Raditi posao koji voliš i koji te ispunjava kao osobu oduvijek je bila privilegija. A kad se u tom poslu ostvariš i svi znaju za tebe onda je jasno da to radiš svim srcem. Iako se mnogima čini jednostavno, biti medijski čovjek nije nimalo lako. Sve što je stvorio nije mu došlo preko noći, morao se itekao znojiti, rano ustajati, snalaziti se kako da dođe do svojeg doma u Sop Bukevski kad je zadnji bus prema tamo već otišao, no, borio se i hvatao se za svaku pruženu priliku da bi danas bio baš onakav kakvim ga većina zna, on je – Dalibor Petko.
Foto: Facebook.com/Dalibor Petko
– Kad sam bio dijete htio sam biti pjevač, pa me primilo da budem pomorac, a onda u jednom trenutku želja je bila postati profesor latinskog. Nikad nisam razmišljao da budem voditelj i mislim da je taj posao izabrao mene – priča mi i dodaje: “studirao sam promet, telekomunikacije i uvijek sam zamišljao kako ću raditi za nekog velikog teleoperatora.”
Ne zna se što je od svih njegovih maštanja ili studija bliže poslu kojim se bavi.
Foto: Facebook.com/Dalibor Petko
– Iako sam dijete sa sela, oduvijek sam znao da to nije za mene, kad sam morao okopavati kukuruz ili brati grašak, to sam preživljavao na način “broji do nekog broja” da mi vrijeme brže prođe. Tu mama nikad nije imala koristi od mene. Prvi posao koji sam radio bio je na pilani. Eto, baš sve me vodilo ovom današnjem poslu – govori kroz smijeh.
– Roditelji me nikad nisu ograničavali i pustili su me da ‘furam’ svoj film, ne sjećam se da sam ikad imao zabranu izlaska, da sam se trebao javiti doma do nekog vremena, to je vjerojatno posljedica toga što sam ja mlađi brat, moja sestra je odradila sve što je trebala i danas mi je čudno kad čujem da ljudi imaju zabrane. Ja ne pušim, nisam probao droge, rijetko pijem… – kaže Petko.
Milo dijete, rekli bismo, a i sam kroz smijeh govori kako je bio poput Brandona Walsha iz Beverly Hillsa, nije imao nijedan neopravdan izostanak u školi.
– Kao mali sam uvijek pjevao i to je trajalo dosta dugo, pjevao sam i kod zubara, i kod frizera i gdje god je trebalo ići, svi već znaju da sam nastupao i na Turbo limach showu, snimka s istog je svojevrsni viralni hit – podsjeća.
Imao je 12 godina kad je nastupio je u Turbo limach showu, nije imao strah od kamera i kako kaže nikad mu to nije bio problem. A ono što se pamti je to da je upravo Dalibor prvi turbo limach u povijesti.
– No, onda se dogodio pubertet u kojem sam bio povučen i samozatajan, prva tri razreda srednje škole sjedio sam u klupi i bio – nevidljiv! – kaže Petko.
Pitam ga kad je otkrio ovaj začarani svijet novinarstva, u koji kad uđeš više nema van…
– Pisao sam nešto za školski list što ne bih nazvao novinarstvom, ali svoje prve korake napravio sam u Glasniku Turopolja, pa sam prešao u Reporter, i upravo kroz novinarstvo u Velikoj Gorici naučio sam se ovom poslu. Prvi članak koji sam pisao bila je sjednica umirovljenika iz Bukevja, a prva velika tema bila je kako se pripremiti za zimu. Ali sve su to početci. Mene je uvijek zanimala estrada i show business, ja sam od velikogoričkih bendova radio američke priče. Od Turbo X, Omege, Sjaja do današnjih nacionalnih zvijezda – prepričava Petko svoje početke.
A zgrada u Zagrebačkoj 19 je očito sudbina za medije, točnije radio postaje.
