Povežite se s nama

Gospodarstvo

Važnost recikliranja – čuvajmo našu prirodu

Objavljeno

na

U današnjem, suvremenom svijetu, kojeg karakterizira neprestani razvoj gospodarstva, tehnologije i novih proizvoda, dogodio se porast životnog standarda i potrošnje, a time se povećala količina i raznovrsnost otpada. Postali smo ovisni o materijalnim, opipljivim stvarima koje nam olakšavaju svakodnevni život. Čim nam te iste stvari postanu nepotrebne, lako ih se odričemo, zamjenjujemo novima, te nažalost, većina njih završava odbačene u prirodu kao otpad. Upravo takvim neodgovornim ponašanjem ugrožavamo naš okoliš. Najčešće nismo ni svjesni koliko se vrijednih sirovina skriva u odbačenom otpadu. Moramo postati svjesni važnosti ograničenih prirodnih resursa. Nije dovoljno o tome samo čitati, razmišljati već i djelovati. Stoga, nastojmo smanjiti nepotrebnu potrošnju te time spriječimo nastanak novog otpada, što je ujedno i najvažniji korak, ponovno iskoristimo svaki predmet koji se može iskoristiti i na kraju reciklirajmo ono što ostaje kao otpad.

ZAŠTO JE VAŽNO RECIKLIRANJE?

Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, recikliranje je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje. Podrazumijeva postupak pretvaranja otpadnih materijala koji nam više nisu od koristi u nove materijale za izradu istih ili sličnih novih proizvoda. Drugim riječima, recikliranje je sve ono što se može ponovno iskoristiti, a da se ne baci. Da bi se većina otpadnih sirovina i materijala moglo ponovno iskoristiti, najvažnije je odvojiti i razvrstati otpad prema vrsti.

Recikliranje:
* štedi ograničene prirodne resurse
* štedi energiju
* pomaže u zaštiti okoliša
* smanjuje količinu otpada na odlagalištu
* štedi novac i otvaraju se nova radna mjesta

RECIKLIRANJE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU

Recikliranje počinje kod kuće i jedna je od najjednostavnijih stvari koju možemo učiniti, a da ima pozitivan utjecaj na okoliš. Potrebno ga je provoditi svakodnevno jer se gotovo sve što koristimo može reciklirati: papir i karton, plastika, metal, staklo, aluminij…, odnosno više od 2/3 kućnog otpada možemo odvojiti i ponovno iskoristiti te na taj način smanjiti količine otpada na odlagalištu, dobiti nove proizvode uz manji utrošak vode, energije i materijala, ali i spriječiti emisije stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zagrijavanje.

Nekoliko korisnih savjeta:
* razmislite prije same kupnje – je li Vam taj proizvod zaista potreban
* prije svega, kupujte reciklirane proizvode u što većoj mjeri i samo ono što ćete stvarno koristiti
* proizvod koji više ne koristite – ne bacajte; poklonite ga ili prenamijenite
* birajte proizvode sa što manje ambalaže
* izbjegavajte kupovinu jednokratnih proizvoda kao i pojedinačno pakirane proizvode
* printajte obostrano, štedite papir
* koristite punjive baterije
* plastične vrećice zamijenite platnenim, a plastične boce zamijenite staklenim
* pravljenje komposta od organskih ostataka

NAJVAŽNIJE JE PRAVILNO RAZVRSTAVANJE OTPADA

Pravilno razvrstavanje otpada je najvažniji korak u procesu recikliranja. Počinje već „na kućnom pragu“ odvajajući otpad koji se može reciklirati od ostalog otpada i odlažući ga u za to predviđene spremnike. Na taj način olakšava se kasnija obrada otpada te sprečava stvaranje novog otpada.

Odvojeno sakupljanje otpada na javnim površinama u Gradu Velikoj Gorici odvija se putem “zelenih otoka”, odnosno putem 360 spremnika koji se koriste za sakupljanje iskoristivih vrsta otpada: papira, stakla, plastike i metala te tekstila. Od navedenog broja spremnika, 30 ih je podzemnog tipa, raspoređeno na deset lokacija.

Osim “zelenih otoka”, građani mogu tijekom cijele godine, radnim danima i subotom, na navedenim reciklažnim dvorištima, koja su namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada i onih komponenti otpada koje se ne skupljaju po naseljima putem spremnika, besplatno odložiti glomazni otpad i ostale iskoristive vrste otpada poput papira i kartona, plastike, stakla, problematičnog otpada, baterije i akumulatore, odnosno ukupno oko 30 različitih vrsta otpada.

U naseljima i četvrtima koje nisu u blizini reciklažnih dvorišta, svaki građanin Grada Velike Gorice u svome naselju može odložiti i sortirati otpad putem mobilnog reciklažnog dvorišta koji se na unaprijed određenoj lokaciji zadržava po dva dana. Radi se o kontejneru većih dimenzija u kojem se nalaze spremnici u koje građani mogu besplatno odložiti različite vrste korisnog i problematičnog otpada. Također, krupni, glomazni otpad kojeg zbog volumena i/ili mase nije prikladno prikupljati putem spremnika za komunalni otpad, građani mogu odložiti u reciklažnim dvorištima ili putem kontejnera koji se nalazi uglavnom na istim lokacijama kao i mobilno reciklažno dvorište.

Sve informacije o rasporedu “zelenih otoka”, radu reciklažnih dvorišta, kao i raspored odvoza glomaznog otpada i lokacije postave mobilnog reciklažnog dvorišta korisnici mogu pronaći na službenoj web stranici VG Čistoće www.vgcistoca.hr.

Počnimo s reciklažom od sebe, svaki dan. Kod kuće, na poslu i u svim aktivnostima koje radimo jer problem otpada neće se riješiti sam od sebe. Naglasak je na mijenjaju naših potrošačkih navika: kupujmo proizvode s povratnom ambalažom, onom koja se može ponovno upotrijebiti ili reciklirati. Recikliranjem štedimo i čuvamo prirodne resurse i smanjujemo količinu otpada koja se vraća u prirodu. Bez odvojenog sakupljanja otpada i recikliranja neodrživ je sustav gospodarenja otpadom.

JESTE LI ZNALI?

* jedna reciklirana boca čuva dovoljno energije za tri sata rada žarulje
* jedna reciklirana limenka uštedi dovoljno energije za dva sata rada televizora
* jedna reciklirana staklena boca uštedi dovoljno energije za 25 minuta rada računala
* jedan kilogram recikliranog papira znači četiri kilograma manje stakleničkih plinova u atmosferi
* reciklažom jedne tone papira sačuva se 17 stabala

 

Gospodarstvo

Poljoprivrednici, pozor – dvije važne novosti za OPG-ove!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Poslovni dnevnik

S ciljem poticanja domaće proizvodnje i kupnje domaćih proizvoda, država povlači konkretne poteze – povoljniji zajmovi i jasnije označavanje podrijetla voća i povrća.

Najavljeno je povećanje iznosa namijenjenih potpori poljoprivrednicima. Financijski instrument „Obrtna sredstva SP ZPP“ nudi zajmove od 1.000 do 25.000 EUR za financiranje repromaterijala i redovnog poslovanja.

Prijave se podnose izravno HAMAG-BICRO-u putem online sustava od 9. veljače 2026.

Pored zajmova, važna je i jasna oznaka podrijetla, koja pomaže da domaći proizvodi stignu na stol kupaca.

Inicijativa za poticanje kupnje domaćih proizvoda temelji se na pravilniku o tržišnim standardima i utvrđivanju pravila o kontrolama usklađenosti s tržišnim standardima za sektor voća i povrća, određene prerađene proizvode od voća i povrća i sektor banana.

Toni Grossi iz HPK poručuje da će jasnije označavanje pomoći potrošačima da lakše prepoznaju i češće biraju domaće proizvode.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Fortenova sprema prodaju PIK Vrbovca? Oglasila se i stranica Halo, inspektore

Nakon Leda i Belja, na red za prodaju bi mogao doći i PIK.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Marten Bjork/pexels.com

Fortenova grupa je navodno pokrenula proces prodaje mesne industrije PIK Vrbovec, doznaje portal Danica.hr iz menadžerskih krugova bliskih kompaniji. Kako tvrde, razgovori s potencijalnim kupcima već traju, a konačna odluka o novom vlasniku mogla bi biti poznata uskoro. U užem krugu navodno su jedna domaća i jedna strana tvrtka iz mesne industrije.

Fortenova je u sklopu restrukturiranja prema trgovini, logistici, komercijalnim nekretninama i sektoru pića, već prodala niz velikih prehrambenih kompanija, među kojima su Ledo, Belje, PIK Vinkovci, Vupik, Agrolaguna, Zvijezda i Dijamant. Stoga, prodaja PIK Vrbovca odgovara novom strateškom usmjerenju tvrtke.

Na šuškanje o prodaji osvrnula se i poznata Facebook stranica Halo, inspektore. “Pojam prehrambeni suverenitet upravo je stavljen na najveću kušnju. Gubitkom kontrole nad PIK-om, gubimo kontrolu nad našom sigurnošću. Hoće li vrbovečka šunka sutra biti iz Poljske, a juneći ćevapi iz Argentine, samo zapakirani pod starim imenom?”, poručili su.

Rasplet oko sudbine PIK Vrbovca trebao bi biti poznat uskoro, a ishod će svakako imati širi utjecaj na domaću prehrambenu industriju.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Zagrebačka županija među rekorderima rasta zaposlenosti! U deset godina 46 % više zaposlenih

U samom vrhu po zaposlenosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

U Hrvatskoj je na kraju 2025. godine radilo gotovo 5 % više ljudi nego godinu ranije, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Među županijama koje se posebno ističu po rastu zaposlenosti je i Zagrebačka županija, koja je u posljednjih deset godina zabilježila čak 46 % više zaposlenih.

Prema podacima koje prenosi Župan.hr, u Zagrebačkoj županiji bilo je zaposleno 104.608 ljudi, čime se našla među pet županija s najvećim brojem zaposlenih, odmah iza Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske i Istarske županije. Pozitivan trend vidi se i u obrtništvu. Zagrebačka županija ima gotovo 5.800 obrtnika, što je svrstava među vodeće županije u Hrvatskoj, uz daleko veće i turistički snažne regije.

Na razini cijele države, Hrvatska je na zadnji dan 2025. imala ukupno 1.729.787 zaposlenih. To je oko 21 tisuću više nego godinu ranije, gotovo 81 tisuću više nego krajem 2023. te više od 122 tisuće u odnosu na kraj 2022. godine. Najviše ljudi zaposleno je u prerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu i obrazovanju.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

DZS objavio nove podatke – evo kako se kretala zaposlenost u prosincu

Zadnji mjesec u 2025. je donio preokret na tržištu rada.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Andy Barbour/pexels.com

U Hrvatskoj je u prosincu 2025. bilo zaposleno 1.717.302 ljudi, što je manje nego mjesec ranije i nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je porastao broj nezaposlenih, a stopa registrirane nezaposlenosti dosegnula je 4,6 %.

Pad zaposlenosti zabilježen je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na studeni broj zaposlenih smanjen je za 1 %, dok je u usporedbi s prosincem prethodne godine također zabilježen pad od jedan posto. Među zaposlenima je bilo 804.697 žena, a njihov broj također se smanjio, iako nešto blaže nego ukupna zaposlenost.

Najviše zaposlenih i dalje radi u pravnim osobama, gdje je u prosincu bilo zaposleno 1.487.287 ljudi. I u tom dijelu tržišta rada zabilježen je pad broja zaposlenih, kako u odnosu na studeni, tako i u usporedbi s prošlom godinom. Na godišnjoj razini zaposlenost u pravnim osobama smanjena je za 1,4 %.

S druge strane, nezaposlenost je nastavila rasti. U prosincu je broj nezaposlenih porastao za gotovo dva posto u odnosu na studeni, dok je među ženama rast iznosio 1,6 %. Stopa registrirane nezaposlenosti za žene iznosila je 5,2 %, što je osjetno više od ukupnog prosjeka.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj nastavljaju rasti, prosjek blizu 1.500 eura

Prosječna neto plaća u studenome porasla je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u studenome 2025. iznosila je 1.498 eura, što je 1,9 % više nego u listopadu, a 9,7 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju nastavak rasta primanja, i nominalno i realno, no istodobno otkrivaju i velike razlike među zaposlenima te djelatnostima.

Tako je prosječna bruto plaća u studenome je dosegnula 2.093 eura, što je na mjesečnoj razini povećanje od 2,3 %, dok je u odnosu na studeni prošle godine viša za 10,2 %.

Ipak, medijalna plaća, koja bolje odražava koliko “zarađuje prosječan radnik”, bila je osjetno niža. Polovica zaposlenih u studenome je primila manje od 1.278 eura neto, što je čak blagi pad u odnosu na prethodni mjesec, iako je na godišnjoj razini zabilježen rast od 10 %.

Razlike među sektorima ostaju izražene. Najviša prosječna neto plaća isplaćena je u zračnom prijevozu, gdje je u studenome iznosila 2.315 eura, dok su najniže plaće zabilježene u proizvodnji odjeće, svega 967 eura. Sličan raspored vidljiv je i kod bruto plaća, koje su se u zračnom prijevozu penjale do 3.370 eura, a u tekstilnoj industriji ostale na 1.277 eura.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno