Gospodarstvo
Vrijeme za Čajanku: Predavanja, svirka i jedan Memyjev fatalni kolač…
U organizaciji Ekoregije Velika Gorica, na inicijativu studentice agronomije Valentine Kuzmić, pokraj Muzeja Turopolja održana je VG Čajanka, manifestacija čiji je cilj promovirati zdravu hranu i ekološku proizvodnju, ali i predstaviti ljudima Makabi kapsulu…
Ovaj projekt osmislila sam prije dvije godine, rekla sam to svom kolegi Mariju i on mi je objasnio kako bi se to moglo realizirati. Razmišljam o tome intenzivno već dvije godine i mogu vam reći da mi ovo dođe kao drugi rođendan, kaže nam Valentina Kuzmić, studentica Agronomskog fakulteta i idejna začetnica projekta kojeg je nazvala VG Čajanka.
Predavanje je bilo u tijeku, jednog od njih nekoliko, ljudi su vani šetali po štandovima, razgledavali i kupovali, uživali u kolačima i kavici tik uz Muzej Turopolja, a Valentina je zbrajala dojmove.
– Jako smo puno radili na svemu ovome, projekt poput ovoga jako je teško organizirati, puno je tu detalja o kojima treba voditi brigu – kaže ova buduća agronomkinja, pa objašnjava što joj je osnovni motiv za organizaciju događaja koji je sjajno poslužio kao uvod za nedjeljni Gastro Turopolja:
– Želja mi je bila da u fokusu budu predavanja, zato su ovdje došli profesori s Agronomskog fakulteta i gospođa Marija Ševar iz Ministarstva poljoprivrede. Oni nam govore o ekološkoj poljoprivredi, o eko znaku i Makabi kapsuli, koja je razvijena na Agronomskom fakultetu baš u cilju zdravog uzgoja hrane. To je potpuno prirodni vitamin, koji se dodaje u zemlju, a upoznavanje ljudi s time glavni je cilj VG Čajanke.
U pozadini je svirala i glazba uživo, i za to su se pobrinuli u Ekoregiji, u sklopu koje je i Valentina sve ovo pokrenula. Naglasak je, dakle, na zdravoj prehrani i prirodnom uzgoju, a cijeli događaj ima i neslužbenu oznaku “100% domaće!”
– Što se izlagača tiče, bazirali smo se na to da bude dosta raznoliko, a da izlagači budu isključivo iz Velike Gorice. Želimo i njima dati prostor da izlažu svoje proizvode, da i njihov trud bude nagrađen – kazala je Valentina pa se vratila svojim obvezama.
Među izlagačima, centralno mjesto ovdje je zauzeo jedan kultni gorički lik. Memetali Zenuni, popularni Memy, o vlastitom je trošku došao na Čajanku i predstavio se s jednim posebnim kolačem.
– Prije svega, hvala Valentini. Ovo je njezina ideja da se okupimo ovdje. Kad se takvi ljudi okupe, ne možeš to odbiti – rekao je Zenuni pa nastavio:
– Da, imamo ovdje nešto posebno, jedan kolač kojem sam ja dao ime. On nije nepoznat u južnim dijelovima našeg podneblja, ali ja sam ga malo modificirao, prilagodio ga okusom, kao i imenom. Nazvao sam ga MoSoFa, po počecima tri riječi. On je vrlo sočan, vrlo moćan, a nakon sočnosti i moćnosti je još i fatalan! Ovaj kolač je već u našoj ponudi, ljudi ga izuzetno vole, svi koji ga probaju, a imat ćemo ga i dalje.
Kao i svi pravi majstori zanata, nije želio otkriti recept za ovaj, provjereno, odličan kolač.
– Uvijek volim reći da nepci govore kakav je. Možemo mi pričati što hoćemo, ali kod kolača je važno da probudi sve u tijelu kad dotakne nepce – strastven je Memy kad priča o kolačima.
Bile su tu i jagode, proizvodi od njih, pa još štošta, a na samom kraju smjestila su se ulja.
– Bavimo se bučinim uljem i drugim proizvodima od buče – kaže nam Jadranka Šimunec i OPG-a Noršić iz Odre.
Dok objašnjava kako se njihova ulja rade, kako su u nekim oblicima čak i ljekovita, pa onda nabraja sve proizvode od buče, ljude prolaze, naviruju se, raspituju…
– Ljudi se, normalno, svi žale da je skupo, ali je i kvalitetno. I zato ipak kupuju. Pogotovo mladi, oni koji brinu o svom zdravlju – kazala je Jadranka.
I on je probala Memyjev kolač, za kojeg smo saznali samo da su u njemu čak tri vrste mlijeka… I preostalo je još samo popiti jedan zdravi čaj, koji se kuhao odmah pokraj kolača, te uživati u glazbi.
Gospodarstvo
Raspored odvoza otpada za blagdane za sljedeću godinu
Prvog dana sljedeće godine, na Uskrsni ponedjeljak i na sam Božić neće se odvoziti otpad, dok će na sve ostale blagdane djelatnici VG Čistoće odrađivati svoj posao kao i svakog drugog dana
Gospodarstvo
Ne bacaj, uštedi, čuvaj okoliš… Kompostiraj!
Kompostirati se mogu ostaci od hrane, “zeleni” otpad, kao i razni biootpad, a ne smije se kompostirati kosti, meso, ulja i masti, vrtni otpad, novinski papir, časopisi u boji, vrećice od usisavača, penele…
Podjela besplatnih kompostera za kompostiranje biootpada u domaćinstvu nastavlja se i dalje s ciljem uspostavljanja novog, održivog sustava gospodarenja otpadom na području Grada Velike Gorice. Tako će korisnici koji žive u obiteljskim kućama s okućnicom, moći kompostirati biootpad u vlastitom kućanstvu, upravo na mjestu njegovog nastanka.
Korisnici koji u vlastitom kućanstvu već kompostiraju biootpad, ili ga budu kompostirali ubuduće, doprinijet će smanjenju količine biootpada koji se odlaže na odlagalištu, smanjenju utjecaja na klimatske promjene koje bi takav biootpad proizveo ukoliko se odlaže na odlagalište, smanjit će količinu otpada koji predaju na odvoz i zbrinjavanje, što će rezultirati da u novom sustavu gospodarenja otpadom neće plaćati odvoz biootpada u okviru javne usluge odvoza miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada. VG Čistoća ne sakuplja i ne odvozi proizveden kompost, već ga korisnici koriste za vlastitu uporabu.
Besplatni komposter mogu zatražiti svi korisnici usluga VG Čistoće, odnosno korisnici vlasnici obiteljskih kuća ispunjavajući anketu o zainteresiranosti korisnika, tj. upitnik o kućnom kompostiranju kojeg mogu pronaći na službenoj web stranici VG Čistoće www.vgcistoca.hr te na blagajni komunalnog društva, na adresi Ulica kneza Ljudevita Posavskog 45, Velika Gorica. Komposter će korisnicima biti dostavljen na kućnu adresu u najkraćem mogućem vremenu.
KOMPOSTIRANJE JE NAJSTARIJI I NAJPRIRODNIJI NAČIN RECIKLIRANJA OTPADA
Kompostiranje je biološka razgradnja biootpada (kuhinjski otpad te vrtni ili zeleni otpad) uz pomoć niza živih mikroorganizama (bakterije, gljivice) i višestaničnih organizama (kukci, gujavice) uz prisutnost zraka, pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kao končani proizvod kompost – humus. Predstavlja najstariju metodu odvajanja i odlaganja organskog otpada, odnosno biootpada na za to predviđena mjesta, najčešće u kompostere. Takav odvojeni biootpad se razgrađuje i nastaje kompost.
Često nismo ni svjesni kako više od trećine ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima čini organski otpad ili biootpad. U prikupljenim ostacima hrane i vrtnim biljkama nalaze se visokovrijedne sirovine za proizvodnju komposta kojim obogaćujemo zemlju sastojcima za rast i razvoj biljaka te održavamo njezinu plodnost.
