Poveži se s nama

Moja županija

Župan Kožić: ‘Privilegij je živjeti tu, gdje se urbano nadopunjuje s ruralnim’

Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, u velikom intervjuu govori o razvoju kraja u kojem živimo, planovima za budućnost, načinima kako zadržati mlade u Hrvatskoj, ali i o osobnom doživljaju odlaska iz HSS-a, o svom slobodonom vremenu…

Objavljeno

Kako biste usporedili stanje i život u Zagrebačkoj županiji 2001. kad ste postali župan i danas?

Zagrebačka županija od 2001. godine do danas postala je od predgrađa Zagreba mjestom ugodnim za život i rad te iznimno poželjnim za investicije. Nekadašnje livade izrasle su u poduzetničke zone u kojima posluje preko 300 europskih i domaćih tvrtki – König Metall, Logistički centri Kaufland i RALU, Lagermax, Mihoković metal solutions, Pliva, IKEA, Rimac automobili… Iza nas su milijuni uloženog novca koji su dali itekako uspješne rezultate. Tu je i više od 50 objekata izgrađenih u školstvu, kilometri i kilometri izgrađene prometne i komunalne infrastrukture koji nisu ostali mrtvo slovo predizbornog programa nego su realizirani na korist svih žitelja Zagrebačke županije. Stanje najbolje pokazuju i brojke. Kad sam 2001. godine postao župan proračun je iznosio 104 milijuna kuna. Danas, u 2019. godini izvorni proračun iznosi 411 milijuna kuna, a konsolidirani 812 milijuna kuna.

Koje su, po Vašem mišljenju, prednosti života u Zagrebačkoj županiji u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj?

Jedan od velikih prednosti je da Zagrebačka županija okružuje hrvatsku metropolu i gotovo 100.000 naših žitelja dnevno migrira prema Zagrebu na posao ili školovanje. Koliko god se županija razvila u poduzetničkom smislu, uspjeli smo očuvati prirodu, čistoću vode i zraka i ostati zeleni prsten metropole. Danas je kod mladih obitelji sve veći trend, koji objeručke pozdravljam, imati vlastiti vrt, domaće voće i povrće, a to je u gradskoj vrevi teško izvedivo. Brojni ekonomski pokazatelji idu u korist Zagrebačkoj županiji, a od prošle godine ona se nalazi u IV., najrazvijenijoj skupini županija u Hrvatskoj. Smatram da je u današnje vrijeme pravi privilegij živjeti na području u kojem ruralno i urbano nisu suprotnosti već se međusobno nadopunjuju!

Stjepan Kožić na čelu je Zagrebačke županije još od 2001. godine… Foto: Žarko Bašić/PIXSELL

Kako funkcionira suradnja Županije s gradovima i općinama u njezinu sastavu?

Naša suradnja očituje se kroz niz ostvarenih zajedničkih projekata od izgradnje škole, obnove cesta, kupnje udžbenika… do županijskih potpora općinama i gradovima za projekte u infrastrukturi, poljoprivredi, gospodarstvu te sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i tehničke pomoći za prijavu projekata na EU natječaje. Samo u prošloj godini te potpore iznosile su više od 25 milijuna kuna. Svakom gradu i općini treba ostaviti mogućnost da se razvija u smjeru kojem želi, a kad je riječ o ključnim pitanjima važno je da svi možemo sjesti za isti stol i usuglasiti stajališta.

Županija već godinama značajan dio sredstava odvaja za obrazovanje, smatrate li to najvažnijim segmentom našeg društva?

