Povežite se s nama

Moja županija

Zagrebačka županija traži izmjenu Mreže hitne medicine

Hitna pomoć u Zaprešiću dobiva dva dodatna liječnika i dvije medicinske sestre

Objavljeno

na

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, gradonačelnik Zaprešića Željko Turk i načelnici 7 susjednih općina Bistre, Brdovca, Dubravice, Jakovlja, Luke, Marije Gorice i Pušće susreli su se danas kako bi dogovorili sufinanciranje hitne medicine za područje Zaprešića i okolnih općina dok se ne izmjeni Mreža hitne medicine.

Dogovoreno je da će se u prijelaznom razdoblju, odnosno do donošenja izmjena i dopuna Mreže hitne medicine, tijekom dana i noći osigurati nazočnosti dva T1 tima, što podrazumijeva nazočnost dva liječnika tijekom 24 sata u ispostavi hitne medicine u Zaprešiću,  za što će se osigurati dodatnih 500.000 kuna koji su potrebni do kraja godine. Pola iznosa financirat će Zagrebačka županija, a preostali iznos Zaprešić i spomenute općine. Važno je napomenuti da je temeljem postojeće Mreže hitne medicine Zaprešiću dodijeljeno svega 5 T1 timova, a do sada je Zavod vlastitim sredstvima svjestan problema sufinancirao rad dodatna tri liječnika, kako u Zaprešiću tako i u Samoboru. Nakon dogovora župana, gradonačelnika i načelnika Zaprešić će imati na raspolaganju 10 liječnika odnosno dva u svakoj smjeni. Novi način organizacije hitne medicine u Zaprešiću kreće od 10. rujna.

Osim toga, Zaprešić i spomenute okolne općine zajednički će sufinancirati rad dodatne 2 medicinske sestre kako bi vrata hitne u Zaprešiću bila otvorena 24 sata dnevno za što će se osigurati 200.000 kuna.

„Zajednički smo dogovorili i složili se s predloženim načinom sufinanciranja hitne medicinske pomoći kao i rada dodatnih medicinskih sestara kako bi vrata hitne medicine u Zaprešiću uvijek bila otvorena. Ovo je samo nastavak kontinuiranog ulaganja u poboljšanje zdravstvenog sustava“, izjavio je Turk.

Isti model organizacije hitne medicinske pomoći predložit će se i za područje Ispostave Samobor. S obzirom da Grad Samobor sufinancira dio nadstandarda, a u sufinanciranje su uključeni i Grad Sveta Nedelja i Općina Stupnik, Zagrebačka županija osigurat će i za ovo područje dodatnih 250.000 kuna.

Također, župan Stjepan Kožić uputit će Ministarstvu zdravstva novi zahtjev za izmjenu i dopunu Mreže hitne medicine kojom će se za područje Zagrebačke županije tražiti dodatnih 15 T1 timova. Takav prijedlog Kožić će uputiti i prema Županijskoj skupštini koja će po donošenju odluke svoju inicijativu također uputit Ministarstvu zdravstva.

Podsjećamo kako je Zagrebačka županija do 2016. godine imala svega 30 T1 timova hitne medicine za cijelo svoje područje, a župan Kožić u više je navrata  upozoravao na nepravdu koja je takvom Mrežom nanesena stanovnicima Zagrebačke županije. Zagrebačka županija je krajem 2014. godine dostavila Ministarstvu zdravstva inicijativu za Izmjenu Mreže hitne medicine, te je tražila dodatnih 20 T1 timova, odnosno ukupno 50 T1 timova za ispostave i 5 timova za Prijavno dojavnu jedinicu u Velikoj Gorici. U svibnju 2016. godine novom Mrežom hitne medicine Zagrebačka županija je, od traženih 20, dobila 15 T1 timova (od kojih dva T1 tima financira županija u iznosu 1,2 milijuna kn godišnje).

„Mnogi pitaju zašto od svibnja 2016. godine nismo tražili dodatne timove. Nažalost od 2012. do 2016. godine uvjeravao sam ministre Ostojića, Vargu, Nakića i ravnateljicu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maju Grbu Bujević da imamo neodrživu situaciju. I na kraju ponovno nismo dobili broj timova koliko smo tražili već je Zagrebačka županija iz svog proračuna izdvajala znatna sredstva, a isto su činili i mnogi gradovi i općine. Sada se postavlja situacija kao da je potrebno samo napisati dopis i dobiješ ono što je potrebno, a svi mi znamo da situacija nije ni približno takva“, izjavio je župan Stjepan Kožić.

