS-a imala je na računu oko 1,3 milijuna kuna, ali prije kampanje odlučeno je da se digne kredit u iznosu oko 2,5 milijuna kuna. Na moju kampanju utrošeno je 533.084 kuna što je jasno vidljivo iz financijskog izvješća koje sam podnio. Međutim isti ti koji su glasni u napadanju i žale se da otplaćuju moj mandat, zaboravili su spomenuti da na račun bivših članova HSS-a danas članova nezavisne liste Stjepan Kožić dobivaju 717.300 kuna godišnje od strane Zagrebačke županije koja temeljem zakona financira rad stranaka. Pa sad zbrojite i sve će vam biti jasno. Lijepo je da se HSS hvali kako je financirao moju kampanju ali se pritom vješto izbjegava pohvaliti kako su kupili dva jako dobra automobila.

Foto: Davor Višnjić/PIXSELL

Kako ste općenito zadovoljni klimom u hrvatskom društvu, što političari mogu napraviti da ona bude bolja?

Volio bih da je klima pozitivnija. Imamo najljepšu zemlju na svijetu, ali čini mi se da je ne cijenimo i ne razvijamo dovoljno. Ljudi su nezadovoljni, u Saboru je nerijetko cirkus, a i mediji dodatno potpiruju negativnu klimu. Uzmimo za primjer iseljavanje. Svaki dan možete pročitati kako je nekome odlično u Irskoj, Švedskoj, ali rijetko se može naći članak o svim onim ljudima koji su se razočarani vratili, a njih itekako ima. Svi smo odgovorni, a naravno na političarima je najveća odgovornost jer su im ljudi dali povjerenje da upravljajući s općinom, gradom županijom ili državom sustavno podižu kvalitetu života.

Kako biste opisali svoj život izvan politike? Imate li vremena za svoj vinograd, postoje li još neki načini kako se opuštate od posla?

Slobodnog vremena imam malo, ali kad ga imam najradije ga dijelim s obitelji i prijateljima ili uživam u dobroj knjizi. Moram priznati da je brigu u vinogradu preuzela mlađa generacija, ali naravno kad je berba svi radimo.

Moja županija

Mikročipiraj i ne ostavljaj psa na ulici!

Javnim pozivom Županije na raspolaganju je čak 300 tisuća kuna, a prijave su otvorene do 3. srpnja 2019. godine. Cilj je da svaki pas bude mikročipiran kako bi se smanjio broj napuštenih pasa

Objavljeno

on

Zagrebačka županija uputila je javni poziv gradovima i općinama svog područja vrijedan 300.000 kuna u okviru Programa kontrole populacije napuštenih pasa. Sredstva namijenjena su označavanju pasa mikročipom, a javni poziv otvoren je do 3. srpnja 2019. godine.

Maksimalni iznos potpore koji grad ili općina može ostvariti temeljem ovog javnog poziva je 50.000 kuna. Gradovi i općine s područja Zagrebačke županije osiguravaju nadzor provedbe obveznog mikročipiranja pasa određenog propisom o veterinarstvu kod posjednika pasa, a čiji psi nisu evidentirani u Upisniku kućnih ljubimaca.

Prijava na javni poziv vrši se putem sustava ePrijave tako da se prvo ispuni obrazac predviđen za spomenutu namjenu, a potom učita propisana dokumentacija u sustav za prijavu projekata. Dovršeni prijavni obrazac potrebno isprintati i potpisati, te ovjeriti i poslati najkasnije sedam dana od dana ispunjavanja ePrijave, (bez već priložene propisane dokumentacije), preporučenom poštom.

Adresa na koju je takav prijavni obrazac potrebno poslati je: Zagrebačka županija, Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb. Tekst javnog poziva i upute za prijavitelje dostupni su na stranicama Županije, a više informacija možete dobiti pozivom na kontakt broj 01/6009-426.

Nastavi čitati

Moja županija

‘Penzići’ preuzeli grad na jedan vikend: ‘Ovoga nema nigdje u Hrvatskoj…’

Velika Gorica je ovog vikenda domaćin 25. susreta umirovljenika Zagrebačke županije, na kojem se okupilo 1550 umirovljenika. Natjecali su se u šahu, beli, pikadu, povlačenju užeta… A u nedjelju je na rasporedu susret zborova

Objavljeno

on

Ogroman šator dočekao je Velikogoričane u subotu ujutro usred Parka Franje Tuđmana, a u njemu – stotine ljudi. Najlakše bi ih bilo na prvu opisati kao “ljude treće životne dobi”, ali energijom i pozitivom koju su donijeli u gradsko središte, unatoč neizdrživim vrućinama, pokazali su koliko su i dalje aktivni, uspješni u borbi s godinama. Natpis iznad centralne bine davao je odgovor na pitanje što se tu točno događa. Pisalo je: “25. susreti umirovljenika Zagrebačke županije”.

– Svake godine se održava ovakav susret, svake godine u drugom gradu ili općini na području Županije. Ovogodišnji susret čine sportska natjecanja u subotu, u kojima je sudjelovalo 155 ekipa, a u nedjelju je susret zborova. Dakle, cijeli vikend je ovdje u Velikoj Gorici u znaku umirovljenika – pojasnila nam je Nadica Žužak, zamjenica župana Stjepana Kožića.

Najave su govorile kako će naših dragih “penzića” u Velikoj Gorici biti više od 1500, zvučalo je gotovo nestvarno, ali pokazalo se da su najave bile čak i skromnije od realnosti.