– Ja sam radio u zgradi današnjeg City radija, točno ispod njega bio je izlog, i bilo je to zanimljivo, radiš u eteru, ljudi ti mašu, pozdravljaju te izvana. Jako me taj radio (RVG) izgradio. Kad sam došao, svi su, imao sam osjećaj, kao odustali od tog radija, meni su dali da radim s lokalnim bendovima, a ja sam predložio da mi u goste dolaze i glazbenici iz cijele Hrvatske, iako su u uredništvu bili skeptični i mislili su da mi nitko neće doći. No, nitko me nije odbio…Prvi gost bio mi je Sandi Cenov, došle su i Divasice, Nina…Stvarno svi. Lokalne radijske postaje imaju svoju čar i za one koji tamo rade, ali i za goste koji dolaze – govori Dalibor.
Foto: Facebook.com/Dalibor Petko
Kako kaže, uvijek nastoji biti iskren prema ljudima, pogotovo ako žele čuti njegovo mišljenje, ako traže savjet on će ga dati i uvijek traži dobro u ljudima.
Posao je ovo za kojeg svi, osim onih koji ga rade ili su ga radili, misle da je to isključiva zabava, kako si voditelji puštaju pjesme i tamo nešto pričaju, ne znajući koliko muke zna proći do finalnog proizvoda.
– Znao sam nebrojeno puta biti prehlađen, bolestan i tako raditi, inhalirao se dan prije da bih posao profesionalno odradio, a onda ljudi kažu da sam uvijek dobre volje, da zapravo ništa ne radim, samo sjedim razgovaram s ljudima, a ne znaju koliko puta nekoga ponekad treba nazvati da bi se dogovorilo gostovanje – objašnjava.
Foto: Facebook.com/Dalibor Petko
S Narodnog radija je otišao u rujnu 2016. godine. Kaže ako će ikada više raditi na radiju da će raditi po nekim svojim zamislima i uvjetima, a usput će i obučavati nekoga da radi s njim.
– Pitaju me ljudi nedostaje li mi radio, i ne, ne nedostaje mi jer ja taj posao radim i dalje, samo što mi sad mikrofon nije ispred nosa, nego mi je bubica na reveru. Volim timski rad, nisam sebičan, iako sam popriličan control freak, ali uvijek mi je bitno da kad radim s nekim da nisam tamo glavni. Bilo bi me sram da neke stvari odrađujem, ja sam sam sebi najveći krtičar, i bez obzira što netko kaže da je nešto bilo savršeno, ja znam je li to doista tako ili nije – kaže Petko.
Nije on samo pisao, bio na radiju, i televizija se osim za ovo novo razdoblje veže i za njegove početke.
– Bio sam producent na Z1, i to je bio period kad nisam imao život, jer sam već u šest morao biti na televiziji, ali nije mi to prvi susret s televizijom. Opet se prve stvari vežu uz Veliku Goricu. A to što sam bio producent tamo puno mi pomaže sad na CMC televiziji i emisiji koju uređujem i vodim – priznaje Dalibor Petko.
Koliko ozbiljno shvaća svoj posao govori još jedno njegovo sjećanje s početaka medijske karijere za vrijeme poplava u Posavini.
– Nisam ni u jednom trenu pomislio da ne idem na posao, išao sam do lokacije gdje je puknuo nasip, bio sam s vojskom, nosio sam ruksak iznad glave, bujica je bila velika, ali otišao sam raditi – prisjeća se.
Privatni život dosta je trpio zbog javnog, najviše je to osjetio kad se razbolio, a bio je sam u Zagrebu u svome domu.
Foto: Facebook.com/Dalibor Petko
– Nije bilo blizu mame i tate, nije mi imao tko skuhati juhu, brinuti o meni, a onda shvatiš…posao mi je donio to što je donio. Tu sam shvatio da život ide dalje i bez mene – kaže Petko.
Radio je i na Novoj TV i svi pamtimo jednu od rubrika kada je s poznatima išao u goste kao iznenađenje.
– Volim uveseljavati ljude, kad sam radio ta iznenađenja i kad vidiš koliko sreće možeš nekome napraviti s nečim što tebi ne predstavlja veliki problem još sam sretniji – dodaje.
Posljednjih nekoliko godina radi na CMC televiziji “Dalibor Petko Show” za koji kaže da smatra kako radi projekt života, ima apsolutnu slobodu, i ističe, ima odličnu ekipu s kojom radi.
No, u međuvremenu se bacio i u pjevačke vode, snimio je pjesmu “Kada magle krenu” u suradnji s Rockoko Orchestra. I kako kaže, probao je, ne bi više, ali nikad ne reci nikad.
Osim što ga nedjeljom možemo gledati na CMC-u ako vam nedostaje humora i smijeha, svakako preporučamo da počnete pratiti Dalibora i na Instagramu, kreativnih ideja ne nedostaje, a u cijelu priču da bi bio zanimljiviji uključio je i svoju obitelj.
Moglo bi se o Petku ispisati još puno redova, jer ovaj talentirani čovjek pun je ideja i zamisli, i nekako se čini da je od malih nogu bio predodređen da radi upravo ovo što radi, da zabavlja ljude, a uz sve to bude jednostavan i svoj.
S dolaskom ljepšeg vremena i početkom sezone vožnje na dva kotača, PU zagrebačka uputila je apel biciklistima, mopedistima, motociklistima i vozačima osobnih prijevoznih sredstava da povećaju oprez u prometu te vode računa o vlastitoj, ali i sigurnosti drugih sudionika. Cilj je smanjiti broj prometnih nesreća i ozlijeđenih osoba na cestama.
Iz policije poručuju kako svi koji sudjeluju u prometu na dva kotača moraju poštovati prometna pravila i voditi računa o svojoj sigurnosti, ali i sigurnosti drugih.
Voditeljica Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Marija Goatti istaknula je da policija provodi preventivne akcije kako bi se spriječile nesreće prije nego što se dogode.
“Svaki je sudionik u cestovnom prometu jednako važan, te kontinuirano slične aktivnosti provodimo vodeći računa i o vozačima na četiri kotača ali i onima najranjivijima… pješacima”, poručila je voditeljica Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Marija Goatti.
Policija podsjeća da svi dijelimo iste ceste te da je važno međusobno poštovanje. Posebno naglašavaju potrebu prilagodbe brzine kako bi se smanjio broj prometnih nesreća i ozlijeđenih.
Stanovnike Velike Gorice i okolnih mjesta idućih dana očekuju planirani prekidi opskrbe električnom energijom zbog radova na elektroenergetskim postrojenjima distribucijske mreže. Radovi će se provoditi na području Terenske jedinice Velika Gorica, a bez struje će ostati dijelovi Kuča, Mraclina te pojedine ulice u samom gradu.
Prvi prekid očekuje se u utorak 7. travnja, u razdoblju od 9 do 14 sati, kada će bez električne energije biti dio naselja Kuče. Prekid se odnosi na Ulicu Franje Lučića (kućni brojevi 1–57 i 2–36), dok će Ulica Mije Fabijančića-Miškova i Ulica Augusta Šenoe biti u prekidu u cijelosti.
Dan kasnije, u srijedu 8. travnja, od 8 do 10 sati, prekid opskrbe najavljen je za dio naselja Mraclin. Bez struje će biti Ulica braće Radića (kućni brojevi 26–110 i 21A–163B), kao i Ulica Vladimira Nazora te Ulica Ladislava Galekovića, obje u cijelosti.
U četvrtak 9. travnja radovi se sele u Veliku Goricu, gdje će od 10:30 do 12 sati bez struje biti dio centra grada. Prekid će obuhvatiti Trg Stjepana Radića (kućni brojevi 1–4 i 10–12), Ulicu Matice hrvatske (kućni brojevi 22–32) te Ulicu Nikole Bonifačića (kućni brojevi 9–15).
Kao i uvijek, radovi se odgađaju u slučaju loših vremenskih uvjeta.
Cesta između Dalmatinske i Hercegovačke za mnoge je godinama bila prečica iz jedne ulice u drugu. No, dobra vijest je da te dvije ulice sada napokon spaja aslaftirana cesta.
Iz MO Gradići ističu kako bi nova prometnica trebala olakšati kretanje kroz spomenuti dio, posebno pješacima.
“Cesta je dovršena pred Uskrs, simbol novih početaka i zajedništva. Veliko hvala gradonačelniku Krešimiru Ačkaru i svim gradskim službama i tvrtkama koje su sudjelovale u ovom projektu”, poručuju iz Mjesnog odbora.
Otvorene su prijave za Girls Code Camp 2026, besplatan edukativni kamp namijenjen djevojčicama u dobi od 12 do 15 godina iz cijele Hrvatske koje žele naučiti osnove programiranja, robotike i digitalnih tehnologija. Kamp će se održati u Mariji Bistrici, u terminima tijekom lipnja i kolovoza 2026., a prijave su otvorene do 1. lipnja. Broj mjesta je ograničen.
Program se provodi u okviru projekta She Creates Change i inicijative EIT Urban Mobility, s ciljem poticanja interesa djevojčica za STEM područja te razvoja digitalnih i kreativnih vještina. Sudionice će kroz praktične radionice i timski rad učiti kako tehnologija može pomoći u rješavanju stvarnih izazova, posebno u području održive urbane mobilnosti i razvoja pametnih gradova.
Kamp se održava u Parku drvenih skulptura u Mariji Bistrici, gdje će edukativni dio biti povezan s boravkom u prirodi i aktivnostima na otvorenom. Organizatori ističu kako je program osmišljen tako da djevojčicama pruži poticajno i sigurno okruženje u kojem mogu razvijati ideje, učiti kroz praksu i suradnju te steći više samopouzdanja u korištenju tehnologije.
Zagrebačka županija raste najbrže u Hrvatskoj! od 2015. do danas skočila najviše po BDP-u
Od 2015. do 2023. bilježi najveći prosječni godišnji rast BDP-a po stanovniku, a rast su najviše pogurali građevina, poljoprivreda i uslužne djelatnosti.
Zagrebačka županija bilježi najbrži rast BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2023. godine, pokazuje analiza zagrebačkog Ekonomskog instituta. Prema tim podacima, županija je u osam godina rasla prosječno oko 6,5 % godišnje, što je najviše među svim županijama. Odmah iza nje je Brodsko-posavska županija s prosječnim godišnjim rastom od oko 6,4 %, dok je Ličko-senjska na trećem mjestu s oko 5,4 %. U skupini najbrže rastućih su i Varaždinska te Koprivničko-križevačka županija, obje s rastom od oko 5,3 % godišnje. Hrvatski prosjek u tom razdoblju iznosio je oko 4,3 %.
Kako prenosi Župan.hr, iako je po rastu na vrhu, Zagrebačka županija po samoj razini BDP-a po stanovniku u 2023. godini zauzima četvrto mjesto u Hrvatskoj, s iznosom od oko 18.500 eura po stanovniku. Ispred nje su Primorsko-goranska županija s oko 23.500 eura, Istarska s oko 22.900 eura te Dubrovačko-neretvanska s oko 19.900 eura. Varaždinska županija je odmah iza, s oko 18.100 eura po stanovniku.
Prosjek na razini Hrvatske iznosio je oko 20.500 eura, što znači da su iznad tog prosjeka, uz Grad Zagreb, samo dvije županije.
Prema analizi, rast Zagrebačke županije najviše se oslanjao na rast bruto dodane vrijednosti u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, građevinarstvu te uslužnim djelatnostima poput trgovine, prijevoza i skladištenja, kao i smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Snažan rast zabilježen je i u financijskom sektoru te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.
Na razini većih regija, najniži BDP po stanovniku u 2023. godini imala je Panonska Hrvatska s oko 13.900 eura, što je više od 30 posto ispod državnog prosjeka. Sjeverna Hrvatska bilježi oko 17.300 eura, Jadranska Hrvatska oko 19.200 eura, dok jedino Grad Zagreb odskače s oko 34.500 eura po stanovniku.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.