Poveži se s nama

Kultura

OSS Buševec već je 100 godina nositelj kulture u Turopolju

Cijelu ovu godinu posvetili su obilježavanju obljetnice, a najveći izazov je pronaći dovoljno veliku pozornicu kako bi nastupili svi koji žele biti dio rođendanskog programa

Objavljeno

U Buševcu vjerojatno ne postoji obitelj iz koje barem jedan član nije u Ogranku seljačke sloge. Ples i pjevanje u folklornoj, sviranje u tamburaškoj ili pak gluma u dramskoj sekciji samo su neke od aktivnosti koje njeguju. No, ukoliko se i dogodi da se netko ne uključi u folklorno ili dramsko stvaralaštvo, sigurno je u medijskoj ili etno sekciji, ili radu društva pomaže na kakav drugi način. Toliko je OSS važan u životu Buševčana. I tako već 100 godina.

– Imamo široku djelatnost i sigurno smo najkompletnije kulturno-umjetničko društvo u Hrvatskoj. Svake godine imamo 50 do 60 nastupa, a od manifestacija koje održavamo, među kojima su Dječje igre-međunarodni festival dječjeg folklora, Ivanje u Buševcu, Međunarodni festival tradicijskih glazbala, Kaj Buš i Božićni koncert, velik broj je već punoljetan – objasnio je predsjednik OSS Buševec Nenad Rožić.

Manifestacije, nastupe u zemlji i svijetu, kao uostalom i nagrade koje je ovo društvo primilo, teško je čak i pobrojati. Puni registratori programa i planova kako sačuvati kulturu i tradiciju stoje na policama Doma kulture u Buševcu, a oni koji su već ugledali svjetlo dana iz godine u godinu postaju sve veći i bolji. A kada se nešto radi s ljubavlju i kvalitetno, onda to privlači i druge entuzijaste. Dobar glas o Ogranku odavno se proširio van mjesta.

– Imamo ljude iz 17 okolnih mjesta koji svakodnevno dolaze na probe. Jako smo ponosni na to jer znači da smo otvoreni za sve i da ljudi rado dolaze kod nas pjevati, plesati, svirati i glumiti – zaključuje predsjednik Ogranka koji broji oko aktivnih 200 članova, pa im za probe nije dovoljan tek Kulturni dom, nego vježbaju i u susjednoj im osnovnoj školi.

Ogranak seljačke sloge Buševec – folklorna sekcija

Odgojili su generacije

– Odgajamo naše članove i publiku. Odgojili smo generacije. Nagrada nam je što znamo da tako mičemo djecu s ulice i da ih odgajamo u ljude koji će danas-sutra cijeniti svoju kulturu, ali i tuđu. Tu se stječu prijatelji i odgajaju ljudi širih nazora, koji nisu skloni porocima – objasnio je Nenad Rožić.

Generacije Buševčana odgojio je Ogranak, a kada postanu roditelji, članovi svoju djecu od malih nogu uključe u rad društva. Tako najmlađa članica nema još niti godinu dana. Najstarijoj članici je pak 92 godine.

– Rekao bih da je to ljudima u krvi, a kad vam jednom uđe u krv, teško se makne. Dokaz je to što imamo oko 50 počasnih članova, što se može postati ako imate 30 godina aktivnog rada u društvu. Imamo i one koji su 40 ili 50 godina aktivni. To je tradicija koja se prenosi s generacije na generaciju i nas bi bilo sramota da nam društvo propadne kad smo već postigli takav nivo – priznaje Rožić.

Predvodnici kulture u Turopolju

Po mnogočemu su u Buševcu bili prvi, a svoje vodstvo u kulturnoj djelatnosti Turopolja do danas su zadržali. Dramsku sekciju imaju od 1923. godine, a mogu se pohvaliti sa 130 premijera i više od 1200 odigranih predstava. Uprizorili su sva najveća literarna djela na kajkavskom, a prvi su u Hrvatskoj izveli i Hamleta na tom narječju.

Ogranak seljačke sloge Buševec – dramska sekcija

– Izdali smo dvije prekrasne knjige i vjerujem da takve nema niti jedno selo u Hrvatskoj, a bojim se da nemaju niti mnogi veći gradovi. Radi se o monografiji „Buševec“ i knjizi „Rodoslovlja buševskih obitelji“, kojom je obuhvaćeno 18 obitelji, a može ih se pratiti i po muškoj i po ženskoj liniji – objasnio je Rožić te dodao kako je OSS Buševec izdao i tri CD-a, dva s božićnim pjesmama te „Oj Buševec“ s turopoljskim melodijama.

Od 1967. čuvaju i tradiciju „Turopoljske svadbe“, medijskog spektakla koji dočarava davne svadbene običaje Turopolja. Izvode ju s KUD-om Dučec i KUD-om Nova Zora, a u prikazu sudjeluje oko 150 ljudi i izvodi se na dvije pozornice.

