Poveži se s nama

Politika

Ukradeni dokumenti na putu u inozemstvu? Donosimo europsko rješenje!

Dokument će vrijediti samo za jedno putovanje – omogućiti će podnositelju zahtjeva povratak kući ili u iznimnom slučajevima na drugo odredište

Objavljeno

Uskoro ćete moći zatražiti dokument u obližnjem konzularnom predstavništvu države u kojoj se nalazite. Naime, riječ je o dokumentu Putni list EU, koji će vrijediti samo za jedno putovanje, a omogućit će podnositelju zahtjeva povratak kući ili u iznimnom slučajevima na drugo odredište.

Pravila ETD-a prvi su puta usvojena 1996. godine, međutim, tih godina format ETD dokumenta nije zadovoljavao moderne sigurnosne standarde, stoga je Komisija 31. svibnja 2018. podnijela početni prijedlog za ažuriranje tih pravila. Europsko vijeće usvojilo je direktivu o izdavanju ovog dokumenta za hitne slučajeve kojim će olakšati zaštitu građana EU diljem svijeta. Stoga, u slučaju gubitka ili krađe Vaših dokumenata više nema panike kako se vratiti kući!

U dokumentu Vijeća se navode pravila i sigurnosno-tehnička obilježja putnog lista za hitne slučajeve. Konkretno, prilikom podnošenja zahtjeva država članica u čijem konzulatu će građani podnijeti zahtjev, s drugom državom članicom provjeravat će se nacionalnost i identitet osobe koja traći ovu ispravu, na koju ne biste čekali dulje od pet dana. ETD potvrda vrijedit će u vremenu koje je potrebno za putovanje, a najviše 15 kalendarskih dana. Prilikom povratka kući, primatelj ovog dokumenta trebat će ga vratiti vlastima zbog sigurnosti i rizika od krivotvorenja.

Politika

MOST-ovci žele ‘Vodu u Ustav’

Prikupljali potpise za svoju inicijativu u Velikoj Gorici

Objavljeno

on

U srijedu je u Velikoj Gorici Most prikupljao potpise za inicijativu ‘Vodu u Ustav’. Podršku je pružio i saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja.

– Prikupljanje potpisa ide odlično, a u Veliku Goricu sam stigao kako bih podržao stranačke kolege – poručio je Grmoja.

– Svaki pojedinac u Hrvatskoj ima pravo na pitku i čistu vodu! Ne smije se dopustiti privatizacija javne opskrbe vodom, mora ostati neprofitna javna služba, jer vodne resurse treba zauvijek čuvati kao opće dobro pod posebnom zaštitom Republike Hrvatske – poručili su iz Mosta.

Nastavi čitati

Politika

Poskupljenje cigareta, alkohola, ali i slatkih bezalkoholnih pića

U četvrtom krugu porezne reforme po prvi puta Vlada uvodi porez na slatka pića, rasti će cijene alkoholnih pića, a cigarete će najvjerojatnije poskupiti za dvije kune

Objavljeno

on

U Hrvatskoj puši gotovo svaki treći građanin, a zbog visokih troškova liječenja od bolesti koje se uzrokuju pušenjem Ministarstvo zdravstva je za povećanje cijena cigareta i alkohola. Prema prijedlogu novog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju povećanje cigareta bi trebalo biti 50 posto s čime se ministar financija Marić nije složio, a konkretan prijedlog biti će iznesen krajem godine, iako se nazire poskupljenje cigareta za dvije kune!

Što povećanje trošarine na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje znači? Vrlo jednostavno, ako ste nepušač onda baš ništa, osim što ćete vrlo vjerojatno osjetiti manje dima oko sebe,budući da bi povećanje cijena moglo presuditi određenom broju pušača, koji bi demotivirani povećanim mjesečnim troškovima, a da ne spominjemo troškove na godišnjoj razini, mogli odustati! Naime, ako pušite, za svoje ćete pušačke potrebe morati izdvojiti i dvije kune više nego do sada. Svi pušači se s nostalgijom sjećaju vremena kada je kutija cigareta koštala samo 11 kuna. U aktualnom, četvrtom krugu poreznih reformi novost je poskupljenje cijena slatkih bezalkoholnih pića, a zašto? Naime, riječ je, između ostalog o mjeri za borbu protiv pretilosti koja je posebno proširena među mladima.

Inače, trošarina na duhanske proizvode posljednji je put povećana krajem 2018. godine. Tada su cigarete u prosjeku  također poskupile za dvije kune. Koliko će poskupiti alkohol i slatka bezalkoholna pića, još nije poznato, no neminovno je da će do povećanja cijena do kraja godine doći.

Nastavi čitati

Politika

EU Hrvatskoj daje ‘zeleno svijetlo’ za Schengen

Nakon šest godina članstva RH u Europskoj uniji, Hrvatska bi uskoro, prema neslužbenim informacijama iz Bruxellesa, mogla konačno postati dio Schengen zone. Zašto nam je to bitan iskorak, i u čemu će nam ova promjena donijeti olakšanje?

Objavljeno

on

Znate li što je Schengen?

Područje na kojem se kod prelaska granica ne pregledavaju putovnice, takozvano “područje Schengena”, jedan je od temelja europskog projekta. Od osnivanja 1995. godine, kada su na tom području ukinute kontrole granica, sloboda kretanja diljem Europske unije postala je stvarnost. Ovo pravo europskog demosa olakšava putovanja mnogim turistima i poslovnim ljudima.

Podsjetimo, Schengen trenutno obuhvaća 26 država, od čega su 22 države unutar EU i četiri izvan nje (Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn). Šest država članica EU nisu dio Schengena: Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo, koje su odlučile same upravljati vlastitim graničnim prostorom, te Bugarska, Hrvatska, Cipar i Rumunjska, koje tek trebaju postati dio Schengena.

Hrvatski ulazak u Schengen jedan je od prioriteta hrvatske vanjske politike, na čemu se paralelno radi na političkom i tehničkoj razini. Premijer Plenković postavio je za cilj da Hrvatska uđe u Schengenski prostor do 2020. godine, odnosno do hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. Iz Europske komisije Hrvatskoj stigle pristižu zasad još neslužbene informacije kako smo kao članica ispunili sve tehničke uvjete za pristup schengenskom prostoru, doznaje Večernji list.

Kako Komisija uskoro prekida s radom u ljetnim mjesecima, službena se potvrda očekuje u rujnu. Time su Hrvatska i prvenstveno MUP, završili iznimno opsežan i dugotrajan postupak prilagodbe i ispunjavanje tehničkih uvjeta za ulazak u schengenski prostor. No da bi se zaista i ušlo u Schengen, loptica se prebacuje na političko polje jer tu odluku mora odobriti Vijeće EU, odnosno sve njezine članice, a tu se najviše insinuira na Sloveniju.

Naime, treba imati na umu da unatoč ovom napretku, odgovor EU na pitanje ulaska u Schengen još uvijek nije 100 posto ‘DA’! Naime, Rumunjska i Bugarska koje su prije nas zadovoljile kriterije, još nisu ušle u Schengen zbog političke situacije. Hrvatskoj bi u tom smislu, kao što smo prethodno spomenuli, problem mogla predstavljati susjedna Slovenija, otkuda su u više situacija najavljivali kako će svoj pristanak vezati uz hrvatsko prihvaćanje i primjenu arbitražne odluke.

Nastavi čitati

Reporter 385 - 29.08.2019.

Facebook

Izdvojeno