Poveži se s nama

Moja županija

Svoje projekte najradije financiraju europskim novcem

Škrinjarić: „Angažirali smo stalnog konzultanta koji je na raspolaganju našim stanovnicima za pomoć pri pisanju europskih projekata“

Objavljeno

Općina Pokupsko smjestila se u srednjem Pokuplju uz lijevu obalu rijeke Kupe na važnom prometnom križanju prometnica Velika Gorica-Glina i Sisak-Karlovac. Prema zadnjem popisu stanovništva na području Općine Pokupsko živi 2.224 stanovnika, koji žive u četrnaest naselja: Auguštanovec, Cerje Pokupsko, Cvetnić Brdo, Gladovec Pokupski, Hotnja, Lijevi Degoj, Lijevi Štefanki, Lukinić Brdo, Opatija, Pokupsko, Roženica, Strezojevo, Šestak i Zgurić Brdo. Administrativno središte nalazi se u Pokupskom.

Općina na sjeveru graniči s Gradom Velika Gorica, na  sjeveroistoku  s Općinom Kravarsko, na zapadu s Općinom Pisarovina i Karlovačkom županijom, a svojim južnim i jugoistočnim dijelom graniči s područjem Sisačko-moslavačke županije.

Rijeka Kupa i njezina očuvana priroda jedinstven je resurs koji omogućava razvoj turizma u ovom kraju, a uz njega poljodjelstvo i malo zanatstvo glavne su grane gospodarstva na području općine.

Posjetili smo Pokupsko i porazgovarali sa stanovnicima o problemima koji ih muče. Mora se priznati da je ova općina jedna od razvijenijih po pitanju infrastrukture, ali  kako smo doznali odlazak ljudi najveći je problem. U razdoblju od 2001. do 2011. godine u naselju Pokupsko zabilježen je pad broja stanovnika od 9,27 posto, a taj trend isti je i u ostalim naseljima, izuzev  Cvetnić Brda i Lijevog Degoja koji jedini bilježe rast stanovnika u Općini Pokupsko.

18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Odlazak radno sposobnog stanovništva u inozemstvo isti je kao i u drugim mjestima u Hrvatskoj, no veliki problem predstavlja lokalna migracija.

„Meni sin upravo završava osmi razred i trebao bi upisati srednju školu u Zagrebu. Puno naše djece tijekom srednje škole odlučuje se za život u učeničkim domovima, umjesto da dnevno gube dva do tri sata na putovanje. Mnogi od njih u Zagrebu pronađu zaposlenje nakon školovanja i zauvijek ostanu tamo. Iz tog razloga je ne želim upisati svoje dijete u dom, smatram da je bolje da je pod mojim nadzorom. Rješenje ovog problema moglo bi biti uvođenje direktne autobusne linije Zagreb-Pokupsko“, objasnila nam je Martina.

Načelnik Općine Pokupsko Božidar Škrinjarić potvrdio nam je kako radi sve što je u njegovoj moći kako bi Pokupsko dobilo izravnu autobusnu vezu sa Zagrebom.

„Susreo sam se s gradonačelnikom Grada Zagreba Milanom Bandićem. Tema razgovora bila je upravo uvođenje izravne autobusne linije prema Zagrebu, ali i pomoć u izgradnji spomenika Svim poginulima za Hrvatsku, kao i kupnja orgulja. No, prema svemu sudeći od svega toga tako skoro neće biti ništa“, rekao je načelnik.

Jedno od velikih problema velikoj većini stanovnika Pokupskog, ali i ostalih naselja u ovoj općini je nedostatak benzinske crpke. Inina benzinska crpka već je više od sedam godina zatvorena.

„Ljudi koji voze stoku na plac nemaju gdje kupiti gorivo. Moraš ići ili u Goricu ili Pisarovinu ili Glinu, odnosno gdje ti se čini najbliže, da bi si kupio gorivo. Već dvije godine priča se da će se otvoriti“, požalio nam se mještanin Pokupskog, koji nam se predstavio kao Maksim. Zanimalo ga je i u kojoj je fazi izgradnja toplovoda od bio-toplane do kućanstava.