Bez obrazovanja naš daljnji razvoj nema budućnosti i zato je obrazovanje u Zagrebačkoj županiji najveći prioritet, što se vidi prvenstveno iz proračunskih izdvajanja. Naravno, najveći dio njih čini kapitalna izgradnja po kojoj smo definitivno prvaci u Hrvatskoj. Nema školske godine, a da ne izgradimo ili obnovimo školu. Prošla jesen bila je najbolji primjer – OŠ Bistra, OŠ Kupljenovo, PŠ Desinec, obnovljena sportska dvorana u Kloštru Ivaniću, kroz koji tjedan bit će završena i nova sportska dvorana u Posavskim Bregima, a u tijeku su i radovi na energetskoj obnovi PŠ Kerestinec te OŠ Sveta Nedelja. Škole su žile kucavice velikog grada i male općine i. kako volim naglasiti, škola je zalog ostanka ljudi u našim ruralnim krajevima.

Mogli bismo reći da je ovo godina energetske obnove škola, ali i zgrada javne namjene! Veliki dio sredstava dolazi iz europskih fondova. Koliko je važno povlačenje europskih sredstava za ostvarenje županijskih projekata?

Iznimno važno! Nakon što smo niz godina kapitalnu izgradnju financirali isključivo županijskim sredstvima, europski fondovi su u tom segmentu postali naš glavni saveznik. Kada je riječ o prijavi na europske natječaje mislim da smo se stvarno usavršili jer redom nam dolaze samo pozitivne odluke o sufinanciranju energetske obnove europskim sredstvima. Kada govorimo o prosvjeti riječ je o obnovi 5 škola za što je očekivan maksimalni povrat u iznosu od 32 milijuna kuna, dok je isto toliko osigurala i Županija. Tu je i obnova domova zdravlja koja u ukupnoj vrijednosti doseže iznos od 9,2 milijuna kuna od čega je nešto više od pola bespovratno. Za nas su dostupna EU sredstva prilika koja se ne propušta i koju planiramo maksimalno iskoristiti u sektoru energetske obnove ali i u onim kapitalnim projektima poput izgradnje Regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb-Istok i izgradnje širokopojasnog pristupa Internetu.

Foto: Željko Lukunić/PIXSELL

Zagrebačka županija ne odustaje od izmjene Mreže hitne medicine, potvrđeno je to i na posljednjoj sjednici Županijske skupštine. Što uskoro možemo očekivati po tom pitanju? Hoće li vaši zahtjevi uroditi plodom?

Ne odustajemo dok se ne ispune naši zahtjevi koji su i više nego opravdani! Za dodatne timove hitne medicine borimo se godinama. Tek 2016. godine na 35 postojećih timova dobili smo 15 dodatnih. Na tome smo bili zahvalni ali ne i zadovoljni. Nažalost nedovoljan broj timova prošlog je ljeta došao do izražaja u najgorem mogućem obliku, smrću mladića u Zaprešiću. Nastavljamo biti uporni i zahtijevamo novu Mrežu hitne medicine u kojoj na manje od 60 T1 timova ne pristajemo! Do tada, Županija ne čeka prekriženih ruku već u „kriznim“ ispostavama – Zaprešić, Samobor, Ivanić-Grad i Sveti Ivan Zelina sufinancira dodatne T1 timove s 2,5 milijuna kuna.

Prema podacima FINA-e, poduzetnici Zagrebačke županije su drugi u Hrvatskoj prema ostvarenom prihodu i netto dobiti. Što Županije može učiniti da u budućnosti barem zadržimo tu razinu?

Naši poduzetnici uistinu ostvaruju sjajne rezultate zahvaljujući kojima i županijski proračun iz godinu u godinu raste. To nam pak omogućuje da gradimo škole, dvorane, ceste te dodatno razvijamo poduzetničke zone. Naravno, svake godine kreiramo i naše pakete bespovratnih poduzetničkih potpora u skladu sa stvarnim potrebama na tržištu, a velik broj prijava potvrđuje kako su mjere pogođene. Tako je u 2018. godini Županija dodijelila potpore za 226 poduzetnika u iznosu većem od 8,5 milijuna kuna, a u travnju se očekuju raspisivanje natječaja za ovu godinu, pa koristim prigodu da pozovem sve zainteresirane poduzetnike da nam se jave. Nastavljamo i sa subvencioniranjem kamata na kredite kao i sufinanciranjem nastupa poduzetnika na domaćim i inozemnim sajmovima. Ono što poduzetnici i potencijalni investitori očekuju i zaslužuju je brzu i učinkovitu javnu upravu prilikom rješavanja određenih pitanja koja su u našoj nadležnosti. Tu prije svega mislim na brzo ishođenje dokumentacije za građenje, kao i dodatna pomoć i savjeti od strane županijskih i gradskih poduzetničkih potpornih institucija. Investitorima smo na raspolaganju od 0 do 24 h, pratimo ih i u razvoju njihove investicije, a dobiti građevinsku dozvolu u Zagrebačkoj županiji u roku 24 sata nije nemoguća misija, već standard.

Župan Kožić često navraća u Veliku Goricu, najveći grad u županiji…. Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Koliko je naša Županija pogođena valom iseljavanja, koji je u puno većoj mjeri zahvatio neke druge dijelove Hrvatske? Što Zagrebačka županija može ponuditi mladima da ostanu ovdje?

Zagrebačka županija nije otok i sve što se događa u okruženju događa se i kod nas. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017. godini odselilo je 6298, a uselilo 4658 što znači da je saldo ukupne migracije u minusu za 1640 ljudi. Na razini Hrvatske pozitivan migracijski saldo imaju samo grad Zagreb i Istra. Čitav je niz mjera kojima pokušavamo mlade zadržati u Županiji, od gradnje škola i dvorana kako u urbanim tako i ruralnim područjima, besplatnih udžbenika za osnovnoškolce, jednokratne naknade za svako novorođeno dijete, ali općenito stvaranja uvjete za kvalitetno gospodarsko okruženje jer složit ćete se samnom dobra primanja su osnovni preduvjet za kvalitetan život. Poduzetnici i obrtnici sve češće se žale na manjak radne snage, a uzmemo li u obzir pozitivne rezultate koje ostvaruju, vjerujemo kako će doći i do rasta plaća, a time i manje iseljavanja.

Kako ste u emotivnom smislu podnijeli odlazak iz HSS-a? Kakvi su planovi Vaše političke opcije “Stjepan Kožić – nezavisna lista”?

Iskreno, bilo mi je jako teško. Više od 20 godina svog života dao sam toj stranci. Međutim više ne žalim, jer HSS kao stranka okrenuta selu i malom čovjeku više ne postoji. Ime stranke je ostalo, ali sve ostalo je neprepoznatljivo. Iz toga razloga odlučio samo se za osnovati svoju stranku, a s 8 članova druga smo po brojnosti stranka u Županskoj skupštini. U zadnje vrijeme pljušte optužbe da HSS vraća kredit za moju kampanju. Županijska organizacija HSS-a imala je na računu oko 1,3 milijuna kuna, ali prije kampanje odlučeno je da se digne kredit u iznosu oko 2,5 milijuna kuna. Na moju kampanju utrošeno je 533.084 kuna što je jasno vidljivo iz financijskog izvješća koje sam podnio. Međutim isti ti koji su glasni u napadanju i žale se da otplaćuju moj mandat, zaboravili su spomenuti da na račun bivših članova HSS-a danas članova nezavisne liste Stjepan Kožić dobivaju 717.300 kuna godišnje od strane Zagrebačke županije koja temeljem zakona financira rad stranaka. Pa sad zbrojite i sve će vam biti jasno. Lijepo je da se HSS hvali kako je financirao moju kampanju ali se pritom vješto izbjegava pohvaliti kako su kupili dva jako dobra automobila.

Foto: Davor Višnjić/PIXSELL

Kako ste općenito zadovoljni klimom u hrvatskom društvu, što političari mogu napraviti da ona bude bolja?

Volio bih da je klima pozitivnija. Imamo najljepšu zemlju na svijetu, ali čini mi se da je ne cijenimo i ne razvijamo dovoljno. Ljudi su nezadovoljni, u Saboru je nerijetko cirkus, a i mediji dodatno potpiruju negativnu klimu. Uzmimo za primjer iseljavanje. Svaki dan možete pročitati kako je nekome odlično u Irskoj, Švedskoj, ali rijetko se može naći članak o svim onim ljudima koji su se razočarani vratili, a njih itekako ima. Svi smo odgovorni, a naravno na političarima je najveća odgovornost jer su im ljudi dali povjerenje da upravljajući s općinom, gradom županijom ili državom sustavno podižu kvalitetu života.

Kako biste opisali svoj život izvan politike? Imate li vremena za svoj vinograd, postoje li još neki načini kako se opuštate od posla?

Slobodnog vremena imam malo, ali kad ga imam najradije ga dijelim s obitelji i prijateljima ili uživam u dobroj knjizi. Moram priznati da je brigu u vinogradu preuzela mlađa generacija, ali naravno kad je berba svi radimo.

Kultura

FOTO: eTwining projekt ‘Uskrs u mojem zavičaju’ u izvedbi učenika Srednje strukovne škole

Objavljeno

on

26.02.2021. Velika Gorica. eTwining projekt Uskrs u mojem zavičaju u izvedbi učenika Srednje strukovne škole. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Učenici Srednje strukovne škole i njihovi nastavnici predstavili su danas u holu srednjoškolskog centra ‘eTwining projekt Uskrs u mojem zavičaju’. Prikaz uskrsnih turopoljskih običaja, uglavnom vezanih uz pripremu hrane i prezentaciju blagdanskog stola pripremila je Sanja Gršetić, nastavnica Praktične obuke konobara. Osmislila je i skeč na autohtonom turopoljskom narječju. Drugi dio skeča na engleskom jeziku osmislila je Sanja Cmrečnjak, nastavnica Hrvatskog jezika.

26.02.2021. Velika Gorica. eTwining projekt Uskrs u mojem zavičaju u izvedbi učenika Srednje strukovne škole. Foto: David Jolić/cityportal.hr

U pripremi hrane sudjelovala je i Katica Birek, nastavnica Praktične nastave pomoćnih kuhara i slastičara. Prigodne korizmene plakate uradila je Dragica Marković, nastavnica Vjeronauka. Za digitalnu obradu aktivnosti pobrinula se Nataša Sirković, nastavnica elektrotehničke grupe predmeta.

26.02.2021. Velika Gorica. eTwining projekt Uskrs u mojem zavičaju u izvedbi učenika Srednje strukovne škole. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Scenski prikaz turopoljskih običaja predstavili su sljedeći učenici: Katarina Pavunčec, Stjepan Zgurić, Kristijan Popovčić (svi 3.d), Aleksandra Kos (1.h) i Sanja Čibarić (3.d). Pisanice su uradili Anamarija Šitum i Jurica Antolović, a uskrsnu košaricu uradila je Elma Mašić (svi 3.d). Posebnu pohvalu za pripremu hrane zaslužio je Bernard Kancir (3.d) za samostalnu izradu figura od kruha (uskrsni zec, medo i križ). Predstavu su snimali: Lovro Lipovšćak, Danijel Božurić (oba 3.f), Kristijan Fiket, Elma Mašić (oboje 3.d), Nikola Šurina (2.f), Antonio Puljak (1.f) i Matija Antolić (1.j). Za izradu GIF čestitke zadužen je Mihael Vražić (3.f), a za montažu video snimke Matej Božurić (3.f).

26.02.2021. Velika Gorica. eTwining projekt Uskrs u mojem zavičaju u izvedbi učenika Srednje strukovne škole. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Autorica projekta ‘eTwining projekt Uskrs u mojem zavičaju’ je učiteljica Jasminka Podlejan (Osnovna škola Pokupsko). Predviđeno trajanje projekta je od početka veljače do kraja travnja 2021. godine. Partneri projekta su nekoliko osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj.

Galerija fotografija

Nastavi čitati

Moja županija

Otvoren natječaj za Nagradu tehničke kulture ‘Rudolf Perešin’

Natječaj je otvoren do 31. ožujka

Objavljeno

on

Zajednica tehničke kulture Zagrebačke županije raspisala je natječaj za dodjelu županijske Nagrade tehničke kulture “Rudolf Perešin” za 2020. godinu.

Nagrada tehničke kulture “Rudolf Perešin” dodjeljuje se za iznimna postignuća ostvarena dragovoljnim ili profesionalnim stvaralačkim, pedagoškim, stručnim, znanstvenim, publicističkim, promidžbenim i organizacijskim sudjelovanjem i radom u tehničkoj kulturi te za prinos u postizanju ciljeva i razvitku vlastite djelatnosti i tehničke kulture. Spomenuta nagrada dodjeljuje se u dvije kategorije, i to kao: nagrada za životno djelo i godišnja nagrada.

Iz Zajednice tehničke kulture Zagrebačke županije pozivaju sve zainteresirane da im prijedloge za Nagradu dostave najkasnije do 31. ožujka.

Nastavi čitati

Moja županija

Dugo Selo dobit će šest kilometara dugu biciklističku stazu

Projekt je vrijedan sedam milijuna kuna

Objavljeno

on

Grad Dugo Selo potpisao je sredinom prošle godine s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju pješačko-biciklističkih staza .

Izgradnjom biciklističkih staza želi se povećati udio biciklističkog prometa i putnika u javnom prijevozu, čime bi se ostvario niz pozitivnih učinaka. Postojeće stanje mreže biciklističkih staza i infrastrukture, je vrlo loše, odnosno može se reći da mreža niti ne postoji, jer trenutnih 2.680 metara staza na istoku i zapadu grada ne prolaze samim središtem Dugog Sela, te ne doprinose njegovom povezivanju.

– Imamo novu biciklističku stazu koja će ići kroz Poduzetničku zonu, koja je pri kraju. Time ćemo dobiti Sjevernu i Južnu biciklističku stazu. U suradnji s Vodovodom i odvodnjom, Grad Dugo selo planira infrastrukturne radove u Ulici Josipa Zorića. Pri kraju tih radova, dok još uvijek ta glavna gradska prometnica bude raskopana, krenuti će se s izgradnjom biciklističke staze kroz centar Grada – kazao je gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 7.029.777,49 kuna, za koji su dodijeljena bespovratna sredstva EU u iznosu od 2.804.172,05 kuna. Ostalih 4,2 milijuna kuna su osigurana iz proračuna Grada. Panian je kazao i kako je konačni cilj svih projekata imati dobru prometnu povezanost sa Zagrebom, te se sav taj promet usmjeriti na gradski i prigradski željeznički promet.

Pročelnik, a ujedno i voditelj ovog projekta Dean Dragičević kazao je da je sam projekt započeo još 2017. godine kada je Grad krenuo s planiranjem biciklističkih staza u Dugom Selu. Grad Zagreb je 2019. godine otvorio natječaj zagrebačke aglomeracije na koji se Dugo Selo javilo i dobio ga.

– Infrastrukturni dio projekta je sastavljen je od 3 dijela, gdje će biciklističke staze prolaziti kroz tri ulice. Krajnji rok završetka projekta je mjesec svibanj 2022. godine. Plan je da se do kraja proljeća, a najkasnije početkom ljeta ove godine završi proces javne nabave – rekao je Dragičević, te dodao da se krajem ljeta ili početkom jeseni kreće s izgradnjom.

Projektom je planirana izgradnja 5.992,43 metra novih pješačko-biciklističkih staza, te prenamjena dodatnih 5.261 metar pješačkih staza širine veće od dva metra u pješačko-biciklističke staze, na širem području Dugog Sela. Ovaj projekt se nastavlja na strategiju pametnog grada, te da se na dijelu staze u duljini od 800 metara staze predviđa postavljanje brojača prometa, punionice za mobitele i pametne klupe, sve ono što današnji „smart city“ treba imati, kazao je Dragičević.

Nastavi čitati

Reporter 401 - 18.02.2021.

Facebook

Izdvojeno