Naš grad zahvaljujući rastu i razvoju te osobito razvojem okolnih pripadajućih naselja, između ostalog, ima sve veću potrebu za opskrbom vode za ljudsku potrošnju. Istovremeno, neprimjerenim načinom odlaganja otpadnih voda neodgovornih pojedinaca, dolazi do onečišćenja površinskih i podzemnih voda.

Važno je istaknuti kako zahvaljujući provođenju politike sigurnosti vode za ljudsku potrošnju, osobito kontinuiranim kontrolama na dnevnoj razini, u velikogoričkom vodoopskrbnom sustavu nema pojava onečišćenja te je voda izvrsne kakvoće.

Tema onečišćenja okoliša zaintrigirala je i bila povod nedavnom istraživanju, koje su proveli velikogorički gimnazijalci pod mentorstvom prof. Maskalan Đurđice te su ovim radom izborili pravo sudjelovanja na državnom natjecanju iz biologije.

Cilj istraživanja je prisutnost koliformnih bakterija u površinskim i podzemnim vodama. Koliformne bakterije, odgovorne za probavu ljudi i toplokrvnih životinja, izlučuju se fekalijama i dospijevaju u komunalne otpadne vode te okoliš.

Istraživanje je trajalo tijekom pet zimskih mjeseci i uzorci su uzimani na jezeru Novo Čiče, kanalu Sava-Odra, bunaru u Rakitovcu i iz vodoopskrbnog sustava. Ustanovljeno je kako se koliformne bakterije nalaze u svim uzorcima izuzev u vodoopskrbnom sustavu, pri čemu je najveća količina zabilježena u jezeru Novo Čiče, a najmanja u bunaru u Rakitovcu. Posebno se ističe kako se smanjenjem temperature vode smanjuje i količina koliformnih bakterija.

U zaključku Istraživanja istaknuto je sporadično prisustvo fekalnog onečišćenja, ustanovljeno je kako su površinske vode fekalno zagađenije od podzemnih te kako se utjecajem čovjeka dodatno mijenja mikrobiološki sastav.
Hvalevrijedno istraživanje naših gimnazijalaca potvrđuje kako će EU projekt Aglomeracija Velika Gorica, značajno smanjiti onečišćenje okoliša.

Značaj samog projekta, koji je osmišljen u suradnji Grada Velike Gorice i VG Vodoopskrbe spada u najznačajnije poduhvate, kojima je cilj omogućiti zdrav život u zdravom okolišu.

U današnjem, suvremenom svijetu, kojeg karakterizira neprestani razvoj gospodarstva, tehnologije i novih proizvoda, dogodio se porast životnog standarda i potrošnje, a time se povećala količina i raznovrsnost otpada. Postali smo ovisni o materijalnim, opipljivim stvarima koje nam olakšavaju svakodnevni život. Čim nam te iste stvari postanu nepotrebne, lako ih se odričemo, zamjenjujemo novima, te nažalost, većina njih završava odbačene u prirodu kao otpad. Upravo takvim neodgovornim ponašanjem ugrožavamo naš okoliš. Najčešće nismo ni svjesni koliko se vrijednih sirovina skriva u odbačenom otpadu. Moramo postati svjesni važnosti ograničenih prirodnih resursa. Nije dovoljno o tome samo čitati, razmišljati već i djelovati. Stoga, nastojmo smanjiti nepotrebnu potrošnju te time spriječimo nastanak novog otpada, što je ujedno i najvažniji korak, ponovno iskoristimo svaki predmet koji se može iskoristiti i na kraju reciklirajmo ono što ostaje kao otpad.

ZAŠTO JE VAŽNO RECIKLIRANJE?

Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, recikliranje je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje. Podrazumijeva postupak pretvaranja otpadnih materijala koji nam više nisu od koristi u nove materijale za izradu istih ili sličnih novih proizvoda. Drugim riječima, recikliranje je sve ono što se može ponovno iskoristiti, a da se ne baci. Da bi se većina otpadnih sirovina i materijala moglo ponovno iskoristiti, najvažnije je odvojiti i razvrstati otpad prema vrsti.

Recikliranje:
* štedi ograničene prirodne resurse
* štedi energiju
* pomaže u zaštiti okoliša
* smanjuje količinu otpada na odlagalištu
* štedi novac i otvaraju se nova radna mjesta

RECIKLIRANJE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU

Recikliranje počinje kod kuće i jedna je od najjednostavnijih stvari koju možemo učiniti, a da ima pozitivan utjecaj na okoliš. Potrebno ga je provoditi svakodnevno jer se gotovo sve što koristimo može reciklirati: papir i karton, plastika, metal, staklo, aluminij…, odnosno više od 2/3 kućnog otpada možemo odvojiti i ponovno iskoristiti te na taj način smanjiti količine otpada na odlagalištu, dobiti nove proizvode uz manji utrošak vode, energije i materijala, ali i spriječiti emisije stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zagrijavanje.