Iz Općine poručuju kako će crpka biti otvorena do dana Općine Pokupsko. „Privatni poduzetnik kupio je benzinsku i svu opremu od INA-e. Ne mogu otkriti o kome se radi, ali u roku od dva mjeseca ona bi trebala napokon proraditi“, istaknuo je Škrinjarić.

Što se tiče izgradnje toplovoda prema Kaurićima čekaju se povoljni natječaji Europske unije, kako bi se nastavili radovi na 2. fazi projekta.

18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

U Pokupskom je prije par godina zatvoren dječji vrtić pa se roditelji djece vrtićke dobi snalaze na razne načine.

„Roditelji djecu voze u Veliku Goricu, ali cijena koju plaćaju znatno je viša od one za djecu iz Velike Gorice, čak duplo. Nije lako onima koji nemaju roditelje da im pričuvaju djecu“, prokomentirala je Marija.

Prema riječima načelnika Škrinjarića, već u jesen trebao bi proraditi dječji vrtić.

„Napravili smo anketu i imamo više od tridesetak građana zainteresiranih za otvaranje vrtića. Objekt je spreman, a trenutačno smo u pregovorima s potencijalnim partnerima. Pregovaramo s gradskim i privatnim vrtićima iz Velike Gorice“, dodao je.

18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Zbog konstantnog iseljavanja mladog i radno sposobnog stanovništva, sve je više staračkih i samačkih domaćinstava za koje nitko ne brine.

„Samo u Auguštanovcu od 60-tak kućanstava, 40-tak ih je starijih od 60 godina s jednim ili dva člana. Tim ljudima je potrebna svaka moguća pomoć“, rekao nam je Željko.

Iz Općine su nam rekli da je u 2018. u proračunu predviđeno za brigu o staračkim domaćinstvima predviđeno 25 tisuća kuna. Provodi se i Program „Pomoć u kući“ , čiji su korisnici samačka domaćinstva čija mjesečna primanja ne prelaze iznos od 3.500 kuna. Kako kažu, program obuhvaća organiziranje prehrane, obavljanje kućanskih poslova, održavanje osobne higijene i zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.

Veliki problem stanovnicima Općine Pokupsko predstavljaju i česti nestanci struje.

 „Zimi kada padne snijeg, mi znamo biti tri do četiri dana bez struje i kaj ti onda vrijedi sva ostala infrastruktura. Kad nema struje ne radi niti centralno grijanje, bez obzira na to što imamo šume i drva“, rekla nam je Zorica.

Ovaj problem prema riječima načelnika riješen je postavljanjem podzemne električne mreže do Kravarskog te u Lukavcu i Štefankima pa će Pokupsko sada imati sigurniju opskrbu električnom energijom iz više izvora.

18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Na kraju upitali smo načelnika postoji li interes ulagača za investiranje na području Općine i imali naznaka otvaranju novih radnih mjesta.

 „Nemamo zainteresiranih za ulaganje u naše dvije poslovne zone Usta i Skender Brdo, a najveći nam je problem udaljenost od većih gradova. Ostaje nam samo da preko EU fondova osiguramo preduvjete za samozapošljavanje dijela ljudi u poljoprivredi, turizmu i poduzetništvu. Angažirali smo stalnog konzultanta koji je na raspolaganju našim stanovnicima za pomoć pri pisanju europskih projekata. Pozivam naše sugrađane da iskoriste njegove usluge i prijave se na otvorene natječaje“, poručio je Božidar Škrinjarić.

Moja županija

Napravili 3D podmornicu i osvojili svjetsko zlato

Konkurencija je bila iznimno velika

Objavljeno

on

Samoborci Josip Oroza, Lovre Stipanović i Martin Sokolović izradili su „3D znanstvenu podmornicu“ koja je svojom atraktivnom prezentacijom na 10. Međunarodnom sajmu inovacija te 3. Svjetskom inovacijskom forumu (IEI & WIIF 2018.) u Foshanu (NR Kina), izazvala velik interes publike i struke – te osvojila zlatno odličje za inovaciju.

Na Sajmu je, očekivano, najviše bilo izloženo domaćih radova kineskih autora, blizu 3.000, dok je u međunarodnoj konkurenciji sudjelovalo više od 250 inovacija iz četrdesetak zemalja svijeta.

Mlade Samoborce je u realizaciji ove inovacije usmjeravao njihov profesor i mentor Ivan Vlainić u Srednjoj strukovnoj školi Samobor koju su pohađali, a gdje je u školskoj godini 2017./2018. podmornica i napravljena na školskom 3D printeru.

Ovo, međutim, nije prvo priznanje za njihov kreativan rad. S „3D znanstvenom podmornicom“ mladi inovatori osvojili su zlatnu medalju i na Sajmu inovacija u Nuernbergu, potom zlato u Ženevi na „Salon Geneve 2018“ i srebrnu medalju u Seulu (Južna Koreja).

Inače, Oroza, Stipanović i Sokolović dobitnici su ovogodišnjeg javnog priznanja Zagrebačke županije za svoj inovativan rad i uspjeh koji njime polučuju.

Nastavi čitati

Moja županija

Rakitovčani najbolji u Zagrebačkoj županiji

I ove godine skupili najviše starog papira

Objavljeno

on

U Područnoj školi Donja Kupčina dodijeljene su nagrade najboljim školama koje su ove godine sudjelovale u projektu sakupljanja papira u osnovnim školama Zagrebačke županije. Među prvih pet našle su se čak tri goričke škole. Najuspješnija i prva u Zagrebačkoj županiji bila je Područna škola Rakitovec, čiju su učenici skupili 13 540 kilograma papira, odnosno 270,80 kilograma po učeniku.

„Tajna uspjeha naše škole je u tome što smo našu akciju proširili u oba naša sela, Turopolje i Rakitovec. Kontejneri za stari papir na reciklažnim otocima u selu su prazni. Svi nose stari papir u školu. Mi smo u prošloj godini samo za Unijapapir skupili više od 13 tisuća kilograma, a ukupno smo prošle godine skupili smo gotovo 30 tisuća kilograma. Jedno vrijeme surađivali smo s e-Kolektorom, a od Grada ove smo godine dobili nagradu u iznosu 9 tisuća kuna. Novac smo iskoristili za opremanje škole sportskim pomagalima“, pohvalila se Tatjana Mikulin, koordinatorica Eko škole Rakitovec.

Treće mjesto zauzela je Područna škola Buševec, a četvrto Područna škola Dubranec. Buševčani su skupili 5 940 kilograma, a učenici iz Dubranca 3 022 kilograma.
Ove godine u projekt se uključilo 46 škola s područja Zagrebačke županije. Svi zajedno skupili su preko 130 tona starog papira i tako spasili 2620 stabala.

„Mislim da smo kroz ovu akciju uključili veliki broj djece, koja od malih nogu uče kako čuvati prirodu i kako se ponašati. Prvih pet škola dobilo je informatički komplet, a tu praksu namjeravamo nastaviti i u godinama pred nama“, rekao je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić.

Nastavi čitati

Moja županija

Skladatelj Dario Cebić pobjednik devetog međunarodnog natječaja iz kompozicije

Nagrađena skladba bit će premijerno izvedena u New Yorku

Objavljeno

on

Dario Cebić, umjetnik, glazbeni pedagog i skladatelj iz Dugog Sela, sa skladbom „Concertino“ za solo klavir, pobjednik je devetog međunarodnog natječaja iz kompozicije koje je i ove godine organizirao „Conterpoint International Competition“ u New Yorku i talijanskoj Lucci. Zahvaljujući ovom uspjehu i međunarodnom priznanju, nagrađena skladba profesora Cebića bit će premijerno izvedena u New Yorku 2019. godine.

Cebić je doktorski studij iz glazbenih znanosti završio u Grazu na „Universität für Musik und darstellende Kunst Graz“, nakon čega je završio postdiplomski studij kompozicije na „Universität für Musik und darstellende Kunst“ u Beču te specijalizaciju iz glazbenih znanosti, kompozicije i analize na „Hochschule für Musik Hanns Eisler“ u Berlinu te na  „Hochschule für Musik und Darstellende Kunst“ u Frankfurtu.

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja u Hrvatskoj i inozemstvu, između ostalog i priznanja za doprinos ugledu i promociji Zagrebačke županije u zemlji i svijetu 2014. godine.

Nastavi čitati
MEGA
ŠTARKELJ
ŠTARKELJ
EUROHERC

Reporter 375 – 06.09.2018.


Izdvojeno