Dosjetljivi Buševčani

Kulturna djelatnost u Buševcu započela je već 1912. osnivanjem knjižnice i čitaonice te tamburaškog zbora, ali službeni datum osnivanja je 18. travnja 1920. od kada datira zapisnik s osnivačke skupštine društva. Svoje ime nikada nisu mijenjali. Službeni naziv je Prvo hrvatsko seljačko prosvjetno i dobrotvorno društvo Seljačka sloga Buševec, skraćeno Seljačka sloga Buševec.

– Mi smo prva seljačka sloga u Hrvatskoj i nakon toga su se počele osnivati u cijeloj Hrvatskoj i šire. Sada ih nije puno ostalo. Mi smo ga zadržali jer smo prvi i matični ogranak, a u ime smo riječ Ogranak dodali, kad se osnovala Matica u Zagrebu 1935-ih – objasnio je Nenad Rožić.

Društvo je jedno vrijeme bilo čak zabranjivano, ali su se tada u Buševcu dosjetili da djelatnost prebace pod DVD ili, u jednom trenutku, čak Sportsko društvo Polet. Zanimljivo je i kako su počeci šaha u Buševcu bili pod okriljem Ogranka seljačke sloge, tek naknadno su ga prebacili u SD Polet.

Ogranak seljačke sloge Buševec – tamburaši

Slavljenička 2020. godina

U svojim prostorijama Buševčani čuvaju 12 kompleta narodnih nošnji, instrumente za nekoliko orkestara, dramske rekvizite, fotografije, plakate predstava… Završavaju i uređenje Etno zadruge, koju planiraju ponuditi kao turistički proizvod kojim će prezentirati cjelokupnu folklornu baštinu. Sve je to podsjetnik na stoljeće rada, a obilježavat će ga kroz cijelu godinu. Prvi je na rasporedu 19. travnja, svečani koncert svih generacija OSS Buševec. Centralna proslava bit će u sklopu Ivanja u Buševcu kada će otvoriti i svoju Etno zadrugu, otkriti spomenik seljačkoj slozi, pripremiti izložbu „100 fotografija za 100 godina“ promovirati novu zastavu te pripremiti Turopolsku veselicu, a tjedan kasnije slijedi i Turopoljska svadba.

Kultura

Ovdje kultura živi već 60 godina, a tu se učilo i zavarivati, šivati i voziti auto

Dok rade na knjizi o Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica, djelatnici su pripremili i facebook izložbu

Objavljeno

on

Od 1960. godine, kada je osnovano Narodno sveučilište Velika Gorica, kasnije preimenovano u Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, ovdje su prikazivani filmovi, igrane su predstave, sviralo se, pjevalo i plesalo, izlagale slike, posuđivale knjige, tiskale novine i knjige, emitirali programi u eter, učili strani jezici, zavarivanje i šivanje, učilo se voziti aute, a uz zgradu su se odvijali fašnici, štafete, pokazne vježbe spašavanja; rušilo se i gradilo… Svoju bogatu povijest u povodu 60 godina postojanja Pučko otvoreno učilište obilježit će Facebook izložbom. Tu će u narednim danima objavljivati fotografije koje dokumentiraju povijest učilišta.

– Kao što su se kroz 60 godina mijenjali kulturni i obrazovni sadržaji Učilišta, tako je i sama zgrada dobivala novi izgled. Uz nekoliko većih obnova, POUVG je čak pet puta mijenjao svoje ime. Gotovo sve što se dogodilo u Velikoj Gorici na neki je način povezano s ovom ustanovom, pa se slobodno može reći da je povijest NSVG-a/POUVG-a povijest Velike Gorice. Nemoguće je sve i nabrojiti, a kamoli sve prokomentirati i sagledati u svoj živosti – kazali su iz Pučkog otvorenog učilišta te najavili kako je to razlog zbog kojega rade na knjizi koja će biti ‘zbir proteklog vremena’ te fotografijama evocirati uspomene na događanja u ovoj kulturno-obrazovnoj ustanovi.

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Nekad goričko rodilište i čuvena galerija, u budućnosti moderna zgrada i muzejski depo

Na adresi Šetalište Franje Lučića 15, u prostoru iz kojega su se morali privremeno iseliti Upravni odjel za EU fondove i gospodarstvo i VE-GO-RA, ide se u energetsku obnovu, a gradit će se i novi interpretacijski centar Muzeja Turopolja, kao i muzejski depo, jedan od najmodernijih u Europi

Objavljeno

on

Moramo poraditi na tome da znamo gdje živimo, s kim živimo, što smo ovdje zatekli, a što smo donijeli i da onda sve to skupa spojimo u cjelinu. Nakon potresa 1889. godine Velika Gorica je počela dobivati svoj građanski štih koji mi sada umivamo, revitaliziramo i nudimo ga novim generacijama, rekao je gradonačelnik Dražen Barišić na predstavljanju novog projekta “ušminkavanja” gradskog središta.

Konkretno, riječ je o zgradi koju Goričani starije generacije pamte kao rodilište, oni malo mlađi kao prostor Galerije Kordić, prve privatne galerije u samostalnoj Hrvatskoj, a novije generacije možda su načule da je u njoj Upravni odjel za EU fondove i gospodarstvo, kao i razvojna agencija VE-GO-RA. Na toj adresi, u Šetalištu Franje Lučića 15, odmah preko puta crkve NBDM-a, u sljedećem će razdoblju biti samo građevinski radnici, koji će se baviti značajnim zahvatima na ovoj građevini.

– Uz Muzej Turopolja, ovo je jedan od najvrjednijih dijelova našega grada ako govorimo o kulturno-povijesnim građevinama. Ova zgrada je izuzetno vrijedna i baš mi je drago što smo uspjeli ovo napraviti. Ovo dvorište dobiti će svoju kemiju koju je davno imalo, nakon rodilišta, pa galerije Kordić, u čijem su se dvorištu održavale i likovne kolonije. Kultura je devedesetih godina ovdje bila jača nego u Zagrebu, no prošlo je jako puno vremena i sad ćemo je preurediti, učiniti je energetski učinkovitijom. Crkva je već riješena u tom smislu, kao i Muzej i Centar za posjetitelje, a vrlo brzo ide i rušenje zgrade Stare općine te gradnja nove. To je Gorica, to je centar – ponosan je gradonačelnik Barišić, koji se i sam rodio upravo u ovoj zgradi, u tadašnjem velikogoričkom rodilištu.

Svi koji koriste ovu zgradu privremeno su se iselili iz nje, uključujući i zaposlenike Upravnog odjela za EU fondove i gospodarstvo, koji su bili i domaćini ovoj promociji.

– Projekt obnove ove naše zgrade još je jedan u nizu projekata koje Grad provodi u području energetske učinkovitosti. Sve su to projekti koji daju novo ruho našim zgradama, ali i donose uštedu, budući da će se troškovi smanjiti za čak 73 posto. Što se konkretno ovog projekta tiče, plan je da se radi revitalizacija cijelog ovog prostora, budući da se u dvorišnom prostoru gradi i interpretacijski centar Muzeja Turopolja, za koji smo također dobili bespovratna europska sredstva. Ukupna vrijednost projekta kojeg nazivamo ‘revitalizacija šetališta’ je 13,3 milijuna kuna, od čega je gotovo 80 posto bespovratnih sredstava. Do kraja ove ili početkom sljedeće godine obje će zgrade biti dovršene i ovaj dio grada dobit će novo ruho – kazao je pročelnik Domagoj Ilečić.

Zgrada u kojem je njegov upravni odjel tako će biti ljepša, modernija i štedljivija, a poseban benefit se odnosi na Muzej Turopolja.

– Zgrada našeg interpretacijskog centra imat će sve naše urede, koji su trenutačno u zgradi Muzeja, što nam je vrlo važno jer ćemo u budućnosti cijeli Muzej moći koristiti za izložbeni prostor. Drugo, imat ćemo manju multifunkcionalnu dvoranu, u kojoj će se moći održavati projekcije, predavanja, različitih radionica… Za to postoji velik interes, a u sadašnjoj zgradi nemamo adekvatan prostor. I treće, ali dugoročno najvažnije, dobit ćemo muzejski depo, odnosno skladište muzejskih predmeta koji u tom trenutku nisu na izložbama. To je sve ono što Muzej Turopolja čuva, vrlo je vrlo raznolik sadržaj, budući da smo mi muzej koji ima četiri različite zbirke, i tekstil, i papir, i keramiku, i drvo, što zahtjeva posebne uvjete za čuvanje. Sad ćemo dobiti jedan od najsuvremenijih muzejskih depoa čak i na području Europe – kazala je ravnateljica Margareta Biškupić Čurla.

Nastavi čitati

Kultura

OSS Buševec i KUD Nova zora će nastupiti na Međunarodnoj smotri folklora Zagreb

Objavljeno

on

Međunarodna smotra folklora Zagreb jedna je od najznačajnijih manifestacija folklornog amaterizma u Hrvatskoj. Održava se od 1966. godine, a iako ove godine zbog epidemioloških mjera u metropoli neće nastupiti inozemni izvođači, sadržaja neće nedostajati. Među izvođačima su se ponovno našla i turopoljska kulturno-umjetnička društva, pa je tako 8. srpnja u Atriju Galerije Klovićevi dvori Pučko kazalište Buševec odigralo predstavu Svoga tela tgospodar. Sutra će u Kulturnom centru Travno nastupiti KUD Nova zora iz Donje Lomnice, a u petak OSS Buševec na platou Gradec. Ženska vokalna skupina KUD-a Nova zora na repertoaru je Međunarodne smotre folklora Zagreb i u nedjelju kada će kod Kamenitih vrata biti koncert crkvenog pučkog pjevanja.

Foto: Međunarodna smotra folklora Zagreb

 

 

Nastavi čitati

Reporter 393 - 21.05.2020.

Facebook

Izdvojeno