Inače, od 2003. do 2011. godine kada je hitna medicina bila u sklopu Doma zdravlja Zagrebačke županije je za sufinanciranje ove djelatnosti osigurala 9,3 milijuna kuna. Od 2012. godine od kad djeluje Zavod za hitnu medicinu do danas, Zagrebačka županija je u Zavod za hitnu medicinu uložila 43 milijuna kuna uključujući sredstva za sufinanciranje timova, za rad uprave Zavoda, te decentralizirana sredstva. Od spomenutog iznosa, sa 18 milijuna kuna financirani su T1 timovi hitne medicine.

Zagrebačka županija jedina je županija u RH koja nema opću bolnicu na svom području i pacijenti se voze na zbrinjavanje u bolnice na području Grada Zagreba.

„Kada se pacijent npr. iz Jastrebarskog, Farkaševca ili Pokupskog vozi u Zagreb, taj tim je nedostupan u idealnim uvjetima 2 sata i ukoliko se u tom periodu dogodi nešto na tom području, moramo dizati timove iz susjednih gradova. Prilikom donošenje Mreže hitne medicine nužno je u obzir uzeti naš specifičan geografski položaj, površinu, cestovnu povezanost, prolazak autoceste kroz županiju, zračnu luku te činjenicu da nemamo opću bolnicu“, izjavio je Kožić.

Kultura

Gostovanja KUD-ova uz potporu: na raspolaganju 150.000 eura

Natječaj ostaje otvoren do iskorištenja raspoloživih sredstava, a krajnji rok za prijavu je 15. prosinac 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Kulturno-umjetničke udruge iz Zagrebačke županije i ove će godine moći računati na financijsku potporu za gostovanja, budući da je Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Zagrebačke županije otvorila javni poziv ukupne vrijednosti 150.000 eura.

Riječ je o sredstvima namijenjenima pokrivanju putnih troškova za nastupe i gostovanja, kako unutar Hrvatske, tako i u inozemstvu. Svaka udruga može prijaviti najviše dva projekta – jedno gostovanje u zemlji i jedno izvan njezinih granica.

Natječaj ostaje otvoren do iskorištenja raspoloživih sredstava, a krajnji rok za prijavu je 15. prosinac 2026. godine.

Sva potrebna dokumentacija, uključujući tekst javnog poziva i prijavne obrasce, dostupna je zainteresiranima, dok se dodatne informacije mogu dobiti putem telefona 01/6009-417 ili e-mail adrese [email protected].

Nastavite čitati

Moja županija

Od učionice do vrta: Pokupsko uzgojilo najljepši školski kutak u Hrvatskoj

Otvorene su i prijave za novo izdanje natječaja. Svi zainteresirani mogu se prijaviti do 22. travnja!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Titula najljepšeg školskog vrta u Hrvatskoj ove je godine pripala Osnovnoj školi Pokupsko, koja je na natječaju „Najljepši školski vrtovi“ osvojila prvo mjesto i Zlatnu povelju Hrvatske radiotelevizije.

Nagrade su uručene na svečanosti u studiju Zvonimir Bajsić, a priznanje su preuzeli ravnateljica Štefica Facko Vrban i pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Ivica Radanović. Osim Zlatne plakete i zastave, škola je nagrađena i jednodnevnim izletom na Krk, novčanom nagradom te bonsaijem.

Riječ je o projektu koji kroz edukaciju i praktičan rad potiče razvoj ekološke svijesti među djecom i mladima. „Najljepši školski vrtovi“ promiču organski uzgoj, očuvanje autohtonih biljnih vrsta i vrijednosti lokalnog krajolika, ali i vraćanje tradicionalnim načinima uređenja vrtova.

Natječaj organizira Hrvatska radiotelevizija u suradnji s Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, dok podršku pružaju Ministarstvo poljoprivrede, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te brojni donatori.

Ujedno, otvorene su i prijave za novo izdanje natječaja. Sve zainteresirane odgojno-obrazovne ustanove – od vrtića i osnovnih do srednjih škola, kao i učenički domovi, centri za odgoj i rehabilitaciju te domovi za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi – mogu se prijaviti do 22. travnja slanjem prijave na adresu [email protected].