– Zadovoljan sam, kako ne bih bio, 1550 ljudi se okupilo ovdje, natječu se u sedam disciplina, a u natjecanjima ih sudjeluje 1050. To su brojke koja nema nijedna županija u Hrvatskoj, no svjesni smo da bi sve ovo bilo teško izvedimo da nema podrške iz naše Županije, koja nas vodi i financira. Svaka čast i županu Kožiću i cijeloj županijskoj skupštini, koja odobrava sredstva za naš rad. Mislim da su umirovljenici svojim dosadašnjim radom to i zaslužili – istaknuo je Josip Jakopač, predsjednik Udruge umirovljenika Zagrebačke županije.

– Drago mi je što su nam u goste došli vodeći ljudi naših gradova i općina, što je s nama i zamjenica župana Nadica Žužak, tako da je sve onako kako mora biti – dodao je Jakopač, a na njegove riječi nadovezala se i “prozvana”.

– Svojim dolaskom ovdje dokazali smo da dajemo podršku našim umirovljenicima, i to ne samo na deklarativnoj razini, nego i kad treba financirati njihove projekte. Iz županijskog proračuna svake godine izdvajamo milijun kuna za ove udruge, a broj okupljenih ovdje u Velikoj Gorici pokazuje da su umirovljenici, ljudi treće životne dobi, koji su stvarali ovo društvo, i dalje itekako aktivni. Natječu se, druže se… – kazala je zamjenica Žužak.

Odmah u blizini dežuralo je dvoje kola Hitne pomoći, zlu ne trebalo, a umirovljenici su u pauzama između svojih natjecanja osvježenje tražili i po okolnim kafićima. Onako sa strane, djelovalo je da su barem na trenutak zaboravili sve životne poteške, često i borbe za egzistenciju…

– Kad govorimo o njihovim mirovinama, mi kao Županija ne možemo značajnije pomoći, ostaje nam jedino ovako dati podršku, kroz njihove aktivnosti. No dok ima zdravlja i ovakvog zajedništva, kojem možemo ovdje svjedočiti, čak i ta činjenica da im je teško zbog malih mirovina nekako padne u drugi plan. I sigurno je da ćemo podršku našim umirovljenicima davati i dalje – istaknula je Nadica Žužak.

I prvi čovjek županijske udruge umirovljenika, naravno, svjestan je s kakvim se sve teškoćama ljudi susreću.

– Naša Županija je toliko velika da imamo i bogatih i siromašnih umirovljenika. Ovo drugo se pogotovo odnosi na poljoprivredne mirovine, s kojima je ljudima ipak puno teže. Konkretno, Velika Gorica ima najbolji prosjek mirovina u Zagrebačkoj županiji, nakon nje ide Samobor, pa Sveta Nedjelja, Brdovec… Međutim, čak i ovdje imamo puno tih poljoprivrednih mirovina, u Pokupskom, Kravarskom i još nekim mjestima, što znači da su one puno manje. U Velikoj Gorici je prosjek 2600 kuna, a u Pokupskom 1050. Jasno je da se radi o ogromnoj razlici – rekao je Jakopač pa zaključio:

– Inače, mi nastojimo sve te ljude kroz druge vidove druženja upoznati, biti s njima. Oni su samostalni u radu, u svojim udrugama, druže se, idu na more… Udruga im pomaže financijski, plati autobus ili tako nešto. Da toga nema, bilo bi puno lošije, ovako je to podnošnjivo.

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Mikulčić i Matković zlatni na izložbi vina kontinentalne Hrvatske

Ocjenjivačka komisija kušala je ove godine 300 pristiglih vina, od čega su njih 177 proizveli vinari iz Zagrebačke županije, a čak pet vinara goričkog područja dalo je na ocjenjivanje svoja vina

Objavljeno

on

Izborna berba prosušenih bobica traminca, ubranih 2017., šampionsko je vino 51. izložbe vina kontinentalne Hrvatske, održane u Svetom Ivanu Zelini. Isto vino, odnjegovano u podrumu Josipa Rajakovića, u vinogorju Krašić, šampion je ocjenjivanja vina Zagrebačke županije.

Župan Stjepan Kožić je prilikom otvorenja ove izložbe istaknuo kako se kvaliteta vina proizvedenih diljem Zagrebačke županije ogleda što kroz domaća, to kroz natjecanja na nacionalnom nivou.

– Jedna smo od najuspješnijih vinogradarsko-vinarskih županija u Hrvatskoj. Kvalitetu naših vina iznjedrilo je znanje, iskustvo, ali siguran sam i dio onoga što Županija ulaže u vinogradare i vinare – rekao je župan Stjepan Kožić.

Na ovoj izložbi pred ocjenjivački sud svoja vina izložilo je pet goričkih vinara, a gospodin Vlado Mikulčić, predsjednik Udruge vinogradara i vinara Grozd Velika Gorica otkrio nam je koje sorte su predstavili naši vinari.

– Osobno sam se predstavio s našom autohtonom sortom Škrlet, Franjo Matković sa svojim pet vina, Željko Varišić i Stjepan Lučan predstavili su mješavine, te Stjepan Lacković koji je na ocjenjivanje dao svoj Cabernet Sauvignon. Postigli smo odlične rezultate. Naš Franjo Matković osvojio je zlatnu diplomu za svoj Bijeli Pinot i mješavinu bijelih sorti, kao i ja za svoj Škrlet, te naša tri vinara koji su dobili srebra i dvije bronce. Možemo reći da je 2018. godina uz 2013. godinu jedna od najboljih vinogradarskih godina u posljednjem desetljeću. Nadamo se da će i ova godina biti tako uspješna – rekao je Vlado Mikulčić.

Nastavi čitati

Reporter 383 - 19.06.2019.

Facebook

Izdvojeno