Poveži se s nama

Moja županija

Župan Kožić: ‘Privilegij je živjeti tu, gdje se urbano nadopunjuje s ruralnim’

Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, u velikom intervjuu govori o razvoju kraja u kojem živimo, planovima za budućnost, načinima kako zadržati mlade u Hrvatskoj, ali i o osobnom doživljaju odlaska iz HSS-a, o svom slobodonom vremenu…

Objavljeno

Kako biste usporedili stanje i život u Zagrebačkoj županiji 2001. kad ste postali župan i danas?

Zagrebačka županija od 2001. godine do danas postala je od predgrađa Zagreba mjestom ugodnim za život i rad te iznimno poželjnim za investicije. Nekadašnje livade izrasle su u poduzetničke zone u kojima posluje preko 300 europskih i domaćih tvrtki – König Metall, Logistički centri Kaufland i RALU, Lagermax, Mihoković metal solutions, Pliva, IKEA, Rimac automobili… Iza nas su milijuni uloženog novca koji su dali itekako uspješne rezultate. Tu je i više od 50 objekata izgrađenih u školstvu, kilometri i kilometri izgrađene prometne i komunalne infrastrukture koji nisu ostali mrtvo slovo predizbornog programa nego su realizirani na korist svih žitelja Zagrebačke županije. Stanje najbolje pokazuju i brojke. Kad sam 2001. godine postao župan proračun je iznosio 104 milijuna kuna. Danas, u 2019. godini izvorni proračun iznosi 411 milijuna kuna, a konsolidirani 812 milijuna kuna.

Koje su, po Vašem mišljenju, prednosti života u Zagrebačkoj županiji u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj?

Jedan od velikih prednosti je da Zagrebačka županija okružuje hrvatsku metropolu i gotovo 100.000 naših žitelja dnevno migrira prema Zagrebu na posao ili školovanje. Koliko god se županija razvila u poduzetničkom smislu, uspjeli smo očuvati prirodu, čistoću vode i zraka i ostati zeleni prsten metropole. Danas je kod mladih obitelji sve veći trend, koji objeručke pozdravljam, imati vlastiti vrt, domaće voće i povrće, a to je u gradskoj vrevi teško izvedivo. Brojni ekonomski pokazatelji idu u korist Zagrebačkoj županiji, a od prošle godine ona se nalazi u IV., najrazvijenijoj skupini županija u Hrvatskoj. Smatram da je u današnje vrijeme pravi privilegij živjeti na području u kojem ruralno i urbano nisu suprotnosti već se međusobno nadopunjuju!

Stjepan Kožić na čelu je Zagrebačke županije još od 2001. godine… Foto: Žarko Bašić/PIXSELL

Kako funkcionira suradnja Županije s gradovima i općinama u njezinu sastavu?

Naša suradnja očituje se kroz niz ostvarenih zajedničkih projekata od izgradnje škole, obnove cesta, kupnje udžbenika… do županijskih potpora općinama i gradovima za projekte u infrastrukturi, poljoprivredi, gospodarstvu te sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i tehničke pomoći za prijavu projekata na EU natječaje. Samo u prošloj godini te potpore iznosile su više od 25 milijuna kuna. Svakom gradu i općini treba ostaviti mogućnost da se razvija u smjeru kojem želi, a kad je riječ o ključnim pitanjima važno je da svi možemo sjesti za isti stol i usuglasiti stajališta.

Županija već godinama značajan dio sredstava odvaja za obrazovanje, smatrate li to najvažnijim segmentom našeg društva?

Bez obrazovanja naš daljnji razvoj nema budućnosti i zato je obrazovanje u Zagrebačkoj županiji najveći prioritet, što se vidi prvenstveno iz proračunskih izdvajanja. Naravno, najveći dio njih čini kapitalna izgradnja po kojoj smo definitivno prvaci u Hrvatskoj. Nema školske godine, a da ne izgradimo ili obnovimo školu. Prošla jesen bila je najbolji primjer – OŠ Bistra, OŠ Kupljenovo, PŠ Desinec, obnovljena sportska dvorana u Kloštru Ivaniću, kroz koji tjedan bit će završena i nova sportska dvorana u Posavskim Bregima, a u tijeku su i radovi na energetskoj obnovi PŠ Kerestinec te OŠ Sveta Nedelja. Škole su žile kucavice velikog grada i male općine i. kako volim naglasiti, škola je zalog ostanka ljudi u našim ruralnim krajevima.

Mogli bismo reći da je ovo godina energetske obnove škola, ali i zgrada javne namjene! Veliki dio sredstava dolazi iz europskih fondova. Koliko je važno povlačenje europskih sredstava za ostvarenje županijskih projekata?

Iznimno važno! Nakon što smo niz godina kapitalnu izgradnju financirali isključivo županijskim sredstvima, europski fondovi su u tom segmentu postali naš glavni saveznik. Kada je riječ o prijavi na europske natječaje mislim da smo se stvarno usavršili jer redom nam dolaze samo pozitivne odluke o sufinanciranju energetske obnove europskim sredstvima. Kada govorimo o prosvjeti riječ je o obnovi 5 škola za što je očekivan maksimalni povrat u iznosu od 32 milijuna kuna, dok je isto toliko osigurala i Županija. Tu je i obnova domova zdravlja koja u ukupnoj vrijednosti doseže iznos od 9,2 milijuna kuna od čega je nešto više od pola bespovratno. Za nas su dostupna EU sredstva prilika koja se ne propušta i koju planiramo maksimalno iskoristiti u sektoru energetske obnove ali i u onim kapitalnim projektima poput izgradnje Regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb-Istok i izgradnje širokopojasnog pristupa Internetu.

Foto: Željko Lukunić/PIXSELL

Zagrebačka županija ne odustaje od izmjene Mreže hitne medicine, potvrđeno je to i na posljednjoj sjednici Županijske skupštine. Što uskoro možemo očekivati po tom pitanju? Hoće li vaši zahtjevi uroditi plodom?

Ne odustajemo dok se ne ispune naši zahtjevi koji su i više nego opravdani! Za dodatne timove hitne medicine borimo se godinama. Tek 2016. godine na 35 postojećih timova dobili smo 15 dodatnih. Na tome smo bili zahvalni ali ne i zadovoljni. Nažalost nedovoljan broj timova prošlog je ljeta došao do izražaja u najgorem mogućem obliku, smrću mladića u Zaprešiću. Nastavljamo biti uporni i zahtijevamo novu Mrežu hitne medicine u kojoj na manje od 60 T1 timova ne pristajemo! Do tada, Županija ne čeka prekriženih ruku već u „kriznim“ ispostavama – Zaprešić, Samobor, Ivanić-Grad i Sveti Ivan Zelina sufinancira dodatne T1 timove s 2,5 milijuna kuna.

Prema podacima FINA-e, poduzetnici Zagrebačke županije su drugi u Hrvatskoj prema ostvarenom prihodu i netto dobiti. Što Županije može učiniti da u budućnosti barem zadržimo tu razinu?

Naši poduzetnici uistinu ostvaruju sjajne rezultate zahvaljujući kojima i županijski proračun iz godinu u godinu raste. To nam pak omogućuje da gradimo škole, dvorane, ceste te dodatno razvijamo poduzetničke zone. Naravno, svake godine kreiramo i naše pakete bespovratnih poduzetničkih potpora u skladu sa stvarnim potrebama na tržištu, a velik broj prijava potvrđuje kako su mjere pogođene. Tako je u 2018. godini Županija dodijelila potpore za 226 poduzetnika u iznosu većem od 8,5 milijuna kuna, a u travnju se očekuju raspisivanje natječaja za ovu godinu, pa koristim prigodu da pozovem sve zainteresirane poduzetnike da nam se jave. Nastavljamo i sa subvencioniranjem kamata na kredite kao i sufinanciranjem nastupa poduzetnika na domaćim i inozemnim sajmovima. Ono što poduzetnici i potencijalni investitori očekuju i zaslužuju je brzu i učinkovitu javnu upravu prilikom rješavanja određenih pitanja koja su u našoj nadležnosti. Tu prije svega mislim na brzo ishođenje dokumentacije za građenje, kao i dodatna pomoć i savjeti od strane županijskih i gradskih poduzetničkih potpornih institucija. Investitorima smo na raspolaganju od 0 do 24 h, pratimo ih i u razvoju njihove investicije, a dobiti građevinsku dozvolu u Zagrebačkoj županiji u roku 24 sata nije nemoguća misija, već standard.

Župan Kožić često navraća u Veliku Goricu, najveći grad u županiji…. Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Koliko je naša Županija pogođena valom iseljavanja, koji je u puno većoj mjeri zahvatio neke druge dijelove Hrvatske? Što Zagrebačka županija može ponuditi mladima da ostanu ovdje?

Zagrebačka županija nije otok i sve što se događa u okruženju događa se i kod nas. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017. godini odselilo je 6298, a uselilo 4658 što znači da je saldo ukupne migracije u minusu za 1640 ljudi. Na razini Hrvatske pozitivan migracijski saldo imaju samo grad Zagreb i Istra. Čitav je niz mjera kojima pokušavamo mlade zadržati u Županiji, od gradnje škola i dvorana kako u urbanim tako i ruralnim područjima, besplatnih udžbenika za osnovnoškolce, jednokratne naknade za svako novorođeno dijete, ali općenito stvaranja uvjete za kvalitetno gospodarsko okruženje jer složit ćete se samnom dobra primanja su osnovni preduvjet za kvalitetan život. Poduzetnici i obrtnici sve češće se žale na manjak radne snage, a uzmemo li u obzir pozitivne rezultate koje ostvaruju, vjerujemo kako će doći i do rasta plaća, a time i manje iseljavanja.

Kako ste u emotivnom smislu podnijeli odlazak iz HSS-a? Kakvi su planovi Vaše političke opcije “Stjepan Kožić – nezavisna lista”?

Iskreno, bilo mi je jako teško. Više od 20 godina svog života dao sam toj stranci. Međutim više ne žalim, jer HSS kao stranka okrenuta selu i malom čovjeku više ne postoji. Ime stranke je ostalo, ali sve ostalo je neprepoznatljivo. Iz toga razloga odlučio samo se za osnovati svoju stranku, a s 8 članova druga smo po brojnosti stranka u Županskoj skupštini. U zadnje vrijeme pljušte optužbe da HSS vraća kredit za moju kampanju. Županijska organizacija HSS-a imala je na računu oko 1,3 milijuna kuna, ali prije kampanje odlučeno je da se digne kredit u iznosu oko 2,5 milijuna kuna. Na moju kampanju utrošeno je 533.084 kuna što je jasno vidljivo iz financijskog izvješća koje sam podnio. Međutim isti ti koji su glasni u napadanju i žale se da otplaćuju moj mandat, zaboravili su spomenuti da na račun bivših članova HSS-a danas članova nezavisne liste Stjepan Kožić dobivaju 717.300 kuna godišnje od strane Zagrebačke županije koja temeljem zakona financira rad stranaka. Pa sad zbrojite i sve će vam biti jasno. Lijepo je da se HSS hvali kako je financirao moju kampanju ali se pritom vješto izbjegava pohvaliti kako su kupili dva jako dobra automobila.

Foto: Davor Višnjić/PIXSELL

Kako ste općenito zadovoljni klimom u hrvatskom društvu, što političari mogu napraviti da ona bude bolja?

Volio bih da je klima pozitivnija. Imamo najljepšu zemlju na svijetu, ali čini mi se da je ne cijenimo i ne razvijamo dovoljno. Ljudi su nezadovoljni, u Saboru je nerijetko cirkus, a i mediji dodatno potpiruju negativnu klimu. Uzmimo za primjer iseljavanje. Svaki dan možete pročitati kako je nekome odlično u Irskoj, Švedskoj, ali rijetko se može naći članak o svim onim ljudima koji su se razočarani vratili, a njih itekako ima. Svi smo odgovorni, a naravno na političarima je najveća odgovornost jer su im ljudi dali povjerenje da upravljajući s općinom, gradom županijom ili državom sustavno podižu kvalitetu života.

Kako biste opisali svoj život izvan politike? Imate li vremena za svoj vinograd, postoje li još neki načini kako se opuštate od posla?

Slobodnog vremena imam malo, ali kad ga imam najradije ga dijelim s obitelji i prijateljima ili uživam u dobroj knjizi. Moram priznati da je brigu u vinogradu preuzela mlađa generacija, ali naravno kad je berba svi radimo.

Moja županija

Postanite na tri godine član Savjeta mladih Zagrebačke županije

Kandidati moraju biti državljani Republike Hrvatske s prebivalištem ili boravištem na području županije, u dobi od 15 do navršenih 30 godina života…

Objavljeno

on

Županijska skupština Zagrebačke županije objavila je javni poziv za predlaganje kandidata za članove i zamjenike članova Savjeta mladih Zagrebačke županije.

– Savjet mladih Zagrebačke županije osniva se kao savjetodavno tijelo Zagrebačke županije s ciljem aktivnog sudjelovanja mladih u razvoju javne politike za mlade na području županije. Trinaest članova Savjeta mladih te trinaest zamjenskih članova, bira Županijska skupština Zagrebačke županije na mandat od tri godine – ističu iz Zagrebačke županije.

Pravo predlaganja kandidata za članove Savjeta imaju udruge koje su sukladno statutu ciljno i prema djelatnostima opredijeljene za rad s mladima i za mlade, učenička vijeća, studentski zborovi, pomladci političkih stranaka, sindikalnih ili strukovnih organizacija u Republici Hrvatskoj i neformalne skupine mladih od najmanje 50 mladih, a svi sa sjedištem na području županije. Prilikom isticanja kandidature za člana predlagatelji mogu predložiti samo jednog kandidata za člana te jednog kandidata za njegovog zamjenika. Kandidati moraju biti državljani Republike Hrvatske s prebivalištem ili boravištem na području županije, u dobi od 15 do navršenih 30 godina života.

Prijedlozi se podnose Odboru za izbor i imenovanja Županijske skupštine Zagrebačke županije do 3. studenoga 2021. godine.

 

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Plaketa “Zlatna kuna” otišla u ruke malog goričkog trgovačkog društva FILIPMETAL&PARTNER d.o.o.

Kriteriji za dodjelu plakete su pokazatelji likvidnosti, zaduženosti, profitabilnosti, povećanje zaposlenosti, poslovni prihodi, snaga poduzeća, materijalna i nematerijalna imovina..

Objavljeno

on

KLIMAOPREMA d.d. iz Samobora u konkurenciji velikih trgovačkih društva, Axilis d.o.o. iz Bregane u konkurenciji srednjih trgovačkih društava te FILIPMETAL&PARTNER d.o.o. iz Velike Gorice u konkurenciji malih trgovačkih društava dobitnici su plaketa „Zlatna kuna“ koje im je za postignute poslovne rezultate u 2020. godini dodijelila Hrvatska gospodarska komora – Komora Zagreb.

– Trebalo se preko noći prilagoditi novim uvjetima i ostati na nogama, proizvoditi i plasirati te pobrinuti se za sigurnost radnika. Za to su trebale vrhunske sposobnosti upravljanja poslovnim procesima i usmjeravanja razvoja, stoga su današnje nagrade tim vrjednije – rekao je Predsjednik HGK – Komore Zagreb Vitomir Klasić.

Kriteriji za dodjelu plakete su pokazatelji likvidnosti, zaduženosti, profitabilnosti, povećanje zaposlenosti, poslovni prihodi, snaga poduzeća, materijalna i nematerijalna imovina…

Dodjeljene plakete Zlatna kuna – foto:Zagrebačka županija

U ime Županije svečanosti dodjele plaketa prisustvovao je zamjenik župana Ervin Kolarec.

– U okolnostima pandemije i dvaju potresa, Županija je snažno stala uz svoje poduzetnike dodijelivši im u ove dvije prethodne godine gotovo 24 milijuna kuna bespovratnih potpora što se zasigurno pozitivno odrazilo i na zaposlenost i poslovanje poduzetnika –  naglasio je Kolarec dodavši da su županijski poduzetnici „vitalna žila kucavica“ županijskog gospodarstva.

Nastavi čitati

HOTNEWS

Zagrebačka županija domaćin sastanka hrvatske Vlade sa predstavnicima lokalne i regionalne vlasti

Plenković: “Vjerujem da je ova petogodišnja praksa stvorila jednu vrstu sinergije, povjerenja i intenzivnog zajedničkog rada.”

Objavljeno

on

Zagrebačka županija danas je bila domaćin sastanka Vlade RH sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina, koji je održan u Zaprešiću. Među ostalim, istaknuti su daljnji koraci u gospodarskom oporavku nakon potresa i pandemije, kao i poticanju poljoprivrede ali i pitanja Šengenskog i Europskog gospodarskog prostora. – Vjerujem da je ova petogodišnja praksa stvorila jednu vrstu sinergije, povjerenja i intenzivnog zajedničkog rada, a od našeg zadnjeg susreta mislim da smo kao Vlada djelovali brzo, odlučno i odvažno po tri ključna pitanja: odgovora na korona krizu, zatim uspješnu turističku sezonu te očuvanju radnih mjesta. – istaknuo je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

15.10.2021. – Zaprešić – Sastanak Vlade RH sa županima – Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Zamjenik župana Ervin Kolarec zahvalio je Vladi na podršci Zagrebačkoj županiji na svim dosadašnjim projektima a posebno je istaknuo projekt Rimac. – Milijarda i pol kuna iz Nacionalnog plana oporavka odobrena je za investiciju upravo u našoj županiji i to Mati Rimcu za istraživanje, razvoj i proizvodnju vozila, nove mobilnosti i prateće infrastrukture. Uz to, tvrtka Rimac automobili ove godine započeo je izgradnju 200 milijuna eura vrijednog kampusa, čime ne samo Zagrebačku županiju, već i Republiku Hrvatsku pozicioniraju na automobilsku kartu svijeta. – kazao je Kolarec.

15.10.2021. – Zaprešić – Sastanak Vlade RH sa županima – Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Predsjednik Hrvatske zajednice županija Danijel Marušić pohvalio je strategijski pristup Vlade koji utječe na kvalitetu života u lokalnoj zajednici. – Zdrava lokalna zajednica čini temelje i stupove nacionalnog, europskog i globalnog društva a na nama je da joj pružimo podršku i priliku za daljnji razvoj. – ustvrdio je. Gradonačelnik Zaprešića Željko Turk naglasio je kako iz radne atmosfere u suradnji s Vladom proizlaze mnogi projekti. – Kako na lokalnim nivoima, tako i preko regionalne razine a i u kontekstu Vlade, slijedimo zajednički cilj a to je bolji i kvalitetniji razvoj općina i gradova, te zajednice u cjelini. – zaključio je Turk.

15.10.2021. – Zaprešić – Sastanak Vlade RH sa županima – Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Nastavi čitati

Reporter 408 - 23.09.2021.

Facebook

Izdvojeno