Poveži se s nama

Moja županija

Za osam punktova posebnog dežurstva hitne pomoći Zagrebačka županija izdvojila 1,2 milijuna kuna

Preostalih 950.000 kuna pokrit će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Dom zdravlja Zagrebačke županije

Objavljeno

Kako bi svojim stanovnicima osigurala adekvatnu primarno-zdravstvenu i specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu i u neradne dane te blagdane, Zagrebačka županija osigurala je 1,2 milijuna kuna za sufinanciranje rada osam punktova posebnog dežurstva u sklopu Doma zdravlja Zagrebačke županije u 2018. godini.

Kao i do sada, punktovi posebnog dežurstva radit će u ispostavama Doma zdravlja u Dugom Selu, Ivanić-Gradu, Jastrebarskom, Samoboru, Svetom Ivanu Zelini, Vrbovcu, Velikoj Gorici i Zaprešiću subotom od 15 do 20 sati te nedjeljom i blagdanima od 8 do 20 sati, čime će se znatno rasteretiti hitna medicinska služba.

Inače, potrebna sredstva za organizaciju rada navedenih 8 punktova u 2018. godini iznose 2.150.000 kuna, od čega je Zagrebačka županija osigurala 1,2 milijuna kuna, a preostalih 950.000 kuna će pokriti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Dom zdravlja Zagrebačke županije vlastitim sredstvima.

„S obzirom da Zagrebačka županija nema bolnicu na svom području morali smo iznaći alternativno rješenja kako bismo stanovnicima osigurali kvalitetnu i dostupnu uslugu tijekom vikenda i blagdana vodeći pri tom brigu da ne stvaramo dodatan pritisak na hitnu medicinu“, izjavio je župan Stjepan Kožić.

Moja županija

Župan Kožić proglasio prirodnu nepogodu za gotovo cijelu Zagrebačku županiju

Prirodna nepogoda proglašena je za Veliku Goricu i općine Kravarsko, Orle i Pokupsko

Objavljeno

on

Na temelju zahtjeva sedam gradova i 20 općina s područja Zagrebačke županije, župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić proglasio je prirodnu nepogodu uzrokovanu potresom 29.12.2020. radi kojeg je došlo do velikih šteta na stambenim, gospodarskim, javnim, kulturnim i drugim objektima.

Prirodna nepogoda proglašena je za gradove: Dugo Selo, Ivanić – Grad, Jastrebarsko, Samobor, Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić te općine: Bedenica, Bistra, Brdovec, Brckovljani, Dubrava, Dubravica, Gradec, Jakovlje, Klinča Sela, Kloštar Ivanić, Kravarsko, Križ, Luka, Marija Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Pušća, Rakovec i Rugvica.

Inače, na području Zagrebačke županije ukupno je 9 gradova i 25 općina.

Gradska i općinska povjerenstva trebaju u zakonskom roku unijeti prve procjene štete u Registar, a za provedbu ovog zakona nadležna su ministarstva za financije, poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, gospodarstvo, graditeljstvo i prostorno uređenje, zaštitu okoliša i energetiku, more, promet i infrastrukturu koja u konačnosti odlučuju o postupanju nakon potvrde konačne procjene šteta tj. o načinu dodjele pomoći te raspodjeli sredstava pomoći.

Nastavi čitati

Moja županija

Turističke zajednice u Zagrebačkoj županiji udružuju se s ciljem razvoja kulturnog i gourmet turizma

Objavljeno

on

Novim Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, potiče se udruživanje turističkih zajednica, projektno i formalno. Tu priliku iskoristile su mnoge turističke zajednice, tako i turističke zajednice u Zagrebačkoj županiji koje se udružuju za razvoj kulturnog i gourmet turizma.

– Od velikog nam je značaja projektno udruživati turističke zajednice Zagrebačke županije s ciljem intenzivne promocije regije Zagrebačkog zelenog prstena te postojećih turističkih proizvoda i programa. Cilj nam je integrirano upravljanje kvalitetom turističkog destinacijskog proizvoda, a što će omogućiti smanjenje jaza između razine kvalitete koju turisti očekuju i razine kvalitete koju je destinacija u mogućnosti osigurati i isporučiti, unaprjeđenje kvalitete i sadržaja turističkog proizvoda Zagrebačke županije, povećanje zadovoljstva turista i turističke potrošnje u županiji i korist za poduzetništvo u ugostiteljstvu i turizmu – ističe Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije.

Razvoj gourmet turizma u Zagrebačkoj županiji

Lokalne turističke zajednice gradova Jastrebarsko, Samobor i Sveti Ivan Zelina sklopile su sporazum o udruživanju lokalnih turističkih zajednica područja Zagrebačke županije. Zajednice će tako zajednički provesti jednu ili više aktivnosti za razvoj gourmet turizma u županiji. Projektom će se uspostaviti podloga za integrirano upravljanje gourmet turizmom sa ciljem stvaranja prepoznatljivog turističkog destinacijskog proizvoda koji će biti glavni instrument poticanja konkurentnosti turizma Zagrebačke županije.

Vinske ceste i cesta sira su jedne od brojnih turističkih atrakcija ruralnog i eno te gastro turizma županije.

Naime, Zagrebačka županija ima vinograde i vinske podrume na tri vinske ceste – Plešivičkoj, Zelinskoj i Samoborskoj, na kojima se mogu pronaći vina Purtugizec Plešivica i Kraljevina Zelina robne marke Zagrebačke županije te bermet, tradicionalno i široko prepoznato samoborsko aromatizirano vino, kao i vina proizvedena iz autohtonih sorti plavec žuti, slatki zelenac i šipelj, ali i brojna druga vina kao što su chardonnay, sauvignon, crni, sivi i bijeli pinot, rajnski rizling, traminac, frankovka, škrlet, žuti muškat, šipon i slično.

Foto: Turistička zajednica Zagrebačke županije

Razvoj kulturnog turizma u Zagrebačkoj županiji

Kulturni turizam županije temelji se na zaštićenoj prirodnoj baštini i kulturno-povijesnoj baštini. Naime, Zagrebačka županija ima bogatu riznicu prirodne baštine i ljepota, čemu u prilog između ostalog govori i velik broj zaštićenih prirodnih područja, a koje doprinose razvoju i uspješnosti, kulturnog, pješačkog, izletišnog i održivog turizma.

– Projektom udruživanja želi se uspostaviti podloga za integrirano upravljanje kulturnog turizma sa ciljem stvaranja prepoznatljivog turističkog destinacijskog proizvoda koji će biti glavni instrument poticanja konkurentnosti turizma Zagrebačke županije – ističe Alilović te dodaje kako su u promociji turističke destinacije kulturni resursi vodeći proizvod destinacije, a ono što jednu destinaciju čini drukčijom od ostalih jest njezina nematerijalna kulturna baština.

– Baština je osnovni element koji privlači turiste u destinaciju a služi i kao atrakcijska osnova za brendiranje. Kreativnost na temelju tradicijske nematerijalne baštine pomiče tako granice puke funkcionalnosti nekog proizvoda. Kroz primjer kulturne tematske rute rad želi pokazati kako mit može postati potencijalna atrakcijska osnova za razvoj mitološkog turizma u Zagrebačkoj županiji. Važno je naglasiti da priče i lokacije iz tematske rute nude mogućnost izbora prema kriterijima kolektivne i osobne važnosti. Zbog toga je tematska ruta otvoreni sustav koji se može obilaziti individualno ili organizirano uz stručno turističko vođenje. Motivi koji se obrađuju u ovoj ruti izabrani su na način da se posebno vodilo računa o lokalnom identitetu, a istaknuti su običaji Jurjeva i Ivanja, ali i ostali običaji koji su tradicijski utkani u područje Zagrebačke županije i okolnih regija – rekla je Alilović.

Turistička ponuda županije obiluje kulturno-povijesnom baštinom, kao što su priče i legende, drveno graditeljstvo, sakralna gradnja, autohtona arhitektura, arheološki nalazi te spomenici njezine bogate prošlosti, a može se pohvaliti s više od 200 lokaliteta kulturno-povijesne baštine. Samo neki od primjera bogate kulturno-povijesne baštine su dvorci kao što su Novi dvori Jelačićevi, zatim gradine, kurije, bogata drvena sakralna baština od koje se ponajviše ističe kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki, lijepi primjer autohtone svjetovne arhitekture kurija Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici te posebna znamenitost spomen-soba blaženoga Alojzija Stepinca u Krašiću. Vrijedni su arheološki nalazi u Ščitarjevu, gdje se od 1. st. nalazila Andautonija, jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj, navode u TZ Zagrebačkoj županiji.

Projektno područje obuhvaća područja TZ gradova i općina: TZP „Savsko-sutlanska dolina i brigi“, TZG Zaprešića, TZG Velike Gorice, TZO Pisarovina, TZO Krašić, TZG Vrbovec, TZG Dugo Selo.

– Sporazumi projektnog udruživanja na području TZ Zagrebačke županije primjer su planiranih aktivnosti gdje je vidljivo kako destinacija koja zajedničkim djelovanjem ima mogućnost kvalitetnije se pozicionirati na tržištu i razvijati projekte koji će potaknuti cjelokupni gospodarski razvoj – naglašava Alilović, a sve s ciljem intenzivne promocije regije Zagrebačkog zelenog prstena te postojećih turističkih proizvoda i programa.

Za kraj Alilović zaključuje kako bi rezultat udruživanja trebali proizaći brojni sinergijski učinci ne samo u kvaliteti tržišnog nastupa cijelog ovog područja, već se osigurava i prijeko potrebna troškovna efikasnost u sferi promocije i provedbi projekata.

Nastavi čitati

Moja županija

Dijelovi SB Bistra nakon potresa trebaju sanaciju

45 štićenika premjestit će se u SB Naftalan u Ivanić-Gradu

Objavljeno

on

Među gotovo 2.000 objekata koji su oštećeni u petrinjskom potresu je i Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi – Gornja Bistra, čijih će 45 pacijenata biti premješteno u Specijalnu bolnicu Naftalan u Ivanić-Gradu.

– Premještaj pacijenata već je krenuo, a do kraja dana u Naftalanu će ih biti 35, dok će se preostalih 10 preseliti već sutra – rekao je Renato Mittermayer, ravnatelj SB Bistra nadodavši kako zahtjevniji pacijenti koji trebaju kisik ostaju u bolnici, ali će se premjestiti u prostorije u prizemlju zgrade koje su statičari ocijenili kao najsigurnije. Premještaj djece napravljen je u dogovoru s Ministarstvom zdravstva i osnivačem bolnice Zagrebačkom županijom jer su statičari ocijenili kako pojedini dijelovi bolnice nisu dovoljno sigurni.

Inače, vatrogasci su dronovima snimili krovište bolnice, na ulaznim vratima su postavljene skele, a tim statičara već izrađuje plan mjera ojačanja u prostorijama u kojima je to potrebno.

– Kada bolnica bude u potpunosti sigurna, onda ćemo vratiti naše pacijente – pojasnio je ravnatelj te nadodao kako uz pacijente u SB Naftalan idu i djelatnici i ostalo osoblje na koje su djeca naviknula, ali i radi specifične medicinske zaštite koju pacijenti trebaju.

Inače, Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi – Gornja Bistra zdravstvena je ustanova koja pruža skrb najteže bolesnoj djeci u RH, a smještena je u dvorcu Oršić iz 18. st i trenutno ima 103 pacijenta.

Iako je Zagrebačka županija osnivač bolnice, s vlastitim proračunskim prihodima nije u mogućnosti realizirati gradnju nove bolnice za potrebe cijele RH. Upravo iz tog razloga s resornim ministarstvom radi se na iznalaženju rješenja za izgradnju nove bolnice.

Nastavi čitati

Reporter 400 - 17.12.2020.

Facebook

Izdvojeno