VIŠESTRUKE KORISTI KOMPOSTIRANJA
smanjuje se i do 30% količine otpada koji se odlaže na odlagalište
pomaže u očuvanju okoliša
lagano je i jednostavno
dobiva se potpuno besplatno gnojivo – štedi se novac
kompost poboljšava kvalitetu i plodnost zemlje u vrtu bez nepotrebne upotrebe umjetnih gnojiva
kompost opskrbljuje biljke hranjivim tvarima te povećava njihovu otpornost na nametnike i bolesti
ŠTO SE SMIJE, A ŠTO NE SMIJE KOMPOSTIRATI
Kompostirati se može sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, voćnjaka i travnjaka. Ukoliko se dobro izmiješa što više različitog i usitnjenog biljnog materijala, dobit će se kvalitetan kompost. Najpoželjnije je sav biootpad usitniti jer što su manje dimenzije biootpada, bolje se može izmiješati i brže razlagati. Važno je u jednakom omjeru pomiješati zeleni biootpad bogat dušikom koji se brže razgrađuje i osigurava vlagu te smeđi biootpad bogat ugljikom koji se sporije razgrađuje i osigurava prozračnost.
Kompostirati DA:
kuhinjski otpad: ostatci, listovi te kora voća i povrća, ljuske jaja, talog kave i čaja, ostatci – mrvice kruha i peciva, filtar vrećice od čaja ali bez etikete, ostatci recikliranog papira („škarnicla“)
vrtni (zeleni) otpad: otkos trave, ostatci od orezivanja živice, lišće, granje, uvelo cvijeće, otpalo voće, ostatci nakon ubiranja voća i povrća, zemlja iz lončanica za cvijeće, počupani korov, kora drveta, borove iglice, piljevina sirovog drveta, ostatci od izgaranja sirovog drveta ili drvenog ugljena
ostali biootpad: kosa, dlaka, slama, papirnate maramice, papirnate kutije za jaja, papir i karton koji je previše kontaminiran ostatcima hrane, kamena prašina, pepeo drvenog ugljena ili drva, izmet manjih kućnih ljubimaca
Kompostirati NE:
kuhinjski otpad: kosti, meso, ulja i masti, jela od mesa i ribe, tekući i kuhani ostatci hrane, mliječni proizvodi
vrtni otpad: osjemenjeni korov, bolesne biljke, lišće oraha
ostalo: tiskani novinski papir i časopise u boji, ostatci duhana, sadržaj vrećice iz usisavača, pelene, pepeo od ugljena, izmet pasa i mačaka, obojeno i/ili lakirano drvo, sav biootpad koji je bio u dodiru s opasnim tvarima, naftom i sl., sav ostali otpad, posebno opasni.
KADA, GDJE I KAKO KOMPOSTIRATI?
Kompostirati se može tijekom cijele godine te svatko može svoj reciklažni kutak napraviti bilo gdje u sjenovitom kutu vrta ili dvorišta, zaštićen od izravnih udara vjetra, izbjegavajući mračna, hladna i previše vlažna mjesta. Korištenjem prikladnog spremnika za kompostiranje, kompostirati se može i na balkonu ili u garaži.
U komposter je potrebno najprije položiti sloj krupnijeg materijala poput grančica, pruća i sl. usitnjenih do veličine palca kako bi suvišna tekućina mogla otjecati. Zatim se odlaže biootpad. Najbolje je miješati svježi, vlažni, zeleni biootpad (npr. kuhinjski otpad) sa suhim i drvenastim (npr. suho lišće, grančice, piljevina, male količine usitnjenog kartona, i sl.). U prvo vrijeme odloženi biootpad pospite vrtnom zemljom ili gotovim kompostom jer će to ubrzati procese razgradnje kompostnog materijala. Ukoliko u kompost odlažete pokošenu travu, potrebno ju je prethodno ostaviti da se prosuši te ju tek onda kompostirajte u vrlo tankom sloju zbog opasnosti od truljenja. Vlažnu travu odlažite pomiješanu sa suhim materijalom (npr. suhim lišćem, usitnjenim kartonskim kutijama za jaja i sl.). Premalo ili pak previše vlage u komposteru je štetno. Vlažnost provjeravajte tako da iz sredine hrpe uzmete šaku kompostiranog materijala i čvrsto ga stisnite. Iz šake ne smije curiti voda, a materijal mora poprimiti oblik grude, tj. ne smije se rasipati. Vilama povremeno (bar jednom mjesečno) izmiješajte i rastresite sadržaj kompostera kako bi se kompostirani materijal prozračio.
Ovisno o vrsti i količini kompostiranog materijala te uvjetima kompostiranja, u roku od 6 do 12 mjeseci od biorazgradivog otpada nastaje kompost. Zreo kompost je ujednačenog izgleda: grumenast, tamnosmeđe do crne boje, miriše na šumsku zemlju te se u njemu više ne prepoznaje početni biomaterijal, osim nekih teže razgradivih dijelova poput koštica voća, ljuski oraha, komadića drva i sl.
Ispuniš anketu i čekaš da ti komposter dođe kući!
Nastavlja se podjela besplatnih kompostera za kompostiranje biorazgradivog otpada u domaćinstvima. S ciljem uspostavljanja novog, održivog sustava gospodarenja otpadom na području Grada Velike Gorice, VG Čistoća d.o.o. nabavila je u srpnju ove godine novu količinu kompostera koje će podijeliti zainteresiranim korisnicima. Dakle, korisnici koji žive u obiteljskim kućama s okućnicom, moći će na taj način kompostirati biorazgradivi otpad u vlastitom kućanstvu, upravo na mjestu njegovog nastanka.
Kompostiranjem se doprinosi smanjenju količine biorazgradivog otpada koji se odlaže, također se smanjuje i utjecaj na klimatske promjene koje takav otpad proizvodi ukoliko se odlaže na odlagališta. Korisnici će ujedno na taj način smanjiti količinu otpada koji predaju na odvoz i zbrinjavanje. VG Čistoća ne sakuplja i ne odvozi proizveden kompost, već ga korisnici koriste za vlastitu uporabu.
Besplatni komposter mogu zatražiti svi korisnici usluga VG Čistoće, odnosno korisnici i vlasnici obiteljskih kuća ispunjavajući anketu o zainteresiranosti korisnika, tj. upitnik o kućnom kompostiranju kojeg mogu pronaći na službenoj web stranici VG Čistoće www.vgcistoca.hr te na blagajni komunalnog društva, na adresi Ulica kneza Ljudevita Posavskog 45, Velika Gorica. Isto tako zainteresirani korisnici mogu se javiti na broj telefona 01-6566-738 ili e-mail adresu vgcistoca@vgcistoca.hr
Komposter će korisnicima biti dostavljen na kućnu adresu u najkraćem mogućem vremenu.
Gospodarstvo
Poreznici krenuli u akciju protiv sive ekonomije
Prijavite one koji vam ne izdaju račun i sudjelujte u drugom kolu nagradne igre ‘Bez računa se ne računa’ Ministarstva financija
Crna kronikaprije 1 danPrometna na raskrižju Kurilovečke i Matice hrvatske
Vijestiprije 4 danaFOTO Glumci iz popularnih serija na goričkom klizalištu
Vijestiprije 4 danaPrometnoj nesreći na ulazu u Vukovinu kumovao alkohol
Vijestiprije 4 danaVIDEO Najavljene uskrsnice za umirovljenike
CityLIGHTSprije 3 danaFOTO Klizalište otvoreno, odličan koncert Pirata
Sportprije 3 danaFešta u magli! Tri crvena kartona u goričkom vraćanju dugova Belupu
Crna kronikaprije 4 danaMuškarac vikanjem otjerao provalnike
Vijestiprije 1 danLinija 302 od sutra do četvrtka prometuje skraćenom trasom