 

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija povukla gotovo 100 milijuna eura za škole

Županija je po broju projekata vodeća u Hrvatskoj, a uz županijske investicije, i gradovi povlače milijune za škole i sportske dvorane

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija dosad je povukla oko 96,5 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za gradnju i dogradnju školskih objekata i sportskih dvorana, čime se svrstala među najuspješnije županije u Hrvatskoj. Po broju projekata županija je trenutačno i na prvom mjestu u državi, a među gradovima se posebno ističe Velika Gorica, koja je nositelj pet projekata.

Kako prenosi Župan.hr, u Hrvatskoj je do sada odobreno gotovo 1,3 milijarde eura za izgradnju i dogradnju školskih objekata za jednosmjensku nastavu, od ukupno raspoloživih oko 1,8 milijardi eura. Za školske sportske dvorane odobreno je gotovo 180 milijuna eura, dok je na raspolaganju nešto više od 200 milijuna eura. Ukupno je odobreno financiranje za 340 projekata, a većina njih ide preko županija.

U tom valu ulaganja Zagrebačka županija se našla u samom vrhu, a po broju projekata trenutačno je i prva u Hrvatskoj. Županija je do sada prijavila ukupno 21 projekt, ukupne vrijednosti oko 96,5 milijuna eura, pri čemu se najveći dio odnosi na dogradnje školskih prostora, dok je manji dio namijenjen sportskim dvoranama. Osim projekata kojima je nositelj sama županija, značajan dio investicija dolazi i preko gradova. U Zagrebačkoj županiji tako se posebno ističe podatak da su Velika Gorica i Samobor nositelji po pet projekata, dok je Vrbovec nositelj dva, a Zaprešić jednog. Kada se uz županijske projekte ubroje i oni gradski, dolazi se do brojke od oko 40 projekata na području Zagrebačke županije.

Župan Stjepan Kožić nedavno je najavio kako se očekuje realizacija 27 školskih objekata ukupne procijenjene vrijednosti oko 150 milijuna eura, a dio tog plana odnosi se upravo na projekte koji se financiraju europskim novcem.

Među najvećim pojedinačnim projektima u Zagrebačkoj županiji ističe se onaj u Dugom Selu, gdje je za izgradnju nove škole te sportske dvorane odobreno više od 19 milijuna eura. Veliki iznos odobren je i za projekt u Kominu, gdje se planira izgradnja nove osnovne škole i sportske dvorane vrijedna više od 14 milijuna eura. Značajna sredstva idu i prema Ivanić-Gradu, gdje je za rekonstrukciju i dogradnju škole te izgradnju dvorane odobreno više od 9 milijuna eura, dok je za dodatni projekt u istom gradu odobreno nešto više od 2 milijuna eura. Među većim ulaganjima su i radovi u Farkaševcu, vrijedni oko 4,4 milijuna eura, te projekt u Poljanici Bistranskoj, za koji je odobreno oko 4,7 milijuna eura.

Uz projekte škola, dio sredstava usmjeren je i na školske sportske dvorane. Tako su odobrena sredstva za izgradnju ili dogradnju dvorana uz škole u više mjesta, pri čemu se pojedinačni iznosi kreću od nešto više od 600 tisuća eura do oko 1,2 milijuna eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Spartan u Svetoj Nedelji otvorio ključno pitanje – kako od utrke napraviti turizam koji traje cijele godine?

Na panelu u županijskoj Turističkoj zajednici raspravljalo se kako sportske manifestacije pretvoriti u dugoročan proizvod, a ne događaj koji završi kad se podijele medalje

Objavljeno

na

Objavio/la

Sveta Nedelja postaje primjer kako sportski događaji mogu postati više od jednodnevne atrakcije i pretvoriti se u turistički proizvod koji donosi dugoročne koristi. Na panelu održanom u prostorijama županijske Turističke zajednice, predstavnici lokalne vlasti, turističkog sektora i sportske zajednice raspravljali su o tome kako od natjecatelja na Spartan utrci napraviti goste koji ostaju dulje, troše i vraćaju se.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, Ivana Alilović istaknula je da sportski turizam može kontinentalnim destinacijama otvoriti prostor za cjelogodišnju ponudu i autentične doživljaje koji spajaju prirodu, aktivni boravak i lokalni identitet.

