Povežite se s nama

Gospodarstvo

Važnost recikliranja – čuvajmo našu prirodu

Objavljeno

na

U današnjem, suvremenom svijetu, kojeg karakterizira neprestani razvoj gospodarstva, tehnologije i novih proizvoda, dogodio se porast životnog standarda i potrošnje, a time se povećala količina i raznovrsnost otpada. Postali smo ovisni o materijalnim, opipljivim stvarima koje nam olakšavaju svakodnevni život. Čim nam te iste stvari postanu nepotrebne, lako ih se odričemo, zamjenjujemo novima, te nažalost, većina njih završava odbačene u prirodu kao otpad. Upravo takvim neodgovornim ponašanjem ugrožavamo naš okoliš. Najčešće nismo ni svjesni koliko se vrijednih sirovina skriva u odbačenom otpadu. Moramo postati svjesni važnosti ograničenih prirodnih resursa. Nije dovoljno o tome samo čitati, razmišljati već i djelovati. Stoga, nastojmo smanjiti nepotrebnu potrošnju te time spriječimo nastanak novog otpada, što je ujedno i najvažniji korak, ponovno iskoristimo svaki predmet koji se može iskoristiti i na kraju reciklirajmo ono što ostaje kao otpad.

ZAŠTO JE VAŽNO RECIKLIRANJE?

Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, recikliranje je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje. Podrazumijeva postupak pretvaranja otpadnih materijala koji nam više nisu od koristi u nove materijale za izradu istih ili sličnih novih proizvoda. Drugim riječima, recikliranje je sve ono što se može ponovno iskoristiti, a da se ne baci. Da bi se većina otpadnih sirovina i materijala moglo ponovno iskoristiti, najvažnije je odvojiti i razvrstati otpad prema vrsti.

Recikliranje:
* štedi ograničene prirodne resurse
* štedi energiju
* pomaže u zaštiti okoliša
* smanjuje količinu otpada na odlagalištu
* štedi novac i otvaraju se nova radna mjesta

RECIKLIRANJE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU

Recikliranje počinje kod kuće i jedna je od najjednostavnijih stvari koju možemo učiniti, a da ima pozitivan utjecaj na okoliš. Potrebno ga je provoditi svakodnevno jer se gotovo sve što koristimo može reciklirati: papir i karton, plastika, metal, staklo, aluminij…, odnosno više od 2/3 kućnog otpada možemo odvojiti i ponovno iskoristiti te na taj način smanjiti količine otpada na odlagalištu, dobiti nove proizvode uz manji utrošak vode, energije i materijala, ali i spriječiti emisije stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zagrijavanje.

Nekoliko korisnih savjeta:
* razmislite prije same kupnje – je li Vam taj proizvod zaista potreban
* prije svega, kupujte reciklirane proizvode u što većoj mjeri i samo ono što ćete stvarno koristiti
* proizvod koji više ne koristite – ne bacajte; poklonite ga ili prenamijenite
* birajte proizvode sa što manje ambalaže
* izbjegavajte kupovinu jednokratnih proizvoda kao i pojedinačno pakirane proizvode
* printajte obostrano, štedite papir
* koristite punjive baterije
* plastične vrećice zamijenite platnenim, a plastične boce zamijenite staklenim
* pravljenje komposta od organskih ostataka

NAJVAŽNIJE JE PRAVILNO RAZVRSTAVANJE OTPADA

Pravilno razvrstavanje otpada je najvažniji korak u procesu recikliranja. Počinje već „na kućnom pragu“ odvajajući otpad koji se može reciklirati od ostalog otpada i odlažući ga u za to predviđene spremnike. Na taj način olakšava se kasnija obrada otpada te sprečava stvaranje novog otpada.

Odvojeno sakupljanje otpada na javnim površinama u Gradu Velikoj Gorici odvija se putem “zelenih otoka”, odnosno putem 360 spremnika koji se koriste za sakupljanje iskoristivih vrsta otpada: papira, stakla, plastike i metala te tekstila. Od navedenog broja spremnika, 30 ih je podzemnog tipa, raspoređeno na deset lokacija.

Osim “zelenih otoka”, građani mogu tijekom cijele godine, radnim danima i subotom, na navedenim reciklažnim dvorištima, koja su namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada i onih komponenti otpada koje se ne skupljaju po naseljima putem spremnika, besplatno odložiti glomazni otpad i ostale iskoristive vrste otpada poput papira i kartona, plastike, stakla, problematičnog otpada, baterije i akumulatore, odnosno ukupno oko 30 različitih vrsta otpada.

U naseljima i četvrtima koje nisu u blizini reciklažnih dvorišta, svaki građanin Grada Velike Gorice u svome naselju može odložiti i sortirati otpad putem mobilnog reciklažnog dvorišta koji se na unaprijed određenoj lokaciji zadržava po dva dana. Radi se o kontejneru većih dimenzija u kojem se nalaze spremnici u koje građani mogu besplatno odložiti različite vrste korisnog i problematičnog otpada. Također, krupni, glomazni otpad kojeg zbog volumena i/ili mase nije prikladno prikupljati putem spremnika za komunalni otpad, građani mogu odložiti u reciklažnim dvorištima ili putem kontejnera koji se nalazi uglavnom na istim lokacijama kao i mobilno reciklažno dvorište.

Sve informacije o rasporedu “zelenih otoka”, radu reciklažnih dvorišta, kao i raspored odvoza glomaznog otpada i lokacije postave mobilnog reciklažnog dvorišta korisnici mogu pronaći na službenoj web stranici VG Čistoće www.vgcistoca.hr.

Počnimo s reciklažom od sebe, svaki dan. Kod kuće, na poslu i u svim aktivnostima koje radimo jer problem otpada neće se riješiti sam od sebe. Naglasak je na mijenjaju naših potrošačkih navika: kupujmo proizvode s povratnom ambalažom, onom koja se može ponovno upotrijebiti ili reciklirati. Recikliranjem štedimo i čuvamo prirodne resurse i smanjujemo količinu otpada koja se vraća u prirodu. Bez odvojenog sakupljanja otpada i recikliranja neodrživ je sustav gospodarenja otpadom.

JESTE LI ZNALI?

* jedna reciklirana boca čuva dovoljno energije za tri sata rada žarulje
* jedna reciklirana limenka uštedi dovoljno energije za dva sata rada televizora
* jedna reciklirana staklena boca uštedi dovoljno energije za 25 minuta rada računala
* jedan kilogram recikliranog papira znači četiri kilograma manje stakleničkih plinova u atmosferi
* reciklažom jedne tone papira sačuva se 17 stabala

 

Gospodarstvo

Ministarstvo dijeli bespovratna sredstva – otvoren poziv za kulturne i kreativne industrije

Cilj je jačanje poslovanja i konkurentnosti sektora

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske objavilo je 5. svibnja Javni poziv za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama u 2026. godini, kojim će dodjeljivati bespovratna sredstva poslovnim subjektima iz četiri područja, izvedbenih umjetnosti, književno-nakladničke i knjižarske djelatnosti, vizualnih umjetnosti te audiovizualnih djelatnosti. Prijave se podnose isključivo elektronički, a poziv je otvoren do 5. lipnja u 17 sati.

Poseban naglasak stavljen je na projekte koji donose unaprjeđenje poslovnih modela, povećanje prihoda i konkurentnosti, kao i poboljšanje procesa proizvodnje i distribucije kulturno-umjetničkih sadržaja.

Ovaj poziv, ističu iz Ministarstva, nadovezuje se na raniju investiciju „Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija“ iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kroz koju je sektoru dodijeljeno više od 35 milijuna eura. Ujedno predstavlja nastavak programa poticanja poduzetništva koji se provodio do 2022. godine.

Više informacija dostupno je ovdje.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj opet porasle – evo koliki je bio prosjek u veljači

Neto plaće u odnosu na prošlu godinu porasle su gotovo 8 %, a najveće iznose bilježi farmaceutska industrija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura. U odnosu na siječanj to je rast od 1,1 %, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 %. Prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za 1,2 %, a realno za 0,9 %.

Na godišnjoj razini rast je još vidljiviji. Prosječna neto plaća bila je 7,8 %veća nego u veljači prošle godine, dok je realni rast iznosio 3,9 %. Bruto plaće su u istom razdoblju porasle nominalno 8,9 %, a realno 4,9 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica radnika primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj medijan je pao za 1,7 %, ali je u odnosu na prošlu godinu porastao za 9,1 %.

Medijalna bruto plaća u veljači iznosila je 1.750 eura, što je mjesečno manje za 2,2 %, dok je na godišnjoj razini veća za 10,5 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost u gradu pada! Broj prijavljenih manji, poslodavci najviše traže ovo zanimanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem ožujka 2026. godine na području Ispostave Velika Gorica u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 849 nezaposlenih osoba. Riječ je o padu od 5,5 % u odnosu na veljaču te 11,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije HZZ-a zaposleno je 110 osoba, pri čemu su se najčešće zapošljavali administrativni službenici, ukupno njih devet.

S druge strane, poslodavci su u ožujku na području Velike Gorice Zavodu prijavili 319 slobodnih radnih mjesta. Najveća potražnja zabilježena je za poštarima, za koje je oglašeno 65 radnih mjesta.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Industrija u plusu – Hrvatska bilježi rast proizvodnje u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači 2026. godine bila je 1,2 % veća nego u veljači prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Međutim, u odnosu na siječanj, ukupna proizvodnja pala je za 0,8 %.

Najveći mjesečni pad zabilježen je u proizvodnji energije, koja je pala za 10,7 %.

S druge strane, rast je predvodila proizvodnja kapitalnih proizvoda, koja je u veljači porasla za 14,3 % u odnosu na siječanj.

Na godišnjoj razini kapitalni proizvodi također su u plusu, s rastom od 7 %, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju pali za 9,3 %. Broj zaposlenih u industriji ostao je isti kao u siječnju, ali je u odnosu na veljaču 2025. godine manji za 5,3 %.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno