Povežite se s nama

Gospodarstvo

Pokupsko dobilo jedinstvenu toplanu u Hrvatskoj, a mještani mogućnost zarade  

Objavljeno

na

U Pokupskom je otvorena prva toplana na biomasu u Hrvatskoj u vlasništvu Općine. Toplinski sustav snage jednog megavata počeo je grijati kućanstva i institucije u centru mjesta. Grijanje je priključeno u osnovnoj školi, vrtiću, šumariji, zgradi Općine te mjesnoj trgovini.

Toplana biomasa Pokupsko otvorenje06

„Toplana za sada grije 30-ak domaćinstava, dok u najavi imamo još toliki broj. Naime, u drugoj fazi, toplinski sustav širit će se na donji dio Pokupskog, odnosno na naselja Kaurići.“, kaže načelnik Općine Pokupsko Božidar Škrinjarić.

Projekt je vrijedan 12 milijuna kuna, a najvećim dijelom je financiran iz IPARD  programa Europske unije, u okviru mjere 301 „Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture“ .

„U Pokupskom je napravljen jedan pionirski, ali povijesni posao. Ovakvih objekata će u budućnosti biti sigurno više. Gorica ima jedan zastario sustav, kakav je u ostalom i u mnogim hrvatskim gradovima. Najteže ga je prihvatiti zato što naši sugrađani imaju visoke račune grijanja. Velika Gorica ima svoje razvojne planove prema kojem ćemo dobiti moderan sustav grijanja“, rekao je gradonačelnik Dražen Barišić.

Toplana biomasa Pokupsko otvorenje

Troškovi grijanja niži i do 40%

Zahvaljujući biotoplani, troškovi grijanja u Pokupskom trebali bi se smanjiti za 30 do 40%. Priključak na toplanu potrošači trebaju platiti oko 3.000 eura, ali tek oni koji se nisu priključili u prvoj fazi.

„Korisnici su dobili jedno gotovo rješenje, ne samo u smislu konfora grijanja već i uz mogućnost štednje. Ovdje se radi o spoju znanja, struke i političke volje. Očekujem da će u Hrvatskoj biti tisuću ovakvih projekata, istaknuo je dr. sc. Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske.

Toplana biomasa Pokupsko otvorenje01

Mještani mogu prodavati biomasu

Općina Pokupsko je pokrenula i regionalni projekt izgradnje sabirno-distribucijskog centra za biomasu. Svi koji to žele moći će prodavati vlastitu drvnu masu, ali i sve ostalo što se može spaliti i omogućiti dodatne kilovate topline.

„Mještani od sada imaju prilike prikupiti različitu biomasu, od granja, raslinja te za to dobiti određenu naknadu. Mi ćemo na taj način jeftinije doći do sječke kojom ćemo grijati kućanstva.“, zaključio je načelnik Škrinjarić.

Galerija fotografija:

Gospodarstvo

Plaće rasle gotovo 10 % u godinu dana, ali u prosincu blagi pad

U odnosu na prošlu godinu plaće su osjetno porasle.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Artful Homes/Pexels.com

Prosječna neto plaća u pravnim osobama u Hrvatskoj za prosinac 2025. iznosila je 1.494 eura. Kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, u odnosu na studeni to je nominalno 0,3 % manje, ali je realno zabilježen blagi rast od 0,1 %. Usporedba s prosincem prošle godine pokazuje znatno veći pomak, neto plaće su nominalno porasle za 9,8 %, a realno za 6,3 %.

Prosječna bruto plaća iznosila je 2.087 eura. U odnosu na mjesec ranije nominalno je pala za 0,3 %, dok je na godišnjoj razini porasla za 11,2 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.280 eura. To je 0,2 % više nego u studenom i 10,7 % više nego godinu ranije.

Najviše prosječne neto plaće isplaćene su u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, 2.835 eura, dok su najniže zabilježene u proizvodnji odjeće, gdje je prosjek iznosio 942 eura.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Piletina, milijuni i podjele: kulminacija nezadovoljstva seli na zagrebačke ulice

Tema megafarmi u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno je u fokusu, a najavljen je veliki prosvjed u Zagrebu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Adorable fluffy chick standing on wooden surface in sunlight. Perfect for spring themes.
Foto: Pexels.com

Tema megafarmi u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno je u fokusu. Nakon tribine na kojoj su sudjelovali predstavnici ministarstava, lokalne vlasti i investitora, jasno je da projekt i dalje dijeli javnost. Donosimo ključne poruke i što slijedi, uključujući najavljeni prosvjed.

Na tribini 16. veljače u Sisku, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, sudjelovali su predstavnici nadležnih institucija, lokalne samouprave, građanskih inicijativa i investitora.

Ministar David Vlajčić poručio je da je jačanje domaće proizvodnje prioritet, istaknuvši kako je Hrvatska oko 84 posto samodostatna u proizvodnji piletine. Dodao je da su investicije dobrodošle, ali ne smiju ugroziti stabilnost sektora ni kvalitetu života lokalne zajednice.

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir upozorila je na potrebu kumulativne procjene utjecaja projekta na okoliš i poljoprivredu, uključujući tlo, vode, emisije i rizik od poplava. Posebno je istaknula blizinu skladišta plina Okoli te mogući utjecaj na Park prirode Lonjsko polje, kao i potencijalne posljedice za male i srednje proizvođače.

S druge strane, iz tvrtke Premium Chicken Company poručuju da se projekt planira provesti u skladu sa svim zakonskim i ekološkim standardima te da su predviđene moderne tehnologije koje smanjuju utjecaj na okoliš. Ističu kako investicija donosi nova radna mjesta i jačanje domaće proizvodnje, uz poštivanje svih propisanih procedura.

U međuvremenu se u Zagrebu priprema veliki prosvjed protiv najavljenog megaprojekta. Organizatori, među kojima su udruge Prijatelji životinja i Zelena akcija te lokalne inicijative, pozivaju građane da im se pridruže 21. veljače u 10 sati na Trgu kralja Tomislava.

Poručuju kako žele jasno izraziti protivljenje projektu koji nazivaju „pilićarskom ekobombom“. Tvrde da bi planirani zahvati mogli imati ozbiljne i dugoročne posljedice za okoliš, kvalitetu zraka, vodne resurse i život lokalnih zajednica.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

EU steže pravila – Shein i Temu pod povećalom

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Karolina Grabowska/pexels.com
Foto: Karolina Grabowska/pexels.com

Europska unija odlučila je ukinuti dosadašnje izuzeće od carinskih davanja za pošiljke vrijednosti do 150 eura.

Takvo što je godinama omogućavalo kupcima naručivanje robe s platformi poput Shein i Temu bez dodatnih troškova pri ulasku u EU.

Nova pravila stupit će na snagu u srpnju 2026. godine, a predviđaju uvođenje fiksne carinske pristojbe od oko tri eura po paketu. Mjera će se primjenjivati na male pošiljke koje dolaze izvan Europske unije, ponajprije iz Kine, odakle dolazi velik broj narudžbi s popularnih online platformi.

Prema procjenama europskih institucija, ovakav sustav izbjegavanja carina za pošiljke manje vrijednosti dovodi do neravnopravnog položaja domaćih trgovaca. Također dovodi i do otežane kontrole kvalitete i sigurnosti proizvoda koji ulaze na europsko tržište.

Cilj novih pravila je izjednačiti tržišne uvjete između europskih i izvan-europskih prodavatelja te pojačati nadzor nad robom koja ulazi u EU.

Za kupce u Hrvatskoj i ostalim državama članicama to znači povećanje troškova za manje narudžbe izvan EU. To bi moglo usporiti naručivanje s platformi Temu i Shein koje su u kratkom roku stekle gotovo kultni status.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Novi podaci HZZ-a za Veliku Goricu, evo koja su zanimanja najtraženija

Rast nezaposlenosti na mjesečnoj, ali pad na godišnjoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Na području Velike Gorice krajem siječnja 2026. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 905 nezaposlenih osoba, što je 3,7 % više nego mjesec ranije. U odnosu na siječanj 2025. godine, broj nezaposlenih je ipak manji za 9,5 %.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije je zaposleno 71 osoba, a najviše novih radnika našlo je posao kao prodavači i prodavačice.

S druge strane, poslodavci su prijavili 222 slobodna radna mjesta. Među zanimanjima koja se najviše traže prednjače poštari (27 mjesta), čistači (16) i medicinske sestre i medicinski tehničari opće njege (13).

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Zagrebačka županija dodjeljuje sredstva za razvoj poduzetništva

Gradovi i općine! Iskoristite sredstva za gospodarske zone i poduzetničkih inkubatore.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija će ove godine gradovima i općinama dodijeliti milijun eura za razvoj poduzetničkih zona i poduzetničkih inkubatora.

Sredstva mogu iskoristiti za izgradnju energetske, komunalne, prometne i komunikacijske infrastrukture te komunalnih vodnih građevina do zone i u zoni, kao i za uređenje okoliša.

Također, sredstva se dodjeljuju i za izgradnju i opremanje poduzetničkih inkubatora i njihovih okoliša.

Maksimalno ostvariv iznos potpore je 150 tisuća eura, a postotak sufinanciranja ovisi o indeksu razvijenosti grada ili općine.

Županijski poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 30. Studenoga.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno