Poveži se s nama

Politika

Posljednje zbogom Stjepanu Dehinu

Bivši saborski zastupnik HSS-a, uspješan pilot, prvi predsjednik gradske vatrogasne zajednice, istaknuti član lovačkog društva… Sve to bio je Stjepan Dehin, koji nas je napustio u subotu, u 73. godini

Objavljeno

Umro je Stjepan Dehin. Vijest je prostrujala gradom u subotu, dotaknula mnoge, jer s ovoga svijeta otišao je čovjek koji je ostavio neizbrisiv trag u ove prve 24 godine grada u kojem živimo. Pilot sa zavidnom karijerom, lokalni prvak seljačke stranke, gradski vijećnik i saborski zastupnik, u posljednjoj fazi života i sudski vještak za zrakoplovne nesreće…

Stjepan Dehin bio je pravi, fetivi Turopoljac, rođen 29. svibnja 1947. u Donjoj Lomnici. U svom je selu završio osnovnu školu, a već tad se kod njega razvila ljubav prema aviomodelarstvu. Srednju školu pohađao je u Zagrebu, upisao je “Ruđer Bošković”, smjer elektrotehnika, ali sve je zapravo vodila prema jednome – nebesima. Tečaj padobranstva završio je već sa 17, a s 19 je počeo učiti letjeti. Kasnije je i predavao u Višoj zrakoplovnoj školi, pa onda i završio JAT-ovu pilotsku akademiju, školovao se u Španjolskoj, letio u Africi…

Karijera je, kao i avioni kojima je upravljao, letjela u visine, pa je prošao i Brazil Lufthansin školski centar, zatim i Francusku. Letio je na šest tipova zrakoplova, uključujući i DC-10, u tom trenutku najveći zrakopolov na svijetu, a brojke su 1. siječnja 2005., kad je otišao u mirovinu, bile impresivne – iza njega je gotovo 11.000 letova, odnosno nešto manje od 13.000 sati provedenih u zraku. Ako vam je lakše računati, to je 546 dana života.

U međuvremenu, još od kad je bio član radne skupine za izradu prvih zakona za zračne luke u samostalnoj Hrvatskoj, Stjepan Dehin bio je i politički aktivan. Kao uvjereni “radićevac”, priključio se HSS-u i postao dio prvog saziva velikogoričkoga Gradskog vijeća 1996. godine.

Tri godine poslije, na izborima 1999. godine, istaknuti HSS-ovac Dehin postao je i saborski zastupnik, a mandat je odradio do kraja, do 2003. godine.

Nemirni, spretni i okretni Dehin stigao je uz sve to i baviti se vatrogastvom, ali i društvenim radom općenito. Bio je među osnivačima gradske vatrogasne zajednice i njezin prvi predsjednik, a u svojoj Donjoj Lomnici inicirao je gradnju novog vatrogasnog doma, što je sam i doveo do kraja.

Stjepana Dehina, doista, bilo je posvuda. I sve što je ostavio iza sebe, sve što je stigao postići u različitim životnim sferama, zapravo najbolje govori bez kakvog je čovjeka naša zajednica ostala.

Počivajte u miru, gospon Dehin…

Politika

Gorica bira Goričane: Osam ih je dosad bilo u Saboru, traži se deveti…

Ivan Šuker, Stjepan Dehin, Tonino Picula, Ivan Jurkin, Stjepan Kundić, Vesna Fabijančić Križanić, Goran Beus Richemberg i Dražen Barišić dosadašnji su Velikogoričani u Saboru, a priliku da se uguraju na tu listu na ovim izborima traže njih 28…

Objavljeno

on

Liste su odavno određene, sve je spremno za izbore. Na njima su oni koji bi trebali stranci ili koaliciji donijeti najveći broj glasova na predstojećim parlamentarnim izborima i tako osigurati pobjedu u nedjelju. A na listićima koje ćemo te nedjelje dobiti pred sebe, svatko na svom biračkom mjestu, Goričani će moći zaokružiti 28 Goričana. Nakon Ivana Šukera, Stjepana Dehina, Tonina Picule, Ivana Jurkina, Stjepana, Kundića, Vesne Fabijančić Križanić, Gorana Beusa Richemberga i Dražena Barišića, novih, ali i nekih starih 28 kandidata želi nas predstavljati u Saboru.

Prvi Goričanin koji je sjeo u saborsku klupu bio je HDZ-ov Ivan Šuker, i to prije točno 20 godina. Te 2000. godine Šuker je postao i gradonačelnik Velike Gorice, a poslije izbora 2003. postao je ministar financija u vladi Ive Sanadera, što je ostao sve do 2008., kad ga je smijenila Jadranka Kosor.