Nekoliko korisnih savjeta:
* razmislite prije same kupnje – je li Vam taj proizvod zaista potreban
* prije svega, kupujte reciklirane proizvode u što većoj mjeri i samo ono što ćete stvarno koristiti
* proizvod koji više ne koristite – ne bacajte; poklonite ga ili prenamijenite
* birajte proizvode sa što manje ambalaže
* izbjegavajte kupovinu jednokratnih proizvoda kao i pojedinačno pakirane proizvode
* printajte obostrano, štedite papir
* koristite punjive baterije
* plastične vrećice zamijenite platnenim, a plastične boce zamijenite staklenim
* pravljenje komposta od organskih ostataka

NAJVAŽNIJE JE PRAVILNO RAZVRSTAVANJE OTPADA

Pravilno razvrstavanje otpada je najvažniji korak u procesu recikliranja. Počinje već „na kućnom pragu“ odvajajući otpad koji se može reciklirati od ostalog otpada i odlažući ga u za to predviđene spremnike. Na taj način olakšava se kasnija obrada otpada te sprečava stvaranje novog otpada.

Odvojeno sakupljanje otpada na javnim površinama u Gradu Velikoj Gorici odvija se putem “zelenih otoka”, odnosno putem 360 spremnika koji se koriste za sakupljanje iskoristivih vrsta otpada: papira, stakla, plastike i metala te tekstila. Od navedenog broja spremnika, 30 ih je podzemnog tipa, raspoređeno na deset lokacija.

Osim “zelenih otoka”, građani mogu tijekom cijele godine, radnim danima i subotom, na navedenim reciklažnim dvorištima, koja su namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada i onih komponenti otpada koje se ne skupljaju po naseljima putem spremnika, besplatno odložiti glomazni otpad i ostale iskoristive vrste otpada poput papira i kartona, plastike, stakla, problematičnog otpada, baterije i akumulatore, odnosno ukupno oko 30 različitih vrsta otpada.

U naseljima i četvrtima koje nisu u blizini reciklažnih dvorišta, svaki građanin Grada Velike Gorice u svome naselju može odložiti i sortirati otpad putem mobilnog reciklažnog dvorišta koji se na unaprijed određenoj lokaciji zadržava po dva dana. Radi se o kontejneru većih dimenzija u kojem se nalaze spremnici u koje građani mogu besplatno odložiti različite vrste korisnog i problematičnog otpada. Također, krupni, glomazni otpad kojeg zbog volumena i/ili mase nije prikladno prikupljati putem spremnika za komunalni otpad, građani mogu odložiti u reciklažnim dvorištima ili putem kontejnera koji se nalazi uglavnom na istim lokacijama kao i mobilno reciklažno dvorište.

Sve informacije o rasporedu “zelenih otoka”, radu reciklažnih dvorišta, kao i raspored odvoza glomaznog otpada i lokacije postave mobilnog reciklažnog dvorišta korisnici mogu pronaći na službenoj web stranici VG Čistoće www.vgcistoca.hr.

Počnimo s reciklažom od sebe, svaki dan. Kod kuće, na poslu i u svim aktivnostima koje radimo jer problem otpada neće se riješiti sam od sebe. Naglasak je na mijenjaju naših potrošačkih navika: kupujmo proizvode s povratnom ambalažom, onom koja se može ponovno upotrijebiti ili reciklirati. Recikliranjem štedimo i čuvamo prirodne resurse i smanjujemo količinu otpada koja se vraća u prirodu. Bez odvojenog sakupljanja otpada i recikliranja neodrživ je sustav gospodarenja otpadom.

JESTE LI ZNALI?

* jedna reciklirana boca čuva dovoljno energije za tri sata rada žarulje
* jedna reciklirana limenka uštedi dovoljno energije za dva sata rada televizora
* jedna reciklirana staklena boca uštedi dovoljno energije za 25 minuta rada računala
* jedan kilogram recikliranog papira znači četiri kilograma manje stakleničkih plinova u atmosferi
* reciklažom jedne tone papira sačuva se 17 stabala

Na području cijele Policijske uprave zagrebačke provodi se pojačani nadzor vozača motocikala, mopeda i bicikla.

– Cilj akcije je povećanje razine sigurnosti u prometu te je usmjerena na sprječavanja najtežih prometnih prekršaja povezanih s vozačima motocikala, mopeda i bicikala.Posebna pozornost obratit će se na prekršaje nepropisne brzine motocikala, nekorištenja zaštitne kacige vozača i putnika na motociklima i mopedima, isteka važenja prometne dozvole, neregistriranih vozila, upravljanja prije stjecanja prava na vožnju, upravljanja bez odgovarajuće kategorije, neisticanja ili nepropisnog isticanja registarskih pločica, tehničku neispravnost vozila i ostalih prekršaja u prometu. U provedbi akcije koristit će se i uređaji za mjerenje razine buke.
S obzirom na konstantno povećanje broja bicikala u prometu, kao i sve češće sudjelovanje biciklista u prometnim nesrećama, posebna pozornost posvetit će se prekršajima koje čine vozači bicikala, a to su prekršaji vožnje po nogostupu, nekorištenja biciklističkih staza ili traka, kretanja u nedopuštenom smjeru, nekorištenja ispravnih i propisanih uređaja i opreme, nekorištenja svjetala tijekom noći ili u uvjetima smanjene vidljivosti, kao i ostali prekršaji – poručili su iz PUZ-a.

Policija će sankcionirati i vožnju te parkiranje po biciklističkim površinama drugih skupina vozila, kretanje motocikala po biciklističkim trakama i drugi prekršaji koji ugrožavaju promet i sigurnost biciklista.