Zagrebačka županija će ove godine gradovima i općinama dodijeliti milijun eura za razvoj poduzetničkih zona i poduzetničkih inkubatora.

Sredstva mogu iskoristiti za izgradnju energetske, komunalne, prometne i komunikacijske infrastrukture te komunalnih vodnih građevina do zone i u zoni, kao i za uređenje okoliša.

Također, sredstva se dodjeljuju i za izgradnju i opremanje poduzetničkih inkubatora i njihovih okoliša.

Maksimalno ostvariv iznos potpore je 150 tisuća eura, a postotak sufinanciranja ovisi o indeksu razvijenosti grada ili općine.

Županijski poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 30. Studenoga.

– Potrošačka košarica za osnovne potrebe poskupljuje i nastavlja trend rasta cijena, što jasno pokazuje da građani sve više plaćaju, a u vrećici nose sve manje – komentirala je Ana Knežević, predsjednica HUZP-a.

Naime, još snažnije poskupljuje košarica koja odražava stvarne potrošačke navike i potrebe, a čiji se porast cijena vidi u rezultatima istraživanja portala Koliko.HR u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).

Kao prvo, analizom posljednjih šest mjeseci utvrđeno je poskupljenje standardne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj za 17,49 eura, pa je već drugi mjesec zaredom iznad 730 eura. Riječ je o košarici koja odražava realne potrebe i navike hrvatskih obitelji.

Kao drugo, prosječna cijena temeljne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj u siječnju 2026. iznosila je 485,26 eura, što je 1,22 eura više nego u prosincu.

Koliko je to u kunama?

– Na prvu možda ne zvuči mnogo, ali dva eura mjesečno su nekadašnjih 15 kuna. Još više zabrinjava činjenica da standardna košarica za četveročlanu obitelj iznosi nekadašnjih 5.542 kuna – ističe Siniša Bogdanić s portala Koliko.HR.

Što sadrži temeljna košarica?

Temeljna ili tzv. „košarica za preživljavanje“ sadrži 51 artikl i pokriva minimalne mjesečne potrebe kućanstva: osnovne namirnice i sredstva za higijenu, uglavnom domaći proizvodi, bez luksuza.

Što sadrži standardna košarica?

Standardna košarica s 77 proizvoda bogatija je verzija, temelji se na navikama i preferencijama. Sadrži više mesa i voća, tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, sokove te umjerene količine piva i vina, uz dodatne higijenske proizvode poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.

Kako se računa?

Obje se košarice računaju prema modelu: majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina.

Cijena nacionalne košarice daje najtočniji prikaz trenda rasta cijena, troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj i predstavlja prosjek županijskih vrijednosti.

Najskuplje temeljne i standardne košarice zabilježene su u Splitsko-dalmatinskoj, Požeško-slavonskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a temelje se na cjenicima koje trgovački lanci moraju svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine.

Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, provodi anonimno istraživanje o tome kako doživljavate rast cijena, mjere Vlade i ponašanje trgovačkih lanaca.

Sudjelovati možete klikom na poveznicu.

U 2025. godini u Hrvatskoj je položeno 900 majstorskih ispita, čime je nastavljen trend rasta broja novih majstora. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore (HOK), godinu ranije položena su 884 ispita, a 2023. njih 777.

Najviše novih majstora dolazi iz zanimanja elektroinstalatera, frizera, autoservisera, automehaničara, kuhara te vodoinstalatera i instalatera grijanja i klimatizacije.

Osim majstorskih ispita, u 2025. godini položena su i 1.062 ispita o stručnoj osposobljenosti, najviše u zanimanjima priprematelja jednostavnih jela i slastica, masera, keramičara, poslužitelja jela i pića, cvjećara-aranžera te vulkanizera. I u ovom segmentu bilježi se rast u odnosu na prethodne dvije godine. 2024. položeno je 971, a 2023. godine 770 ispita.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je novi Zakon o obrtu kojim bi se obrtnicima omogućilo da i nakon 65. godine nastave raditi bez gašenja obrta. Mjera je povezana s odlukom Vlade prema kojoj od 1. siječnja 2026. umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine, dok ostaje i opcija rada na pola radnog vremena uz punu mirovinu.

Kako piše Mirovina.hr, promjene dolaze nakon nezadovoljstva dijela obrtnika koji su upozoravali na nepovoljniji položaj u odnosu na vlasnike trgovačkih društava.

Mogućnost nastavka rada odnosi se i na osobe koje obavljaju profesionalnu samostalnu djelatnost, kao i na roditelje njegovatelje, njegovatelje prema propisima socijalne skrbi, udomitelje te osobe koje pružaju pomoć i njegu hrvatskim ratnim vojnim invalidima.

Uz to, najavljeno je i smanjenje opterećenja za obrtnike, uključujući niže doprinose te uklanjanje dijela administrativnih i financijskih prepreka.

Zagrebačka županija ponovno se svrstava među ključne poticatelje razvoja gospodarstva Republike Hrvatske.

Prema podacima s kraja prošle godine, najviše trgovačkih društava, obrta i slobodnih zanimanja, odmah nakon Grada Zagreba, bilježe Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Osječko-baranjska te Zadarska županija, koje se izdvajaju kao vodeće gospodarske sredine u zemlji.

Udio veći od 5 % registriranih pravnih osoba ostvaruju Primorsko-goranska (7,8%), Istarska (7,2%) i Zagrebačka županija (6,8%), koje isti poredak drže i prema broju fizičkih osoba.

Važno je istaknuti kako je Zagrebačka županija na kraju prošle godine imala je 17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba, uz gotovo 13 tisuća trgovačkih društava te više od 6.300 obrta i slobodnih zanimanja.

Prema strukturi vlasništva na razini županija, najveći udio subjekata u privatnom vlasništvu bilježi Grad Zagreb (87,7 %), potom Istarska (84,9 %) i Zagrebačka županija (84,5 %).

Trgovina na malo, Ostale uslužne djelatnosti i Građevinarstvo čine top tri djelatnosti u pogledu zastupljenosti registriranih i aktivnih subjekata. Slijede ih Prerađivačka industrija te Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.