U vrijeme kad je Šuker postao ministar financija, još je jedan, tad budući gradonačelnik Velike Gorice, prvi puta došao na Markov trg. Prije toga, Tonino Picula je, između ostaloga, bio šef kabineta Ivice Račana, a on ga je imenovao i ministrom vanjskih poslova. Picula je karijeru nastavio u Europskom parlamentu, u kojem je i danas.

Tri godine u Saboru je proveo i liječnik Ivan Jurkin. Došao je 2005. godine kao zamjena za Ivana Šukera. Danas je Jurkin predsjednik goričkog Crvenog križa.

Velikogorički liječnik u Saboru bio je i Stjepan Kundić. Specijalist opće medicine iz Mraclina bio je HDZ-ov zastupnik nešto manje od tri godine. Mandat mu je počeo 20. veljače 2008., a završio 6. siječnja 2011. godine. U Sabor je ušao kao zamjena za Dražena Bošnjakovića, a nakon što je podnio ostavku, naslijedila ga je Ivanka Roksandić.

Goran Beus Richemberg u Sabor je, kao HNS-ovac, ušao 2008. godine. A tamo je ostao do danas, ali kao član stranke GLAS. Prije toga, ovaj rođeni Splićanin bio je zamjenik gradonačelnika Gorice Tonina Picule i kandidat za gradonačelnika.

Danas potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva, Vesna Fabijančić Križanić u Sabor je ušla 2011., a ostavku je podnijela 2015. kako bi postala članica DIP-a.

Gorički gradonačelnik Dražen Barišić s te je pozicije, a preko liste HDZ-a, u Sabor ušao 2015. godine. Prvi čovjek Velike Gorice postao je 2009. godine.

Sa saborskim iskustvom, uz podršku svojih stranki, za ulazak u parlament ponovno su kandidirani i Dražen Barišić i Goran Beus Richemberg. Gorički gradonačelnik svoje mjesto pokušat će izboriti kao četvrti na HDZ-ovoj listi za šestu izbornu jedinicu, dok će podršku građana Beus Richemberg tražiti s broja devet na listi Restart koalicije.

Na listi MOST-a nezavisnih lista od 14 imena za 6. izbornu jedinicu, čak šest ih je s adresom u Velikoj Gorici. Odmah nakon nositelja liste Nikole Grmoje, na drugome mjestu građani će moći zaokružiti liječnika Ivana Bekavca, anesteziologa u bolnici u Klaićevoj, koji je kratko bio i zamjenik ministra zdravstva Darija Nakića u vladi Tihomira Oreškovića te je MOST-ov stručnjak za zdravstvo. Nakon njega, poznata imena na listi su ona Karmen Rak te Damira Slojšeka, naših gradskih vijećnika. Mjesto na listi MOST-ovci su povjerili i mladoj Luciji Lacković iz Velike Mlake, poljoprivredniku i bivšem golmanu futsal kluba Dinamo Tomislavu Žuneku te pokretaču Facebook stranice “Velika Gorica bez cenzure” Hrvoju Senegoviću.

Na listi koalicije Desna liga također je šestero Velikogoričana, a najviše mjesto na njoj je zauzeo Štefan Stanešić iz Gradića, koji je nakon kratkog vremena na čelu goričkog HSS-a prešao u stranku Neovisni za Hrvatsku. Tu su još i predsjednik goričkog HSP-a i gradski vijećnik Lucijan Maslać te Antonio Kuliš, Franko Marić, Antun Kolar i Gabrijela Omazić.

Zvonko Kunić, političar iz Velike Mlake, nositelj je liste stranke BM 365. Najdugovječniji gorički političar, pročelnik, bivši zamjenik gradonačelnika… Već više od 20 godina prisutan je u političkom životu Turopolja, a karijeru bi mogao nastaviti u Saboru.

Na listi koalicije koju čine stranke Pametno, Fokus te Stranka s imenom i prezimenom pronašli smo još jedno velikogoričko ime. Stand-up komičar i čelnik stranke Pametno u Velikoj Gorici Mario Šantek nalazi se na trećemu mjestu.

Željko Grozaj i Mira Tadić Goričani su na listi A-HSS-a, a nekadašnji SDP-ov kandidat za gradonačelnika Aleksandar Horvat, opet će tražiti potporu birača, ovaj put kao potpredsjednik Demokrata, na čijoj je listi zauzeo drugo mjesto. Na toj listi su još dvojica Goričanina, Edmond Krusha i Kristijan Kos.

S liste Domovinskog pokreta Miroslava Škore u Sabor će pokušati sjesti i kirurg i traumatolog Zvonimir Lovrić. Ovaj profesor kirurgije i traumatologije do umirovljenja je bio voditelj Odjela za traumatologiju KB Dubrava.

Dvojica Velikogoričana s prebivalištem u Gradićima na HDZ-ovoj su listi za izbore 2020. Suradnici u Gradu, gradonačelnik Dražen Barišić i njegov zamjenik Krešimir Ačkar, zauzeli su četvrto i 13. mjesto na listi za šestu izbornu jedinicu.

Restart koalicija od Goričana je na listu stavila samo GLAS-ova Gorana Beusa Richemberga, i to na deveto mjesto. Jedna od dviju najvećih hrvatskih stranaka, SDP, koji predvodi Restart koaliciju, svog kandidata s našeg područja nema.

Nego, što ih tamo čeka?

Tko prikupi dovoljno glasova za Markov trg, čeka ga velika odgovornost. O kakvom se poslu radi, najbolje će reći oni koji ga već godinama rade – Goran Beus Richemberg i Dražen Barišić. Pa iako se oko većine pitanja ova dva političara neće složiti, jednoglasni su kako je biti u Saboru velika čast.

– Biti narodni zastupnik u najvišem državnom zakonodavnom tijelu prije svega je iznimna čast, ali i velika odgovornost. Uvijek sam imao poštovanje prema toj instituciji i onima koji su me birali jer je parlament jedina stvarna garancija demokracije i slobode – kaže Beus Richemberg.

– Ključne odluke za razvoj gradova i lokalne samouprave odvijaju se upravo u Saboru. Moje aktivnosti u Saboru usmjerene su na postizanje što boljih rezultata svoga grada i kraja. Ponosan sam na sve što smo s čelnim ljudima u zemlji uspjeli postići – o svom mandatu u Saboru kazao je Dražen Barišić.

Kolegama koji će u zgradu na Markovu trgu ući po prvi puta savjetuju…

– U politici uvijek treba biti vođen ljubavlju prema svome gradu, imati viziju što od grada želite napraviti. Morate biti koncentrirani na postizanje tog cilja, jer ako su ciljevi vidljivi, poput gradskog bazena ili dvorane, to je nešto što građani vide i što vam nitko ne može oduzeti. Zato sam ponosan na svoj tim i sve što smo napravili, ali čeka nas još posla. Prisutnost Velike Gorice na državnoj razini garantira nam privlačenje i nastavak investicija – smatra Barišić.

– Uvijek imajte na umu da ste u Sabor poslani da govorite i da se borite. Budite svjesni da ono što govorite utječe na stavove onih koji vas čuju. Zato budite hrabri, jasni, određeni i pristojni. Javni interes mora biti najvažniji. Ne posustajte kad ostanete u manjini, nemojte dozvoliti da vas se korumpira ili zastraši, čuvajte se sukoba interesa i nemojte sramotiti one koji su vas birali. I idite među ljude, pomozite onima koji rade nešto dobro i ukazujte na ono što je loše – kazao je Beus Richemberg, koji je ponosan na svoje djelovanje u Saboru.

Kao posebno velik uspjeh istaknuo bi izglasavanja izmjene Ustava kojom je usvojeno novo rješenje o načinu donošenja odluke o prijelazu hrvatskih vojnika preko državne granice i njihovom angažmanu u mirovnim misijama, čiji je on autor.

– Također izdvajam i izglasavanje izmjena i dopuna Zakona o PDV-u potkraj 2012., koje sam isposlovao, jer smo zahvaljujući tome u Hrvatski registar brodova upisali oko 4,5 tisuće stranih brodova, spasili na tisuće radnih mjesta u nautičkom turizmu i uprihodovali 304 milijuna kuna u Državni proračun. Naravno, posebno mi je drag i važan bio i 1. srpnja 2013., kad je Hrvatska postala članica EU – dodao je Beus Richemberg.

Mjesto je to u kojem se donose bitne odluke za sve građane, pa i posao zastupnika treba ozbiljno shvatiti. No svjedočili smo tome i putem televizijskih prijenosa, bude i komičnih trenutaka. Draženu Barišiću, kaže, posebno je u sjećanju ostalo iznošenje kolege Ivana Pernara iz sabornice.

– Svojedobno, predlagao sam da vratimo odredbu iz 1947., kojom se zastupnicima branilo da svoje rasprave čitaju. ‘Kolega, budite pametni’, rekao mi je tad Vladimir Šeks, ‘ako to opet postane norma, u Saboru će zavladati teški muk’ – prisjetio se Goran Beus Richemberg.

Kroz vrijeme provedeno u Saboru, dobro je surađivao s Vesnom Fabijančić Križanić.

– Odradili smo i nekoliko zajedničkih inicijativa koje su bile važne za građane Velike Gorice. Što se zastupnika iz HDZ-a tiče, bili su to uglavnom kurtoazni i kratki razgovori jer smo nerijetko dijelili dijametralno suprotne stavove u većini pitanja. Veliku Goricu i naš kraj sam spominjao u Saboru stalno i uporno. Katkad po dobru, a katkad i naše probleme. Vjerojatno više puta nego svi drugi Goričani zastupnici zajedno – zaključio je Goran Beus Richemberg.

Ukupno ih je bilo sedam, traži se osmo goričko lice…

Stjepan Dehin jedini koji više nije s nama…

Krajem listopada napustio nas je Stjepan Dehin, pilot i političar, saborski zastupnik s mandatom od gotovo tri godine. Dehin je preminuo u 73. godini, a od njega se oprostila i Hrvatska seljačka stranka, čiji je bio član.
U Hrvatski sabor ušao je 24. veljače 2000. godine, 22 dana nakon što je taj saziv konstituiran. Postao je zastupnik kao zamjena za Zdenka Haramiju, a u Saboru je ostao do 3. prosinca 2002.

U biografiji mu stoji i da je na prijelazu 1991./1992. bio član radne grupe za izradu prijedloga zakonskih propisa za zračne luke u tek stvorenoj Hrvatskoj.

Nastavi čitati

Politika

Promjena lokacije biračkih mjesta!

Objavljeno

on

Biračka mjesta broj 9., 10. i 11. zbog epidemioloških mjera, izmještena su iz Centra za odgoj i obrazovanje Velika Gorica na adresu Josipa Pucekovića 4, prostorije osnovne škole „Eugen Kumičić“. Rješenje o biračkim mjestima na području grada pogledajte ovdje, uz napomenu da uvažite spomenutu promjenu lokacije.

Kontakt Izbornog povjerenstva – VI Izborna jedinica – grad Velika Gorica: gip.velika-gorica@izbori.hr; 01/6269-946

Nastavi čitati

Politika

FOTO Ministar Davor Božinović posjetio albansku nacionalnu manjinu u Pizzeriji i slastičarni Memy

Objavljeno

on

02.07.2020. Velika Gorica. Ministar Davor Božinović posjetio albansku nacionalnu manjinu. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova, načelnik Stožera civilne zaštite i nositelj HDZ-ove izborne liste u VI. izbornoj jedinici Davor Božinović imao je danas ispunjeno prijepodne u Velikoj Gorici. Prvo su ga ugostili Muzej Turopolja i Plemenita općina turopoljska te je posjetio Centar za posjetitelje Turističke zajednice odnosno novootvorenu multimedijalnu dvoranu. U pratnji gradonačelnika Dražena Barišića i njegovog zamjenika Krešimira Ačkara prošetao je središtem grada.

02.07.2020. Velika Gorica. Ministar Davor Božinović posjetio albansku nacionalnu manjinu. Foto: David Jolić/cityportal.hr

02.07.2020. Velika Gorica. Ministar Davor Božinović posjetio albansku nacionalnu manjinu. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na kraju šetnje posjetio je Pizzeriju Memy gdje su ga ugostili vlasnik pizzerije Memetali Zenuni Memy i Idris Sulejmani, kandidat manjinske liste za Hrvatski sabor (za albansku, bošnjačku, crnogorsku, makedonsku i slovensku nacionalnu manjinu). Srdačno dočekan od pripadnika albanske manjine i posebno pripremljena torta za ministra Božinovića bili su znak izuzetnog  respekta prema visokom gostu.

02.07.2020. Velika Gorica. Ministar Davor Božinović posjetio albansku nacionalnu manjinu. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na emotivni govor domaćina Zenunija ministar Božinović odgovorio je navodeći činjenično stanje odnosno dobru suradnju predstavnika nacionalnih manjina, kako na lokalnim tako i na županijskim razinama. Spornih pitanja nema, suradnju je uvijek moguće podići na višu razinu.

Galerija fotografija

Nastavi čitati

Reporter 393 - 21.05.2020.

Facebook

Izdvojeno