Vijesti
Želio je biti pomorac i profesor latinskog, a postao medijska zvijezda
Bio je prvi Turbo limach u povijesti, prvi posao bio mu je u pilani, a svoje prve medijske korake napravio je upravo u Velikoj Gorici
Raditi posao koji voliš i koji te ispunjava kao osobu oduvijek je bila privilegija. A kad se u tom poslu ostvariš i svi znaju za tebe onda je jasno da to radiš svim srcem. Iako se mnogima čini jednostavno, biti medijski čovjek nije nimalo lako. Sve što je stvorio nije mu došlo preko noći, morao se itekao znojiti, rano ustajati, snalaziti se kako da dođe do svojeg doma u Sop Bukevski kad je zadnji bus prema tamo već otišao, no, borio se i hvatao se za svaku pruženu priliku da bi danas bio baš onakav kakvim ga većina zna, on je – Dalibor Petko.
Foto: Facebook.com/Dalibor Petko
– Kad sam bio dijete htio sam biti pjevač, pa me primilo da budem pomorac, a onda u jednom trenutku želja je bila postati profesor latinskog. Nikad nisam razmišljao da budem voditelj i mislim da je taj posao izabrao mene – priča mi i dodaje: “studirao sam promet, telekomunikacije i uvijek sam zamišljao kako ću raditi za nekog velikog teleoperatora.”
Ne zna se što je od svih njegovih maštanja ili studija bliže poslu kojim se bavi.
Foto: Facebook.com/Dalibor Petko
– Iako sam dijete sa sela, oduvijek sam znao da to nije za mene, kad sam morao okopavati kukuruz ili brati grašak, to sam preživljavao na način “broji do nekog broja” da mi vrijeme brže prođe. Tu mama nikad nije imala koristi od mene. Prvi posao koji sam radio bio je na pilani. Eto, baš sve me vodilo ovom današnjem poslu – govori kroz smijeh.
– Roditelji me nikad nisu ograničavali i pustili su me da ‘furam’ svoj film, ne sjećam se da sam ikad imao zabranu izlaska, da sam se trebao javiti doma do nekog vremena, to je vjerojatno posljedica toga što sam ja mlađi brat, moja sestra je odradila sve što je trebala i danas mi je čudno kad čujem da ljudi imaju zabrane. Ja ne pušim, nisam probao droge, rijetko pijem… – kaže Petko.
Milo dijete, rekli bismo, a i sam kroz smijeh govori kako je bio poput Brandona Walsha iz Beverly Hillsa, nije imao nijedan neopravdan izostanak u školi.
– Kao mali sam uvijek pjevao i to je trajalo dosta dugo, pjevao sam i kod zubara, i kod frizera i gdje god je trebalo ići, svi već znaju da sam nastupao i na Turbo limach showu, snimka s istog je svojevrsni viralni hit – podsjeća.
Imao je 12 godina kad je nastupio je u Turbo limach showu, nije imao strah od kamera i kako kaže nikad mu to nije bio problem. A ono što se pamti je to da je upravo Dalibor prvi turbo limach u povijesti.
– No, onda se dogodio pubertet u kojem sam bio povučen i samozatajan, prva tri razreda srednje škole sjedio sam u klupi i bio – nevidljiv! – kaže Petko.
Pitam ga kad je otkrio ovaj začarani svijet novinarstva, u koji kad uđeš više nema van…
– Pisao sam nešto za školski list što ne bih nazvao novinarstvom, ali svoje prve korake napravio sam u Glasniku Turopolja, pa sam prešao u Reporter, i upravo kroz novinarstvo u Velikoj Gorici naučio sam se ovom poslu. Prvi članak koji sam pisao bila je sjednica umirovljenika iz Bukevja, a prva velika tema bila je kako se pripremiti za zimu. Ali sve su to početci. Mene je uvijek zanimala estrada i show business, ja sam od velikogoričkih bendova radio američke priče. Od Turbo X, Omege, Sjaja do današnjih nacionalnih zvijezda – prepričava Petko svoje početke.
A zgrada u Zagrebačkoj 19 je očito sudbina za medije, točnije radio postaje.
– Ja sam radio u zgradi današnjeg City radija, točno ispod njega bio je izlog, i bilo je to zanimljivo, radiš u eteru, ljudi ti mašu, pozdravljaju te izvana. Jako me taj radio (RVG) izgradio. Kad sam došao, svi su, imao sam osjećaj, kao odustali od tog radija, meni su dali da radim s lokalnim bendovima, a ja sam predložio da mi u goste dolaze i glazbenici iz cijele Hrvatske, iako su u uredništvu bili skeptični i mislili su da mi nitko neće doći. No, nitko me nije odbio…Prvi gost bio mi je Sandi Cenov, došle su i Divasice, Nina…Stvarno svi. Lokalne radijske postaje imaju svoju čar i za one koji tamo rade, ali i za goste koji dolaze – govori Dalibor.
Foto: Facebook.com/Dalibor Petko
Kako kaže, uvijek nastoji biti iskren prema ljudima, pogotovo ako žele čuti njegovo mišljenje, ako traže savjet on će ga dati i uvijek traži dobro u ljudima.
Posao je ovo za kojeg svi, osim onih koji ga rade ili su ga radili, misle da je to isključiva zabava, kako si voditelji puštaju pjesme i tamo nešto pričaju, ne znajući koliko muke zna proći do finalnog proizvoda.
– Znao sam nebrojeno puta biti prehlađen, bolestan i tako raditi, inhalirao se dan prije da bih posao profesionalno odradio, a onda ljudi kažu da sam uvijek dobre volje, da zapravo ništa ne radim, samo sjedim razgovaram s ljudima, a ne znaju koliko puta nekoga ponekad treba nazvati da bi se dogovorilo gostovanje – objašnjava.
Foto: Facebook.com/Dalibor Petko
S Narodnog radija je otišao u rujnu 2016. godine. Kaže ako će ikada više raditi na radiju da će raditi po nekim svojim zamislima i uvjetima, a usput će i obučavati nekoga da radi s njim.
– Pitaju me ljudi nedostaje li mi radio, i ne, ne nedostaje mi jer ja taj posao radim i dalje, samo što mi sad mikrofon nije ispred nosa, nego mi je bubica na reveru. Volim timski rad, nisam sebičan, iako sam popriličan control freak, ali uvijek mi je bitno da kad radim s nekim da nisam tamo glavni. Bilo bi me sram da neke stvari odrađujem, ja sam sam sebi najveći krtičar, i bez obzira što netko kaže da je nešto bilo savršeno, ja znam je li to doista tako ili nije – kaže Petko.
Nije on samo pisao, bio na radiju, i televizija se osim za ovo novo razdoblje veže i za njegove početke.
– Bio sam producent na Z1, i to je bio period kad nisam imao život, jer sam već u šest morao biti na televiziji, ali nije mi to prvi susret s televizijom. Opet se prve stvari vežu uz Veliku Goricu. A to što sam bio producent tamo puno mi pomaže sad na CMC televiziji i emisiji koju uređujem i vodim – priznaje Dalibor Petko.
Koliko ozbiljno shvaća svoj posao govori još jedno njegovo sjećanje s početaka medijske karijere za vrijeme poplava u Posavini.
– Nisam ni u jednom trenu pomislio da ne idem na posao, išao sam do lokacije gdje je puknuo nasip, bio sam s vojskom, nosio sam ruksak iznad glave, bujica je bila velika, ali otišao sam raditi – prisjeća se.
Privatni život dosta je trpio zbog javnog, najviše je to osjetio kad se razbolio, a bio je sam u Zagrebu u svome domu.
Foto: Facebook.com/Dalibor Petko
– Nije bilo blizu mame i tate, nije mi imao tko skuhati juhu, brinuti o meni, a onda shvatiš…posao mi je donio to što je donio. Tu sam shvatio da život ide dalje i bez mene – kaže Petko.
Radio je i na Novoj TV i svi pamtimo jednu od rubrika kada je s poznatima išao u goste kao iznenađenje.
– Volim uveseljavati ljude, kad sam radio ta iznenađenja i kad vidiš koliko sreće možeš nekome napraviti s nečim što tebi ne predstavlja veliki problem još sam sretniji – dodaje.
Posljednjih nekoliko godina radi na CMC televiziji “Dalibor Petko Show” za koji kaže da smatra kako radi projekt života, ima apsolutnu slobodu, i ističe, ima odličnu ekipu s kojom radi.
No, u međuvremenu se bacio i u pjevačke vode, snimio je pjesmu “Kada magle krenu” u suradnji s Rockoko Orchestra. I kako kaže, probao je, ne bi više, ali nikad ne reci nikad.
Osim što ga nedjeljom možemo gledati na CMC-u ako vam nedostaje humora i smijeha, svakako preporučamo da počnete pratiti Dalibora i na Instagramu, kreativnih ideja ne nedostaje, a u cijelu priču da bi bio zanimljiviji uključio je i svoju obitelj.
Moglo bi se o Petku ispisati još puno redova, jer ovaj talentirani čovjek pun je ideja i zamisli, i nekako se čini da je od malih nogu bio predodređen da radi upravo ovo što radi, da zabavlja ljude, a uz sve to bude jednostavan i svoj.
promet
Maher u Donjoj Lomnici “zaposlio” policajce – zbog 6 prometnih prekršaja platit će gotovo 3 tisuće eura
Na vozilu kojim je upravljao utvrđena je i veća tehnička neispravnost.
HOTNEWS
Grab, oskoruša, dud, smokva – novi stanovnici goričkih ulica
U Ulici Hrvatske bratske zajednice formiran je drvored, a uz igralište Bratstvo podignut mali voćnjak.
U okviru nacionalnog projekta poticanja održivog razvoja turizma „Hrvatska prirodno tvoja – Croatia naturally yours“, na području Velike Gorice provedena je sadnja novih stabala.
Stabla su posadili djelatnici VG Komunalca, prema smjernicama projekta i preporukama Šumarskog fakulteta, a projekt na području grada proveden je u organizaciji Grada Velike Gorice i Turističke zajednice grada Velike Gorice, te uz potporu Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma i sporta.
Goričke ulice tako od sada krase nove, različite vrste stabala, uključujući jasiku, grab, oskorušu, bijeli i crni dud, krušku, trešnju, jabuku i smokvu, čime se dodatno obogaćuje biološka raznolikost gradskog područja.
Dio sadnje obavljen je u Ulici Hrvatske bratske zajednice, gdje je formiran drvored s deset novih sadnica uz nogometni stadion, dok je uz igralište Bratstvo podignut mali voćnjak s devet sadnica različitih voćnih vrsta.
-Grad Velika Gorica kontinuirano ulaže u očuvanje i unaprjeđenje zelenih površina, prepoznajući njihovu važnost za kvalitetu života građana, očuvanje okoliša i održiv urbani razvoj. U tom duhu Grad i ove godine aktivno sudjeluje u nacionalnim inicijativama koje potiču održivost i stvaranje zelenijih prostora. Sadnjom novih stabala Velika Gorica potvrđuje svoju predanost očuvanju okoliša i stvaranju kvalitetnog prostora za sadašnje i buduće generacije. – poručuju iz Gradske uprave.
- Cilj nacionalnog projekta je smanjenje ugljikova otiska u turističkim destinacijama te jačanje održivog razvoja kroz ozelenjivanje prostora i odgovorno upravljanje okolišem, a u projekt je uključeno više od 130 turističkih zajednica diljem Hrvatske.
Vijesti
„100 godina hrvatskog lovstva“ – otvorena izložba u Lovačkom muzeju
Mato Čičak: Novo vodstvo odlučilo je započeti s ulaganjem u muzej i eksponate
Povodom 100. obljetnice Hrvatskog lovačkog saveza i 70. obljetnice Lovačkog muzeja u Zagrebu je sinoć otvorena izložba „100 godina hrvatskog lovstva – lovačka kultura, tradicija i etika“ nastala u suradnji Dvora Trakošćan i Lovačkog muzeja.
Izložba prikazuje raznolikost lovačkih običaja, simboliku i estetiku lovačke opreme, kao i doprinos lovstva očuvanju okoliša i bioraznolikosti.
Foto: Hrvatski lovački savez
O izložbi su govorili Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza, Vesna Farkaš, kustosica izložbe iz Lovačkog muzeja i Vinko Kovač, kustos izložbe iz Dvora Trakošćan, a otvorio ju je Goran Kaniški, potpredsjednik HLS-a i saborski zastupnik, u svojstvu izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora.
Lovački muzej, kao jedan od rijetkih specijaliziranih lovačkih muzeja u Europi, tijekom 70 godina djelovanja postao je čuvar vrijedne građe i središnje mjesto dokumentiranja lovačkih običaja, materijalne i nematerijalne baštine te odnosa čovjeka i prirode.
Foto: Hrvatski lovački savez
-Novo vodstvo u narednom razdoblju odlučilo je započeti s ulaganjem u muzej i eksponate a svečano ćemo obilježiti 100. godina Hrvatskog lovačkog saveza središnjom proslavom 10. prosinca u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog – najavio je Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza.
Izložba pokazuje nezaobilaznu ulogu Hrvatskog lovačkog saveza u izgradnji institucionalne tradicije, promicanju održivog upravljanja prirodnim bogatstvima te njegovanju zajedništva unutar lovačke zajednice.
Foto: Hrvatski lovački savez
-Hrvatski lovački muzej i Dvor Trakošćan čuvaju i baštine dvije najveće lovačke zbirke u Republici Hrvatskoj, a posjetitelji će moći vidjeti važnost lova u životu plemstva kao i zanimljive gastronomske specijalitete – rekao je Vinko Kovač, kustos izložbe iz Dvora Trakošćan.
U sklopu izložbe predstavljen je i svečani katalog, rezultat rada koautora izložbe i kataloga, kustosa Vesne Farkaš i Vinka Kovača koji donosi pregled višeslojne tradicije lovstva u zemlji.
-Izložba i katalog donose priču o razvoju hrvatskog lovstva, od njegovih najranijih društvenih i kulturnih temelja do suvremenih praksi. Kroz odabrane predmete, dokumente, fotografije, i svjedočanstva, predstavljeni su ključni trenuci i osobnosti koje su pridonijele očuvanju i oblikovanju etike i kulture hrvatskih lovaca tijekom proteklih sto godina – istaknula je Farkaš.
U sklopu izložbe osmišljeni su i kreirani brojni interaktivni sadržaji koji će posjetiteljima približiti vrijednosti hrvatske lovačke tradicije, a u kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupila je plesna skupina Dječjeg vrtića Tatjane Marinić, podružnica Tuškanac te nagrađivani mladi pijanist Fran Farkaš.
Izložba je ostvarena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a može se pogledati do 25. svibnja 2026. godine.
Moja županija
ZAVRŠNICA Glasujte za najljepše fotografije snimljene u Zagrebačkoj županiji – među njima i autori iz Velike Gorice: Glogovčan, Zlodi, Majdak…
Stručno povjerenstvo odabralo je 20 iznimno talentiranih autora.
(Foto: Martina Vukušić, Pokupsko)
Na ovogodišnji natječaj Turističke zajednice Zagrebačke županije Photo Zagreb County pristiglo je 80 autorskih fotografija profesionalnih fotografa, amatera i zaljubljenika u fotografiju iz cijele Hrvatske.
Uhvatili su objektivom trenutke aktivnog boravka u prirodi, raznovrsne manifestacije, kulturno-povijesne znamenitosti, tradiciju, ruralni ambijent i eno-gastronomske motive i doživljaje…
Stručno povjerenstvo odabralo je 20 iznimno talentiranih autora čiji su radovi podijeljeni u 6 kategorija, a ušli su u završni krug glasovanja na društvenim mrežama.
Glasovanje traje još samo 24 sata na Facebook i Instagram profilu Turističke zajednice Zagrebačke županije, gdje možete razgledati radove autora i svojim angažmanom podržati one vas najviše oduševili.
Svaki lajk, komentar i share dodatni je vjetar u leđa kreatorima koji svojim objektivom otkrivaju ljepotu našeg kraja – poručuju iz Zajednice.
Među fotografijama koje pričaju priču o Zagrebačkoj županiji su i autori iz Velike Gorice i okolice – podržimo ih!
Vijesti
PRVA ADVENTSKA SVIJEĆA Palimo prvo svjetlo koje u tami donosi nadu u bolju budućnost
Tradicionalno se upali na prvu nedjelju Adventa, četiri tjedna prije svetkovine Isusova rođenja, odnosno u nedjelju koja je po kalendaru najbliža blagdanu svetoga Andrije apostola
Sutra u 18 sati na Trgu Stjepana Radića u Velikoj Gorici uz zbor župe svetog Petra i Pavla i mlade iz FA Turopolje, bit će upaljena prva adventska svijeća na velikom adventskom vijencu.
Inače, tradicionalno se upali na prvu nedjelju Adventa, četiri tjedna prije svetkovine Isusova rođenja, odnosno u nedjelju koja je po kalendaru najbliža blagdanu svetoga Andrije apostola. No, mnogi gradovi i općine zajednička događanja imat će već ove subote.
Prva svijeća koju palimo na adventskom vijencu je svijeća NADE.
-Ona je simbol našeg iščekivanja, ono prvo svjetlo koje u tami donosi nadu u bolju budućnost. Palimo je na početku vremena Došašća, na prvu adventsku nedjelju i njome započinjemo naš hod prema svetkovini Isusova rođenja. Neka prva svijeća koju ćemo upaliti na našim adventskim vjenčićima upali svjetlo u našim srcima da bismo ispunjeni nadom i sami bili sve jače svjetlo u tamnim dijelovima današnjega svijeta – poručio je čitateljima Cityportala uoči Došašća velečasni Matija Vragović.
U ne tako davnoj prošlosti na našim prostorima nije bilo tradicije izrade i ukrašavanja adventskog vijenca, koji je pak u Austriji i Njemačkoj dugi niz godina tradicionalni božićni ukras.
Foto: Das Rauhe Haus Hamburg
Naime, Adventskranz su Nijemci počeli izrađivati u 19. stoljeću, a prvi ga je izradio Johann Heinrich Wichern, i to sa 24 svijeće. 1839. godine u svom domu za siromašnu djecu Das Rauhe Haus, služio je djeci u odbrojavanju dana do Božića.
Ipak, smatra se da je ideja došla ranije iz skandinavskih, protestantskih zemalja kojima je zeleni zimzeleni vijenac simbolizirao život a uzastopno paljenje svjećica – iščekivanje svjetla.
-
Vijestiprije 4 danaIN MEMORIAM NK Kurilovec se oprašta od nekadašnjeg centarfora Baje…
-
Sportprije 5 danaBravo za sve: Snijeg zajedno očistili klinci, direktori, bivši predsjednik i navijači!
-
Sportprije 6 danaSport nedjeljom i City Radio okupili rekordan broj hrvatske sportske kreme! Maja Šuput oduševila nastupom
-
Najaveprije 4 danaAdvent pred vratima! Otvorenje s Vannom, paljenje lampica u Božićnom selu uz panoramski kotač i 600 kvadrata klizališta