Gradonačelnik Svete Nedelje i saborski zastupnik Dario Zurovec naglasio je da ovakvi projekti konkretno utječu na lokalnu zajednicu. “Sveta Nedelja prepoznala je značaj Spartana i time pokazala dobar primjer ulaganja u jasne strategije, infrastrukturu i kvalitetnu suradnju lokalne i nacionalne razine. Ovakvi projekti ne povećavaju samo turistički promet, već potiču gospodarstvo i jačaju kvalitetu života u zajednici”, istaknuo je Zurovec.

Sličan je stav iznijela direktorica Turističke zajednice Svete Nedelje Renata Vlahović koja je rekla da pravi izazov ne počinje startom utrke, nego u trenutku kada sudionike treba pretvoriti u goste koji će ostati dulje i doživjeti destinaciju izvan samog događanja.

Spartan natjecatelj i osnivač udruge OCR CRO Andrej Šimatić upozorio je da natjecatelji danas ne biraju samo stazu, nego i iskustvo koje ide uz utrku. Priroda, organizacija i atmosfera često odlučuju hoće li se sudionici vraćati i preporučiti destinaciju drugima.

Panel je dotaknuo i dječje utrke, gdje je naglasak bio na sudjelovanju i pozitivnom iskustvu, a ne na plasmanu. Ovogodišnja dječja utrka imala je svih 300 mjesta rasprodano, što pokazuje interes za ovakve sadržaje od najranije dobi.

Organizator Spartan utrke Ivan Zrinušić istaknuo je da događaji međunarodnog ranga zahtijevaju profesionalnu pripremu, logistiku i snažnu podršku lokalne zajednice, dok motivacija volontera, posebno mladih, ostaje izazov.

Sudionici panela složili su se da potencijal sportskog turizma postoji, ali da će stvarni pomak ovisiti o sposobnosti da se događanja pretvore u sustavno razvijene i tržišno konkurentne proizvode. Uspjeh, zaključeno je, ne dolazi samo dobrim organiziranjem utrke, već i kroz kreiranje dugoročne vrijednosti za destinaciju i lokalnu zajednicu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija bilježi turistički rast – 23 tisuće dolazaka u prva tri mjeseca

U prva tri mjeseca godine zabilježen je rast dolazaka i noćenja, a uz tranzit i poslovna putovanja sve se jače guraju aktivni odmor, eno-gastro ponuda i zdravstveni turizam.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Marko Žuljević

Turistički promet u Zagrebačkoj županiji nastavlja rasti, a najviše se to vidi u Velikoj Gorici koja i dalje uvjerljivo prednjači po broju gostiju. Prema podacima Turističke zajednice, od početka godine do 29. ožujka 2026. zabilježeno je gotovo 23 tisuće dolazaka i nešto više od 42 tisuće noćenja, što je oko 6 % više dolazaka i oko 8 % više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine.

Najveći doprinos porastu daju strani gosti. Njihov broj porastao je za gotovo 7 % u dolascima, dok su noćenja stranih gostiju skočila za nešto više od 9 % , što dodatno potvrđuje da županija postaje sve prepoznatljivija na međunarodnom tržištu.

Foto: Josip Škof

Osim Velike Gorice, značajan turistički promet ostvaruju i Samobor, Jastrebarsko, Sveta Nedelja i Ivanić-Grad, pri čemu svaka od tih sredina razvija svoj smjer, od tranzitnog i poslovnog turizma do eno-gastronomije, aktivnog odmora i zdravstvenih sadržaja.

“Rezultati potvrđuju stabilan rast, ali i jasno definiraju daljnji smjer razvoja destinacije. Zagrebačka županija danas sve snažnije gradi svoju poziciju na međunarodnom tržištu, a kontinuirani rast stranih gostiju potvrđuje da destinacija postaje sve vidljivija i konkurentnija izvan nacionalnih okvira”, rekla je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Foto: Samir Kurtagić

Naglasak se zato sve više stavlja na razvoj autentičnih i povezanih turističkih proizvoda te bolje povezivanje ključnih destinacija, od Velike Gorice kao ulazne točke, preko Samobora i Jastrebarskog, do Ivanić-Grada koji se sve jače profilira kroz zdravstveni turizam.

Kako ističu iz županije, u promociji destinacije važnu ulogu imaju i veća međunarodna događanja, poput Spartan Trifecta Weekend Croatia u Svetoj Nedelji, koja privlače sudionike iz inozemstva i dodatno jačaju vidljivost županije kao destinacije aktivnog odmora.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno