Povežite se s nama

CityLIGHTS

Već 40 godina štite živote i imovinu građana Velike Gorice

 Jančić: ‘Moram priznati, ak’ nisi bil muž i donesel pet litri vina na posel, onda si bil papak. Onda su se ovim poslom bavili pravi muži. To su bili fajteri koje se pitalo i znali su svoj posel. Kad su došli na intervenciju nije bilo zapreka za njih. Ak’ je trebalo, porušel je vrata i štokove, kaj je trebalo. Sada se vrijeme okrenulo. Nema alkohola i sve je prilagođeno novim situacijama. Danas vatrogasac kada dođe na posel pije mleko i vodu’

Objavljeno

na

Javna vatrogasna postrojba Velike Gorice ove godine slavi 40. rođendan. Osnovana je 1947. godine kao ispostava Vatrogasne brigade Zagreb. U toj prvoj fazi veliki doprinos stvaranju ove profesionalne postrojbe dao je DVD Velika Gorica.

– 1979. godine izgrađen je novi Vatrogasni dom, koji se tada zvao Dom društvene samozaštite. Gradio se samodoprinosom. Projekt je pokrenula Općina Velika Gorica, u suradnji s DVD-om Velika Gorica, kojem je na čelu bio Fabijančić Stjepan, a tajnik Perlić Nikola. Taj dvojac bio je glavni nosilac tog projekta – rekao nam je Josip Jančić, pripadnik Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica od njezinog nastanka.

Prije nastanka JVP-a, DVD Velika Gorica bio je zadužen za zaštitu od požara na području cijele općine Velika Gorica te područje današnjih općina Orle, Kravarsko i Pokupsko. U četiri smjene imali su po jednog profesionalnog vatrogasca.

– Kad bi stigla dojava, on bi pustio sirenu, a dečki iz DVD-a bi se okupili i krenuli gasiti požare po našem lijepom Turopolju. Tada bi uskakao Srebrić Ivan te preuzimao telefonsku liniju i dežurao dok smo mi na terenu – prisjetio se Jančić.

Dežurna četvorka, Arbanas Franjo, Plodinec Stjepan, Stepanić Milan i Šipušić Franjo, postala je okosnica nove postrojbe.

– Iz grada Zagreba dobili smo trojicu profesionalaca, a zaposleni smo i nas trojica, Ivica Kovačić, ja i drugi Ivica Kovačić iz Mraclina. Na početku nas je bilo trojica u smjeni, a ubrzo se taj broj povećao na četvoricu. Moram priznati da smo imali dovoljan broj vozila, u garaži smo imali navalno, kemijsko-tehničko, autocisternu i zapovjedno vozilo. Problem je bio što su to bila mahom rabljena i stara vozila, koja su zahtijevala stalno održavanje i popravke – objasnio je Jančić.

Foto: JVP Velika Gorica

Prvi zapovjednik postrojbe bio je Stjepan Fabijančić Japa, a do 2000. godine u Javnoj vatrogasnoj postrojbi izmjenjivali su se zapovjednici mahom iz Zagreba. Fluktuacija je bila uvjetovana malom plaćom u odnosu na plaće vatrogasaca koji su radili u smjeni.

Početkom 2000. godine Grad velika Gorica donosi odluku o osnivanju Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica, a za zapovjednika je postavljen Josip Jančić, koji tu dužnost obnaša do ožujka 2002. godine. U tom periodu gorički vatrogascu muku muče s dotrajalim vozilima.

– U periodu kad sam ja bio zapovjednik vozila su bila na rubu izdržljivosti. Imao sam nemalih problema. Za popravak sam morao koristiti svoje prijatelje, koji su u svoje slobodo vrijeme vršili popravke i radili generalke na vozilima. Uvijek je falilo novca. Ja sam od svog novca kupovao rezervne dijelove, a tadašnji predsjednik Vatrogasne zajednice Velike Gorice Neven Kurilovčanin onda mi je refundirao taj novac. Tako smo mi funkcionirali u tom periodu – istaknuo je nekadašnji zapovjednik.

Nakon njega, na čelnim mjestima izmijenili su se Niko Maršan, Tihomir Varga, a 2009. na mjesto zapovjednika dolazi Borislav Turan, koji je i danas na čelu postrojbe.

– Najjači razvoj Javna vatrogasna postrojba doživljava kada je po sili zakona spala pod lokalnu upravu, odnosno Grad. Nabavila se bolja oprema i vozila, počeo se uređivati sustav upravljanja i povećao broj ljudi. Mi danas u postrojbi imamo 45 profesionalnih vatrogasaca. No, tu nije kraj. Zadnjom procjenom usvojenom na Gradskom vijeću 2017. godine, naša postrojba svrstana je u vrstu pet. Znači da mora imati najmanje 12 ljudi po smjeni, odnosno 48 profesionalnih vatrogasaca raspoređenih u smjene plus zapovjednika i zamjenika – rekao je Borislav Turan, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica.

 

JVP Velika Gorica pokriva prostor od 552 četvorna kilometra, a samo u prvih pet mjeseci izašli su na 160 intervencija. Na razini godine broj intervencija kreće se oko 325. U svom radu surađuju s društvima Vatrogasne zajednice Grada Velike Gorice te DVD-ima općina Kravarsko, Pokupsko i Orle.

– Ne postoji intervencija, osim možda velikih kemijskih havarija, na koju ne možemo odgovoriti. Imamo opremu i sredstva, a i ljude. Naši vatrogasci osposobljeni su za rad na visini, rad na ruševinama, rad na vodi, a sudjeluju i u tehničkim intervencijama. Razvojem društva i tehnologija pojavljuju se i nove zadaće za nas, jer mi smo služba koja je i organizirana i opremljena i 24 sata dostupna – objasnio je Turan.

Vatrogastvo nije samo zanimanje, ono je i poziv. Ono je sve, samo ne lagan i lijep posao. U svom poslu vatrogasci se često susreću i s ružnim stvarima.

– Imao sam puno takvih situacija, ali mi se jedna duboko urezala u pamćenje. Ovdje u Kolodvorskoj ulici, gdje je napravljen novi kružni tok, dogodila se prometna nesreća u kojoj su stradala djeca. Iz auta sam vadio tijela djece, to se na zaboravlja, to su zaista teški trenutci. Razboriti ljudi, koji znaju što je vatrogastvo, najčešće se ne žele primiti takvog posla. To nije lagan niti lijep posao. Susretao sam se s poginulim osobama, utopljenicima, a najteže je kada vidite djecu. Morao sam iznositi tijela djece stare osam do deset godina stradale uslijed gušenja dimom u požaru, to je jako teško. Traumu nosiš cijeli život i treba vremena da to izađe iz tebe – povjerio nam se Josip, dugogodišnji vatrogasac.

Sve te situacije koje se događaju na poslu protekom vremena ostavljaju trajne posljedice na vatrogasce. Pitanje je samo kada će izaći na vidjelo.

– Iako Velika Gorica figurira kao šesti grad po veličini u hrvatskoj, ipak je jedna manja sredina u kojoj se manje više svi znaju. Postoji velika mogućnost da kad sudjelujete u intervenciji, posebno u prometnim nesrećama, naiđete na stradalog prijatelja. To se nekoliko puta dogodilo našim vatrogascima. Većina mojih kolega doživjela je da u stanu nađu mrtvu ili spaljenu osobu, dođete u situaciju da vam to postane rutina, ali sve to ostavlja trag na ljudima. Mi smo ljudi koji nakon takvih intervencija dolazimo doma svojim obiteljima. Nastojim ne pričati o poslu kod kuće, ne želim opterećivati svoje bližnje takvim stvarima i ostavljam to u sebi. To je vjerojatno tako među većinom mojih kolega. Možda bi se svi zajedno trebali više otvoriti prema stručnjacima i iznijeti naše probleme, kako bi nam oni mogli pomoći  – dodao je Turan.

Profil ljudi koji su se bavili vatrogastvom nekad i sada nije isti. Nekad su vatrogasci bili čvrsti dečki spremni bez puno razmišljanja uletjeti u opasnost.

– Moram priznati, ak’ nisi bil muž i donesel pet litri vina na posel, onda si bil papak. Onda su se ovim poslom bavili pravi muži. To su bili fajteri koje se pitalo i znali su svoj posao. Kad su došli na intervenciju nije bilo zapreka za njih. Ak’ je trebalo, porušel je vrata i štokove, kaj je trebalo. Sada se vrijeme okrenulo. Nema alkohola i sve je prilagođeno novim situacijama. Danas vatrogasac kada dođe na posel pije mleko i vodu – otkrio nam je Josip.

Nakon kornatske tragedije u hrvatskom vatrogastvu stvari više nisu iste. Vatrogasci su napokon stavljeni u fokus.

– Od tog trenutka ozbiljno se počelo razmišljati o sigurnosti vatrogasaca. Nema intervencije koja nije opasna. Mi ovaj trenutak idemo na čišćenje ceste i zaleti vam se auto u vatrogasca i on pogine. Drugi primjer, idemo gasiti požar na kontejneru i ne znamo tko je što bacio u njega. Ima još uvijek zaostataka oružja i eksploziva iz rata. Vatrogasac može stradati na svakoj intervenciji, sada je samo bitno koliko smo mi ozbiljno shvatili ovu priču. Kornati upozoravaju iz dana u dan, bez obzira na to što je od tada prošlo puno godina. Oni nas upozoravaju da se moramo ozbiljno ponašati u svakoj situaciji – zaključio je Turan.

CityLIGHTS

HEP-Toplinarstvo prelazi na ljetni režim: grijanje se gasi za 130 tisuća korisnika

Do početka rujna 2026. traje razdoblje izvan ogrjevne sezone.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mario Žilec

Od sutra, HEP-Toplinarstvo, počinje s prilagodbom toplinskih podstanica na ljetni način rada, čime se formalno zaključuje ogrjevna sezona 2025./2026. za oko 130.000 korisnika priključenih na sustave u Zagrebu, Osijeku, Sisku, Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću.

Prelazak sustava na novi režim provodit će se postupno, a za završetak svih tehničkih podešavanja predviđena su približno tri dana. Završetak grijanja označava ulazak u razdoblje u kojem se sustav više ne koristi za opskrbu toplinskom energijom u uobičajenom režimu, već prelazi u ljetnu regulaciju rada.

Razdoblje bez grijanja otvara mogućnost radova u zgradama

Do početka rujna 2026. traje razdoblje izvan ogrjevne sezone, u kojem vlasnici i korisnici mogu izvoditi zahvate na unutarnjim instalacijama grijanja u stanovima i poslovnim prostorima.

Prije početka bilo kakvih radova potrebno je kontaktirati predstavnika suvlasnika ili upravitelja zgrade kako bi se preko HEP-Toplinarstva organiziralo pražnjenje pogonske vode iz sustava. Iz tvrtke pritom upozoravaju da je važno da se stanari unutar jedne zgrade usklade oko termina izvođenja radova, kako bi se izbjeglo ponavljanje istog postupka pražnjenja i ponovnog punjenja sustava.

Pripreme za novu sezonu od sredine rujna

Službeni početak spremnosti za ogrjevnu sezonu 2026./2027. predviđen je za 15. rujna 2026. godine. Aktivacija grijanja u novoj sezoni ovisit će o stvarnim vremenskim uvjetima, odnosno o temperaturama i potrebi za isporukom toplinske energije.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Petek na Gorice donosi BBQ Hot Yard i mirise pravog roštilja

Ponuda je osmišljena kao klasičan street food format, uz izraženu aromu roštilja i neformalnu atmosferu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Velike Gorice

Centar grada u petak, 8. svibnja, dobiva dodatni večernji gastronomski sadržaj u sklopu manifestacije Petek na Gorice, gdje će fokus nakon jutarnjeg programa biti prebačen na ponudu hrane s roštilja i street food koncept.

Od 17:00 sati program preuzima BBQ Hot Yard, koji u sklopu događanja postavlja svoj burger corner. Posjetitelji će ondje moći degustirati i kupiti različita jela i burgere s naglaskom na dimljene BBQ okuse i svježe pripremljene roštilj proizvode.

Ponuda je osmišljena kao klasičan street food format, uz izraženu aromu roštilja i neformalnu atmosferu. Riječ je o proširenju uobičajenog sadržaja Petka na Gorice, koji i dalje uključuje standardni jutarnji dio, dok se poslijepodne usmjerava prema gastronomskom segmentu i većem okupljanju posjetitelja u centru grada.

Cijeli program ovog Petka na Gorice:

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Beč u proljeće: Spark obilježio jubilarnu pjesničku smotru

Na festivalu sudjelovale su Marina Maras, Nadica Kološa, Marica Mihac i Zdenka Mlinar. One su se publici predstavile pjesmama na standardnom hrvatskom jeziku, ali i kajkavskom narječju.

Objavljeno

na

Objavio/la

U Beču je 24. i 25. travnja održano peto izdanje poetskog festivala „Beč u proljeće“, koji organizira Hrvatska zajednica umjetnika Austrije (HZUA), a među sudionicima ponovno su bile i članice Udruge umjetnika „Spark“.

Ovogodišnje izdanje obilježeno je i posebnom obljetnicom – pet godina djelovanja zajednice – što je programu dalo naglašeniji svečani karakter te dodatni fokus na dosadašnje rezultate i buduće planove.

Jubilarnom izdanju prethodila objava zbornika

U povodu obljetnice predstavljen je i zbornik poetskih radova „Beč u proljeće – zbornik radova 2026.“, koji okuplja autore sudionike festivala i predstavlja svojevrsnu sintezu petogodišnjeg stvaralačkog kontinuiteta HZUA-e. Organizatori su ga označili kao važnu točku u razvoju projekta, ali i poticaj za nastavak kulturnog povezivanja i novih susreta.

Središte programa u bečkim podrumima

Festival je otvoren u prostoru Schlumberger Kellerwelten, poznatim bečkim vinskim podrumima prepoznatljivog arhitektonskog ambijenta. Svečanost su predvodili predsjednica i pjesnikinja HZUA Ana Vrcić Oršolić te pjesnik Zoran Jakuc, dok je glazbeni okvir događaja oblikovao violinist Niko Lerner, koji je svojim nastupom pratio pjesničke izvedbe i dodatno naglasio atmosferu otvorenja. Događaju je prisustvovao i konzul Mate Bačić, čija je prisutnost, kako je istaknuto, potvrdila institucionalno prepoznavanje kulturnog djelovanja hrvatske zajednice u Austriji.

Ukupno je festival okupio 24 pjesnika te više od 70 gostiju na otvorenju.

Književne promocije i raznoliki autorski glasovi

U sklopu festivalskog programa predstavljene su tri knjige: uz zbornik HZUA-e, publici su približeni naslovi Vlade Domazeta „Dječak s obale rijeke Save“ te Josipa Petrlića Pjera „Između Buđenja i Mašte“. Posebno mjesto u zborniku zauzimaju i članice „Sparka“, njih ukupno osam, dok su na samom festivalu sudjelovale Marina Maras, Nadica Kološa, Marica Mihac i Zdenka Mlinar. One su se publici predstavile pjesmama na standardnom hrvatskom jeziku, ali i kajkavskom narječju, što je dodatno istaknulo jezičnu raznolikost nastupa te im donijelo posebna priznanja i zahvalnice organizatora.

Organizacija i poruke s festivala

U završnom dijelu programa istaknuta je uloga organizatorice Ane Vrcić Oršolić, o kojoj je urednik portala „TV Wien“ Zoran Cindrić zapisao: “Posebna i velika zahvala pripada Ani Vrcić Oršolić, osnivačici i organizatorici Hrvatskog pjesničkog festivala “Beč u proljeće”, osobi koja je ideju pretvorila u stvaran, prepoznatljiv i živ kulturni susret. Njezina uloga ne može se svesti samo na organizaciju programa, jer iza festivala stoji mnogo više od rasporeda, poziva i tehničke pripreme. Ana Vrcić Oršolić u ovaj je festival utkala ono najvažnije: strpljenje, vjeru u ljude, ljubav prema hrvatskoj riječi i sposobnost da različite pjesničke glasove poveže u jednu zajedničku priču.”

Sudionici festivala naglašavali su važnost susreta, razmjene iskustava i kulturnog povezivanja, uz dojam da manifestacija prerasta u stabilnu platformu za promociju hrvatske poezije u inozemstvu. Zdenka Mlinar u osvrtu je istaknula da im je “bila čast i zadovoljstvo biti sudionicama ove petogodišnje poetske čarolije i biti s onima koji umjetnošću krase životnu svakodnevicu, koji spajaju, a ne razdvajaju, koji znaju razlikovati dobro od zla, pokazati emocije i koji se trude biti bolji sutra nego što su danas.”

Nastavite čitati

CityLIGHTS

‘Mjesec našeg filma’: besplatne projekcije u Retro kinu Galženica

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: POUVG

U Retro kinu Galženica tijekom svibnja održava se filmski program „Mjesec našeg filma“, koji Kino Gorica organizira u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom.

Riječ je o selekciji domaćih naslova koji su tijekom godina stekli veliku popularnost kod publike i ponovno se prikazuju u sklopu Kino mreže diljem Hrvatske. Program je fokusiran na najgledanije i publici najdraže hrvatske filmove od 1991. godine do danas, a ulaz na sve projekcije je besplatan.

Filmski program kroz svibanj

Prvi na rasporedu je dječji film „Koko i duhovi“, koji traje 95 minuta. Radnja prati dvanaestogodišnjeg Koka koji se s roditeljima seli u veliki grad. Tamo, uz pomoć novih prijatelja, ulazi u istragu misteriozne smrti starijeg stanara u susjedstvu. Projekcija je zakazana za 9. svibnja u 17:00 sati.

Sredinom mjeseca prikazuje se „Dražen“, biografska drama o jednom od najpoznatijih hrvatskih košarkaša, Draženu Petroviću. Film prati njegov put od Šibenika do vrhunaca europske i američke košarke, uz naglasak na njegovu upornost, obitelj i posvećenost sportu. Projekcija je 14. svibnja u 18:00 sati.

Obiteljski filmovi, dokumentarci i klasici

Program se nastavlja obiteljskim naslovom Šegrt Hlapić  koji prati poznatog književnog junaka nakon što napušta zloglasnog majstora Mrkonju. Na putovanju upoznaje Gitu, djevojčicu iz cirkusa, a zajedno prolaze kroz niz izazova i pustolovina. Film je na rasporedu 23. svibnja u 17:00 sati.

Dokumentarni film „Novo, novo vrijeme“ donosi kronologiju političkih događaja u Hrvatskoj koji su doveli do promjene vlasti 2000. godine. Poseban fokus stavlja se na razdoblje nakon smrti predsjednika Franje Tuđmana te izbore koji su uslijedili. Projekcija počinje 28. svibnja u 18:00 sati.

Istog dana navečer prikazuje se i igrani film „ZG80“ , smješten krajem 1980-ih. Radnja prati navijače Dinama i Hajduka na putovanju u Beograd na utakmicu između Crvene zvezde i Dinama, nakon koje dolazi do nasilnih sukoba na ulicama grada. Projekcija je u 20:00 sati.

Završetak programa

Ciklus završava dokumentarnim filmom Sokol – Nezaustavljiv kao sudbina  koji donosi priču o Velimiru Đereku Sokolu, ratniku iz Vukovara i Imotske krajine. Film kroz njegov život prikazuje priču o hrabrosti i izdržljivosti koja je ostavila snažan trag u kolektivnom sjećanju. Projekcija je zakazana za 29. svibnja u 18:00 sati.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Besplatni pregledi i poruke podrške: Velika Gorica obilježila Dan hitne medicine

Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se svake godine 30. travnja

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

U Velikoj Gorici danas je obilježen Nacionalni dan hitne medicinske službe, uz preventivnu akciju tijekom koje su građani mogli besplatno provjeriti osnovne zdravstvene pokazatelje i dobiti savjete liječnika.

Program se održavao od 9 do 13 sati ispred ispostave Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Ulici Matice hrvatske 5, gdje su zainteresirani imali priliku izmjeriti indeks tjelesne mase, krvni tlak, razinu šećera i lipida u krvi te zasićenost kisikom. Na temelju dobivenih rezultata, građanima su bili dostupni i individualni liječnički savjeti.

Velik odaziv građana na preventivnu akciju

Među onima koji su iskoristili priliku za pregled bila je i Mara koja kaže: „Došla sam, pročitala sam na portalu, da se danas može provjeriti tlak i šećer. Odlučila sam provjeriti svoje stanje. Podržavam djelatnike i sretan im njihov dan!“ Sličan razlog dolaska imala je i Marica: „Tu sam zato jer imam povišenu masnoću pa da si izmjerim. Djelatnicima sve najbolje i svaka im čast na njihovom radu.“

Iz Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije ističu kako je riječ o dijelu šireg ciklusa proljetnih preventivnih aktivnosti koje se provode u devet gradova s naglaskom na rano otkrivanje i prevenciju kardiovaskularnih bolesti, koje su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar zahvalio je djelatnicima hitne službe na njihovom radu: „Jedno veliko hvala svim djelatnicima Hitne medicinske službe i u ime cijele zajednice naših sugrađanki i sugrađana, čestitamo im njihov dan! Želio bih istaknuti važnost i bitnost njihovog djelovanja, njihovih postupaka koji su onda kada nam je najpotrebnije, najbitniji. Njihova stručnost, njihov entuzijazam i njihovo djelovanje je spasilo toliko života na području našeg grada.“

Kontinuirana ulaganja i razvoj sustava

Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec također je čestitao djelatnicima njihov dan, istaknuvši njihovu ulogu u sustavu: „Danas imamo Nacionalni dan Hitne medicinske službe na razini Republike Hrvatske. Svim našim vrijednim djelatnicima Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, čestitam njihov dan. Zahvaljujem im se na doprinosu koji daju, na tome što su profesionalni, što su požrtvovani i što su uvijek tu kada naši žitelji i naši građani trebaju njihovu pomoć“

Govoreći o ulaganjima u sustav, Kolarec je naglasio: „Zagrebačka županija zna da je prijeko potrebno svake godine obnavljati vozni park. Prije svega, da imaju kvalitetna vozila, da imaju sigurna vozila, da imaju opremljena vozila. U tu svrhu smo ove godine osigurali 900 tisuća eura kako bi mogli kupiti jedanaest vozila.“

Pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak pridružila se čestitkama: „Pridružujem se čestitkama svim hitnjacima koji 365 dana u godini 24 sata brinu o našim hitnim stanjima i spašavaju mnoge živote. Zahvaljujem se na njihovom radu i požrtvovnosti.“ Dodatno je istaknula i proračunska izdvajanja za zdravstveni sustav: „Kako je već i prije rekao zamjenik, gotovo 1,9 milijuna eura osigurano je u proračunu Zagrebačke županije. Prije svega vodimo jako računa o nabavi automobila za hitnu medicinu, ali i za dijalizu, za sanitet. I što reći, evo, puno hrabrosti i sreće, mi smo tu da osiguramo novce, mislim da Zavod radi stabilno. Možemo jedino pozvati na razumijevanje i jednu komunikaciju koju moramo ipak u današnje vrijeme malo na višu razinu dignuti. Rade vrlo stresan i odgovoran posao i moramo im biti podrška u tome.“

Osim preventivnih pregleda, događanje je imalo i edukativnu komponentu, s ciljem približavanja rada hitne medicinske službe građanima te jačanja suradnje s lokalnom zajednicom. Djelatnici su pritom predstavljeni kao ključna karika u sustavu zbrinjavanja hitnih pacijenata.

Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se svake godine 30. travnja, a proglasio ga je Hrvatski sabor 2013. godine, čime se Hrvatska pridružila državama koje nastoje dodatno istaknuti važnost i ulogu hitne medicine u zdravstvenom sustavu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno